1. Ebrurhọ ego yẹ ọwan ina mẹrẹn nyoma otan na?

ỌWAN a mẹrẹn ebrurhọ buebun nyoma izobo otan i Jesu. Otan na yo rhie uphẹn firhọ rẹn emọ Adam ephian ri vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, nẹ aye i sabu rhiẹ usuẹn ekrun Osolobrugwẹ. Otan na yọ jeghwai lẹrhẹ ọwan vwo uphẹn re ne nyerẹn bẹmẹdẹ rhẹ omamerhomẹ. Ọrẹn, otan na o ru vrẹn ọrẹ ọwan ine nyerẹn omamọ akpọ obaro na. Omwemẹ ri Jesu ono hwu jeghwai sẹrorẹ atamwu ro vwo kpahen i Jehova, o sekpahen ituakpọ ephian.—Heb. 1:8, 9.

2. (a) Ọghanromẹ ọgo yọ ha uvuẹn ẹrhomo ri Jesu o yono idibo yi na? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Ẹgbukpe eva i Jesu o ki hwu jeghwai ha omayen ru otan na, no yono idibo yi oborẹ aye ina nẹrhomo lele: “Ọsẹ ame obẹ idjuwu, jene ru odẹ ọnọ fon. Jenẹ Uvie ọnọ rhe. Jene ru ọhọre ọnọ uvuẹn akpọ na jerẹ oborẹ e ruie obẹ odjuwu.” (Matt. 6:9, 10) Na sabu vwo ọdaremẹro kpahen otan na, jene roro kpahen oborẹ o ru sekpahen erufon odẹ Osolobrugwẹ,  Uvie Osolobrugwẹ ọrhẹ orugba ọhọre Osolobrugwẹ.

3. Me yẹ odẹ na Jehova o sekpahen, nẹ marhẹ yẹ Echu o ru rhaphiẹ odẹ ọfuanfon ọrana?

³ Jesu o kiki hunute erufon odẹ Osolobrugwẹ uvuẹn ẹrhomo ro yono idibo yi. Odẹ Osolobrugwẹ o sekpahen oborẹ ọye ọ do te, oborẹ o vwo omẹgbanhon te, ọrhẹ oborẹ ọye ọ fon te. Ọke ri Jesu ọ nẹrhomo ọrọrọ, no se i Jehova “Ọsẹ Ọfuanfon.” (John 17:11) Ra mẹriẹn taghene i Jehova, Osolobrugwẹ rọ fonron na, ọsoso iruemru-urhi ọrhẹ irhi enẹyen i fonron. Udabọ ọnana, Echu ọ ha izede ona kparehaso ọdo usuon Osolobrugwẹ. Nime i Dẹbolo ọ mọrenfian banren i Jehova, nọ rhaphiẹ odẹ ọfuanfon Osolobrugwẹ.—Gen. 3:1-5.

4. Marhẹ i Jesu o ru toroba erufon odẹ Osolobrugwẹ?

⁴ Jesu o ghini vwo ẹguọlọ kpahen odẹ Osolobrugwẹ. (John 17:25, 26) Jesu o toroba erufon odẹ Osolobrugwẹ. (Se Psalm 40:8-10.) Nyoma i Jesu ọ ha arhọ ye rọ gbare kpahontọre uvuẹn otọrakpọ na, Jesu no djephia taghene o fori ni Jehova o jurhi rẹn ituakpọ ọrhẹ emakashe rẹ ọye ọ maren. Ọke Echu o ruie ni Jesu o hwu uhwu omiamiamo, Jesu ọ ji sẹrorẹ atamwu ro vwori kpahen Ọsẹ ye rọ ha obẹ odjuwu. Ri Jesu ọ sẹrorẹ atamwu na, no djephia taghene ohworho rọ gbare, ọnọ sabu huvwele Osolobrugwẹ gbagba.

