1, 2. Me yẹ omizu ọhworhare owu o niso taghene o vruẹ nẹ ẹga rọ ha vwe i Jehova, me yo ru kpahiẹn?

ROBERT o bromarhame ọke rọ ha uphuphẹn, ọrẹn, o vwo kwe ruẹ riaro uvuẹn urhomẹmro na-a. Nọ tare: “Mie ru emru owuorowu sọ-ọ, ọrẹn, mie ruẹ ekwakwa ephian lele ẹkwaphiẹrhotọre. Ọ họhọre taghene mie ruẹ riaro uvuẹn ukoko i Jehova, mie riẹ ọsoso iyono ukoko na ephian, mia ji ga ẹrhẹ ọkobaro ibiọke ọkezẹko bọmọke ẹgbukpe o hiẹn. Ọrẹn, emru o vruẹ.”

² Ọke i Robert ọ rọnmọ hin, yo ki rhe oborẹ o vruẹ na. Ẹdẹ owu, ọye ọrhẹ aniẹ a ghwọghọ ọke kugbe nyoma enọ i Baibol rẹ aye a nọ omomaye. Robert nọ mẹrẹnvwrurhe taghene enọ na i vwa bẹn aniẹ ẹkpahenrhọ-ọ, ọrẹn, ọye ọ vwọ sabu kpahanrhọ enọ rẹ aniẹ ọ nọriẹ-ẹn. Robert nọ tare: “Ọke ọrana, nọ họhọre taghene mie rhe emru owuorowu-u. Ni mie roro, ‘Orhianẹ mi guọlọ rhiẹ omamọ urhomu ekrun, o fori ne mi ru emru kpahen erhirhiẹ na.’” Itiọrurhomẹmro no ghini ru emru kpahiẹn. Nọ tare: “Ni mi dabu gbẹro rhotọre yono i Baibol na, omarana, ni mi dabu me vwẹruọ ye. Mi dabu vwẹruọ oborẹ mi yonorin na, habaye, oborẹ ọ mai ghanren mẹ yẹ omamọ onyerẹnkugbe mi me vwo rhẹ i Jehova.”

3. (a) Me ya na sabu yono nẹ udje i Robert? (b) Enọ ego kirighwo ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Ana sabu yono iyono eghoghanren nẹ udje i Robert. Ana sabu vwo irherhe i Baibol na jeghwai rhe riẹ uyono ukoko, ọrẹn,  ekwakwa enana ọvo i vwa sabu lẹrhẹ ọwan ti kẹrẹ i Jehova-a. Yanghene, ọkezẹko e ru riaro ne, ọrẹn, ra rharhumu ni oma ọwan so, o fori neneyo a rharhumu ru riarorhọ uvuẹn ogame i Jehova. (Phil. 3:16) Na sabu rhe ruẹ riaro, ana kpahenrhọ enọ eghoghanren esa enana uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana: (1) Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan rhe oborẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova ọ kpẹnkpẹn te? (2) Marhẹ ene ru bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhon, jeghwai ti kẹrẹ i Jehova? (3) Marhẹ onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ i Jehova, ono ru ha userhumu rẹn ọwan uvuẹn akpenyerẹn ọwan kẹdẹkẹdẹ?

4. Ayọmo yi Ephesians 4:23, 24 o sekpahen?

⁴ Ọke re rhiẹ idibo Osolobrugwẹ obọ, ọwan ni ru ewene. Ewene ọnana ọ hobọte akpenyerẹn ọwan omamọ. O toba ọke re bromarhame-e. A ta rẹn ọwan ne “ku uruemru ọkpokpọ na rhọ ra maren lele ọhọre Osolobrugwẹ ọrẹ ọvwata ọrhẹ atamwu.” (Eph. 4:23, 24) Rẹ ọwan e rhiẹ ihworho ri vwa gba na, no fori ne rhe ruẹ ewene ọke ephian. O ji fo nẹ ihworho ra ga i Jehova ọke jijiri ne i sẹrorẹ onyerẹnkugbe aye rhẹ i Jehova.—Phil. 3:12, 13.

5. Enọ ego yi na sabu ha userhumu rẹn ọwan ni oma ọwan so?

⁵ Na sabu ruẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova kpẹnkpẹnrhọ, o fori na dabu ni oma ọwan so. Sẹ a ho ne yanghene a ji ha uphuphẹn, o fori na nọ oma ọwan enọ enana: ‘Mia mẹrẹn ewene uvuẹn oma mẹ ro djephia taghene mie ruẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova kpẹnkpẹnrhọ? Mia damoma mi ne vwo aruẹ iroro i Kristi? Uruemru mẹ uvuẹn uyono ukoko o djephia taghene mi vwo onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnre rhẹ i Jehova? Me yẹ ẹmro mia ta o dje kpahen ojemẹ mi vwori? Me yẹ uruemru mẹ kpahen uyono, osẹme mẹ, ọrhẹ oborẹ mia kpahanrhọ urhebro lele, o dje kpahen mẹ? Mi rha dẹrughwaroghwu edamuni, idjaghwẹ ego yi mia kpara? Mi ru riaro te ohworho ro mwuovwan ro no rhiẹ Olele Kristi rọ do te edje ne?’ (Eph. 4:13) Arha dabu roro kpahen ẹkpahenrhọ rẹn enọ enana, ọnọ sa ọwan erhumu rhe oborẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova ọ kpẹnkpẹn te.