5. Marhẹ ọwan ine ru sabu toroba erufon odẹ Osolobrugwẹ?

⁵ Marhẹ ọwan ine ru dje yi phia taghene ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen odẹ Osolobrugwẹ? Nyoma uruemru ọwan. Jehova ọ guọlọre nẹ ọwan i rhiẹ ihworho ri fonron. (Se 1 Peter 1:15, 16.) Ọnana no mevirhọ taghene i Jehova ọvo yẹ ọwan ina ga jeghwai huvwele yi nẹ ọsoso ọmudu ọwan rhe. Ọrhọ tobọ rhianẹ a kparahaso ọwan dede, ọwan ine ru ekete omẹgbanhon ọwan o teri e nyerẹn lele iruemru-urhi ọrhẹ irhi enẹyen. Ọwan e rhe ru oborẹ o serhọ, ọwan na lẹrhẹ ukpẹ ọwan lo, jeghwai ha odidi vwe i Jehova. (Matt. 5:14-16) Rẹ ọwan e rhiẹ ihworho re fonron na, ne dje yi phia nyoma oborẹ ọwan e nyerẹn akpọ ọwan lele taghene irhi Jehova i rhomurun, ọrẹn oborẹ Echu ọ tare, efian. Ọwan i rhe ru sọ, ọwan ne ghini ghwẹriobọ jeghwai tiomanẹ irueruo re biomu odẹ Osolobrugwẹ.—Ps. 79:9.

6. Me yọ nọ lẹrhẹ i Jehova ni ọwan rhiẹ ihworho ọsoso dedevwo ọwan a gba-a?

⁶ Nyoma izobo otan i Kristi, Jehova nọ ha edandan ihworho ri vwo esegburhomẹmro kpahiẹn, harhomu aye. Jehova o rhiabọ dede idibo enẹyen ri homakpahontọre riẹn. Jehova o se Ilele Kristi ri ne riẹ odjuwu, emọ enẹyen, ọ jeghwai se eri ne rhirhiẹ otọrakpọ na, igbehian yen. (John 10:16; Rom. 5:1, 2; Jas. 2:21-25) Vwarana, otan na ọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, nọ jeghwai lẹrhẹ ọwan vwobọrhọ erufon odẹ ọnẹyen na.

7. Ebrurhọ ego yẹ Uvie Osolobrugwẹ ọnọ nyoma otan na yẹ ituakpọ?

⁷ Uvuẹn ẹrhomo ri Jesu o yono idibo yi na, Jesu nọ ji ta: “Jenẹ Uvie ọnọ rhe.” Marhẹ otan na o ru sekpahen Uvie Osolobrugwẹ? Otan na ọyẹ ọsoriẹ a sabu koko awan 144,000 ri ne kwomakugbe i Kristi ga uvuẹn ẹrhẹ irodje ọrhẹ irherẹn obẹ odjuwu. (Rev. 5:9, 10; 14:1) Jesu ọrhẹ ihworho ri ne lelie sun na, ni na rhua erere otan na vwe ituakpọ uvwre  ẹgbukpe uriusiorin owu. Akpọ na nẹ ọnọ ghwẹriẹ rhiẹ i Paradais, nẹ ene ru ihworho ri fuevwan ephian rhiẹ ihworho ri gbare, ọwan ephian ni ne rhiẹ ekrun Osolobrugwẹ. (Rev. 5:13; 20:6) Jesu nẹ ọnọ ghwọghọ Echu ọrhẹ evwọkon ephian.—Gen. 3:15.

8. (a) Marhẹ i Jesu o ru ha userhumu rẹn idibo yi mẹrẹn ọghanromẹ Uvie Osolobrugwẹ? (b) Marhẹ ọwan e ru hobọtua Uvie na inyenana?

⁸ Ọke i Jesu ọ ha uvuẹn otọrakpọ na, ọ ha userhumu rẹn idibo yi nẹ aye i mẹrẹn ọghanromẹ Uvie Osolobrugwẹ. Ogege ri Jesu bromarhame hin, no ghwoghwo “iyẹnrẹn esiri Uvie Osolobrugwẹ” lele akpọ na. (Luke 4:43) Uvuẹn ẹmro ri Jesu ọ ta rẹn idibo yi o ki riẹ odjuwu, nọ ta rẹn aye nẹ aye i se oseri kpahiẹn lele ekete “ri mai seri uvuẹn akpọ na.” (Acts 1:6-8) Nyoma aghwoghwo Uvie na, ihworho ri ha uvuẹn akpọ na ephian i vwo uphẹn rẹ aye ine yono kpahen otan na jeghwai rhiẹ ihworho rẹ Uvie na ono suon. Inyenana, ọwan a hobọtua Uvie na nyoma ọwan ha userhumu rẹn eri ne lele i Jesu sun ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na lele akpọ na ephian.—Matt. 24:14; 25:40.

9. Mesoriẹ ọwan ine vwo imwẹro taghene i Jehova ọnọ ha ọhọre ọnẹyen te orugba?

⁹ Me yi Jesu ọ ha ye ta ọke rọ ta: “Jene ru ọhọre ọnọ”? Jehova yẹ Ọmemama na. Ọrhọ ta taghene emru ọ phia, ọ ha ye taghene emru na ọ phia ne. (Isa. 55:11) Jehova ọ vwọ samọ ha uphẹn rẹn ẹkparehaso Echu nọ dobọ egbemwu ọnẹyen harẹn ituakpọ ji-i. Nẹ ọtonrhọ rhe, i Jehova o mwuegbe akpọ na neneyo ituakpọ i vwiẹ vuọn otọrakpọ na. (Gen. 1:28) Orhianẹ Adam ọrhẹ Eve e vwiẹ aye i ki hwu-u, manẹ ọhọre Osolobrugwẹ rẹ ituakpọ ine vwiẹ vuọn akpọ na o vwo rho rugba-a. Omarana, ọke Adam ọrhẹ Eve e ruẹ ọdandan, Jehova nọ ji ha uphẹn rẹn aye nẹ aye i vwiẹ emọ. Nyoma otan na, Osolobrugwẹ ọnọ yẹ ihworho ri vwo esegburhomẹmro kpahiẹn, uphẹn rẹ aye ine rhiẹ ihworho ri gbare jeghwai nyerẹn bẹmẹdẹ. Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ihworho, ọ jeghwai guọlọ taghene ihworho ra huvwele yi, i nyerẹn akpọ aye lele oborẹ ọye ọ guọleriẹ rhọ.

10. Marhẹ ihworho ri hwuru ine ru mẹrẹn erere nẹ otan na rhe?

¹⁰ Nẹ oduduru ihworho buebun ri vwe vwo uphẹn rẹ aye ine rhe i Jehova jeghwai ga ye bọmọke aye i ki hwu vwo? Otan na o rhie uphẹn firhọ ra na rhọmọ eri hwuru. Ọsẹ ọwan rọ ha obẹ odjuwu, ọnọ rhọmọ eri hwuru jeghwai yẹ aye uphẹn rẹ aye ine yono kpahen ọhọre ọnẹyen ọrhẹ uphẹn aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ. (Acts 24:15) Jehova ọ guọlọre nẹ ihworho i nyerẹn bẹmẹde. Rẹ ọye o rhiẹ esiri arhọ na, ọye nọyẹ Ọsẹ ihworho ra na rhọmọ nẹ uhwu. (Ps. 36:9) Omarana, nọ ghwai serhọ taghene i Jesu o yonirin ọwan na nẹrhomo omana: “Ọsẹ ame obẹ idjuwu.” (Matt. 6:9) Jehova ọ yẹ i Jesu uphẹn ọghoghanren rọ nọ rhọmọ eri hwuru. (John 6:40, 44) Uvuẹn i Paradais, Jesu ono rhiẹ “ẹrhọmọnuhwu ọrhẹ arhọ na.”—John 11:25.