6. Ne rhe sẹ e vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, me yẹ emru ọrọrọ ra guọlọre?

⁶ O fori na nekpẹn userhumu mie awọrọ, na sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Ọnyikọ Paul o djerie fiotọre taghene ohworho ro vwo vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova ọ vwọ mẹrẹn orusọ ye obaro Osolobrugwẹ-ẹ. Obọreva ye, ohworho ro vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, ọ dabu ha ukẹro rẹ Osolobrugwẹ ọ ha ni emru e nie, habaye, ọ vwọ hẹrokele ihworho ri vwe vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova-a. (1 Cor. 2:14-16; 3:1-3) Ekpako ukoko ri vwo iroro i Kristi, i rha kiki mẹrẹn Olele Kristi ro vwo iruemru akpọ na, aye na ha urhebro riẹn. Aye i rha ta rẹn ọwan kpahen ọnana, ọwan e rhiabọ dede urhebro aye, jeghwai haye ruiruo? Erhe ruẹ ọnana, ne djephia taghene e ghini vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova.—Eccl. 7:5, 9.

7. Mesoriẹ irherhe i Baibol ọvo o vwo te na sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova?

⁷ Karorhọ taghene irherhe i Baibol ọvo, ọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova-a. Orodje Solomon ọke ahwanren, o vwo irherhe okokodo kpahen izede i Jehova. Ọke oru, ẹmro rọ tare no rhiẹ usuẹn i Baibol na. Ọrẹn, ọ sabu sẹrorẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova ye toba-a. (1 Ki. 4:29, 30; 11:4-6) Omarana, haba irherhe i Baibol na, me ya ji guọlọ? O fori ne ru esegburhomẹmro ọwan gbanhon. (Col. 2:6, 7) Ọrẹn, marhẹ ene ruẹ ọnana lele?

8, 9. (a) Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon? (b) Ẹkẹ ọgo yo fori ne bru te oma ọke re yono jeghwai roro kodo? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

 ⁸ Paul ọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi erukaro, nẹ aye i “do te edje.” (Heb. 6:⁠1) Na sabu nyalele urhebro i Paul inyenana, idjaghwẹ ego ya na kpare? Udjoghwẹ ọghoghanren owu ra na kpare ye ne yono ọbe na “Keep Yourselves in God’s Love.” Uyono ọbe na ọnọ userhumu wẹn ha iruemru-urhi Baibol ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. Orhianẹ wu yono ọbe na hin ne, wu na sabu yono ẹbe erọrọ ri na lẹrhẹ esegburhomẹmro wu vwori gbanhonrhọ. (Col. 1:23) We roro kodo jeghwai nẹrhomo kpahen oborẹ wu ne ru ha iyono i Baibol ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọnọ?

⁹ Karorhọ taghene uyono ọrhẹ eroro kodo, ina sabu lẹrhuọ ru oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma jeghwai nyalele irhi enẹyen. (Ps. 40:8; 119:97) Omarana, o fori na tiẹn irueruo ri ne fi onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova rhẹ erhirhiẹ imwofẹn.—Titus 2:11, 12.

10. Me yẹ iphuphẹn ina sabu ru nẹ aye i vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova?

¹⁰ Orhianẹ wẹwẹ uphuphẹn, wu bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova ne? Omizu ọhworhare owu rọ ga uvuẹn oghọn ukoko orho riẹ omẹvwa okinhariẹ, o lele eri ne bromarhame na tẹmro vwẹre esiyẹ na ọ ki tuanrhọ. Buebun ihworho ri ne bromarhame na iphuphẹn. Omizu na, nọ nọ aye ẹkẹ rẹ aye i bru te oma. Buebun a ha ẹkpahenrhọ phia ri ghini djephia taghene aye i guọlọ ha ẹga rẹn i Jehova, nọyẹ, aye i guọlọ homakpahontọre wian owian Uvie na vuọnvuọn, yanghene ya ga uvuẹn ekete ra mai guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na. Ọrẹn, o vwo iphuphẹn ezẹko ri vwe ji bru ẹkẹ owuorowu te oma. Ọnana no mevirhọ taghene aye e ji muegbe rẹ aye ine bru ẹkẹ owuorowu te oma-a? Wu rhe rhiẹ uphuphẹn, nọ oma: ‘Mie ruẹ riarorhọ fọkime ọsẹ mẹ ọrhẹ izu mẹ i guọleriẹ? Mie ruẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova nọ kpẹnkpẹnrhọ?’ Itiọrurhomẹmro, rhẹ iphuphẹn ọvo yi ne bru ẹkẹ te oma aye-e. Erhe bru ẹkẹ te oma ọwan uvuẹn ogame i Jehova, onyerẹnkugbe ọwan rhẹ ọye ọnọ kpẹnkpẹnrhọ.—Eccl. 12:1, 13.