11. Me yẹ ọhọre Osolobrugwẹ kpahen “otu gbidigbidi” na?

¹¹ Ihworho ephian ya mẹrẹn erere nẹ ẹghẹlẹ i Jehova sa, fọkime i Jesu ọ tare: “Kohworho kohworho ro ru ọhọre Osolobrugwẹ, ọyẹ omizu mẹ ọrhẹ izu mẹ.” (Mark 3:35) Osolobrugwẹ ọ guọlọre taghene “otu gbidigbidi” ri nẹ uvuẹn agbamwa, uvwiẹ ọrhẹ edjadjẹ sansan  rhe, i rhiẹ idibo ọnẹyen. Ihworho ri vwo esegburhomẹmro kpahen izobo otan i Jesu ọrhẹ ihworho ri ru ọhọre Osolobrugwẹ ina ta: “Usimirhọ o nẹ obẹ Osolobrugwẹ ame ro siyẹ aga usuon na, ọrhẹ ọmọ ogegede na rhe.”—Rev. 7:9, 10.

12. Marhẹ ẹrhomo ri Jesu o yono idibo yi na, o ru dje ọhọre Osolobrugwẹ kpahen ituakpọ phia?

¹² Ẹrhomo ri Jesu o yono idibo yi na, o dje ọhọre Osolobrugwẹ kpahen ituakpọ phia. Lele ẹrhomo ọnẹyen na, o fori nẹ ọwan i damoma ru odẹ Osolobrugwẹ fon. (Isa. 8:13) Odẹ i Jesu, o mevirhọ taghene “Jehova ọyẹ Usimirhọ,” habaye, usimirhọ ọwan nyoma otan na ọnọ rhua odidi vwe i Jehova. Uvie Osolobrugwẹ ọnọ rhua erere vwe ihworho ri huvwele Osolobrugwẹ. Itiọrurhomẹmro, ẹrhomo ri Jesu o yono idibo yi na, o yonirin ọwan taghene o vwo emru owuorowu rọ nọ sabu lẹrhẹ Osolobrugwẹ ja ha ọhọre ọnẹyen te orugba-a.—Ps. 135:6; Isa. 46:9, 10.

13. Me yẹ ọwan e djephia nyoma omebrurhame ọwan?

¹³ Izede ọghoghanren owu re ne dje ọdaremẹro phia fọkiẹ otan na, yẹ ọrẹ ọwan ina homakpahontọre rẹn i Jehova jeghwai bromarhame fọkiẹ esegburhomẹmro re vwo kpahen otan na. Omebrurhame ọwan o djephia taghene i “Jehova yo vwori ọwan.” (Rom. 14:8) Ọnana o sekpahen ọrẹ ọwan ina rẹ i Jehova nọ yẹ ọwan ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron. (1 Pet. 3:21) Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo ọrana nyoma ọ harhomu ọwan fọkiẹ izobo otan i Kristi. Ọwan i vwo imwẹro taghene ọnọ ha ive yi ephian te orugba.—Rom. 8:32.

14. Mesoriẹ e jurhi rẹn ọwan ne vwo ẹguọlọ kpahen ereva ọwan?

 ¹⁴ Izede ọrọrọ ọgo yẹ ọwan ine ru dje ọdaremẹro phia fọkiẹ otan na? Ra mẹriẹn taghene ẹguọlọ yo mwu i Jehova ru i kemru kemru na, nọ guọlọre taghene ihworho enẹyen ephian i ji dje ẹguọlọ phia. (1 John 4:8-11) Ọwan e djephia taghene ọwan ‘emọ Ọsẹ ọwan rọ ha obẹ odjuwu’ nyoma ọwan e vwo ẹguọlọ kpahen ereva ọwan. (Matt. 5:43-48) Ẹguọlọ re ne vwo kpahen i Jehova yọ mai ghanren, ẹguọlọ re ne vwo kpahen ereva ọwan yọ ha kpahiẹn. (Matt. 22:37-40) Izede ọghoghanren owu rẹ ọwan ine ru dje ẹguọlọ harẹn ereva ọwan, ọyẹ ana huvwele i Jehova re ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na. Ọwan e rhe dje ẹguọlọ harẹn ereva ọwan, ọwan na hẹrokele Osolobrugwẹ. Itiọrurhomẹmro, ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova, o ruẹgba uvuẹn oma ọwan nyoma ọwan e vwo ẹguọlọ kpahen ereva ọwan, maido, imizu ri ha uvuẹn ukoko na.—1 John 4:12, 20.

15. (a) Ebrurhọ ego yi Jehova ọ yẹ ọwan vwana? (b) Ebrurhọ ego ya na mẹrẹn obaro na?

¹⁵ Osolobrugwẹ ọ harhomu edandan ọwan, erhe dje esegburhomẹmro kpahen otan na. Baibol na ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene Jehova ọnọ sabu “phoro edandan” ọwan nie. (Se Acts 3:19-21.) Jerẹ oborẹ e yono vrẹn ne, Jehova ọ nyoma otan na djẹ eri ne lele i Jesu sun obẹ odjuwu. (Rom. 8:15-17) Fọkiẹ otan na, nọ họhọre taghene i Jehova o mwuegbe ro no fi abọ rhẹ ọbe nọ ha ihworho ri na ha akpọ na riuku, ruẹ emọyen. Ọwan i rhe rhiẹ ihworho ri gbare ne, jeghwai vrẹn ọdamuni rọ kẹta na ne, oma nẹ ọnọ merhen i Jehova rọ nọ ha ọwan ru emọyen. (Rom. 8:20, 21; Rev. 20:7-9) Ẹguọlọ ri Jehova o vwo kpahen emọyen, o vwo oba-a. Erere rẹ otan na ọ rhua sa ono rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ. (Heb. 9:12) Ẹghẹlẹ ọnana ono rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ. O vwo omẹgbanhon yanghene ohworho owuorowu rọ nọ sabu ha ye mie ọwa-an.

16. Marhẹ otan na o ru lẹrhẹ ọwan vwo ugbomọphẹ?

¹⁶ Dẹbolo ọ sabu ruie nẹ ihworho ri ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe, i je rhiẹ usuẹn ekrun i Jehova-a. Jesu ọ rhiẹ otọrakpọ na me hwu ukwọgbọ harẹn ọke ephian. Omarana, Jesu ọ tan ituakpọ ephian ne. (Heb. 9:24-26) O phoro ọdandan rẹ ọwan i ha riuku mie Adam nie ne. Fọkiẹ izobo otan i Kristi, ọwan e rhiẹ evrẹn rẹn akpọ Echu ghwomara-an, ọwan i vwa ji zofẹn uhwu-u.—Heb. 2:14, 15.

17. Nime i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahuọn, ebrurhọ ego ye wu na mẹrẹn?

¹⁷ Ọwan ina sabu hẹroso ive Osolobrugwẹ. Jerẹ oborẹ irhi Jehova ọ yẹ emama i vwe se fughwẹ, omaran ive enẹyen ine je se fughwẹ. Jehova o vwo wene-e. (Mal. 3:6) Orhiẹ ẹghẹlẹ arhọ na ọvo yi Jehova ọ yẹ ọwa-an. Ọ jeghwai dje ẹguọlọ rẹn ọwan. “Ọwan i rhi me rhe jeghwai vwo imwẹro kpahen ẹguọlọ rẹ Osolobrugwẹ o vwo kpahen ọwan. Osolobrugwẹ yẹ ẹguọlọ.” (1 John 4:16) Akpọ na ephian ọnọ dẹrẹ rhiẹ i Paradais, kohworho kohworho rọ ha uvuẹn otọrakpọ na, nẹ ono dje aruo ẹguọlọ Osolobrugwẹ phia. Jenẹ ọwan ephian i kwunukugbe emakashe ri ha obẹ odjuwu, na ta: “Jenẹ ujiri, odidi, ẹghwanren, ẹkpẹmẹ, ọghọ, ọrhẹ omẹgbanhon o rhirhiẹ ye harẹn Osolobrugwẹ ọwan bẹmẹdẹ bẹmẹdẹ. Isẹ.”—Rev. 7:12.