11. (a) Na sabu ru riarorhọ, me yo fori ne ru? (b) Udje ọgo uvuẹn i Baibol na ya na sabu hẹrokele?

¹¹ Arha mẹrẹn ekete sansan ra vwiẹlẹ, o fori na kpare idjaghwẹ ri na ha userhumu rẹn ọwan ru riarorhọ. O fori ne vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Itiọrurhomẹmro, ọnana o mevirhọ arhọ yanghene uhwu rẹn ọwan. (Rom. 8:6-8) Ọrẹn, e rhiẹ ihworho ri gbare vwẹre, na ki sabu ti kẹrẹ i Jehova-a. Ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Ọrẹn, a ji guọlọ omẹdamu mie ọwan. Ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren na, John Barr ro rhiẹ owuọwan usuẹn Ugboma Usuon na nọ ta kpahen oborẹ ọ ha uvuẹn ọbe i Luke 13:24, nọ tare: “Ihworho buebun i vwe fiẹkparobọ-ọ, nime aye i vwa dabu fiomarhọ uyono i Baibol na-a.” O fori na họhọ i Jacob ro vwo fiobọrhotọre ọke ro lele ọmakashe wọnrọn, obẹtaye, nọ mẹrẹn ebrurhọ. (Gen. 32:26-28) Dedevwo uyono i Baibol ọ merhen oma, ọrẹn, o fo ne se i Baibol na jerẹ ọbe kpekpa-a. O fori na dabu guọlọ efe erẹ ẹhẹn ri na ha userhumu rẹn ọwan.

12, 13. (a) Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan ha i Romans 15:5 ruiruo? (b) Marhẹ yẹ udje ọnyikọ Peter ọrhẹ urhebro rọ yẹrẹ ọwan, ono ru ha userhumu rẹn ọwan? (c) Me wu na sabu ru neneyo ẹguọlọ wu vwo kpahen i Jehova o kodorhọ? (Se ekpeti na “ Idjaghwẹ wu na Sabu Kpare ne wu vwo Omamọ Onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova.”)

¹² Arha damoma re ne vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, ẹhẹn ọfuanfon na ọnọ ha userhumu rẹn ọwan wene iroro ọwan. Nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon na, ana sabu vwo aruẹ iroro i Kristi. (Rom. 15:5) Habaye, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma rẹn ojemẹ ugboma jeghwai vwo  iruemru ra merhen i Jehova oma. (Gal. 5:16, 22, 23) Orhianẹ ọwan e roro kpahen ekwakwa erẹ ugboma phan, o fori na wọnrọn hasuiẹ, e vwe fiobọrhotọre-e. Wu rha nekpẹn ẹhẹn ọfuanfon na, Jehova ono tiobọnie wẹn, ne wu sabu kpomavi rẹn ekwakwa ri serhọ. (Luke 11:13) Karorhọ ọnyikọ Peter. Rhẹ ọke ephian uvuẹn akpenyerẹn yen, yo djephia taghene ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ o suie-en. (Matt. 16:22, 23; Luke 22:34, 54-62; Gal. 2:11-14) Ọrẹn, o fiobọrhotọre-e. Jehova nọ ha userhumu rẹn i Peter sabu vwo aruẹ iroro i Kristi o vwori. Ọwan ina ji sabu ruẹ omaran.

¹³ Ọke oru, Peter nọ hunute iruemru ezẹko ro fori ne vwo. (Se 2 Peter 1:5-8.) Ra “damoma” re ne vwo iruemru jerẹ omerhesun, edirin ọrhẹ ẹguọlọ imizu, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ti kẹrẹ i Jehova. Kẹdẹkẹdẹ, gba nọ oma, ‘Me mi na sabu wian kpahen inyenana, rọ nọ ha userhumu mẹ ru riarorhọ uvuẹn ogame i Jehova?’

14. Erhe vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, marhẹ ọ hobọte akpenyerẹn ọwan lele?

¹⁴ Iroro i Kristi re vwori, ọnọ hobọte ẹmro ra ta, orhienbro ọwan kẹdẹkẹdẹ ọrhẹ uruemru ọwan uvuẹn ekete ra wian yanghene obẹ isukuru. Orhienbro enana ine djephia taghene a damoma re ne rhiẹ Ilele Kristi. Re vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova na, o fo nẹ emru owuorowu o fi onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova rhẹ erhirhiẹ imwofẹ-ẹn. Arha dẹrughwaroghwẹ edamuni, omamọ iruemru re vwori ina ha userhumu rẹn ọwan fi aye kparobọ. Ene ki brorhiẹn, o fori ne roro kpahen enọ enana: ‘Iruemru-urhi Baibol ego yi na ha userhumu mẹ brorhiẹn? Me yi Kristi ono ruo uvuẹn erhirhiẹ ọnana? Orhienbro ọgo yọ nọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova?’ Na sabu rhe roro izede ro serhọ, jene yono kpahen idje ezẹko. Uvuẹn udje owuowu, ana hunute uruemru-urhi Baibol rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn rọ gbare.

15, 16. Udje ọgo yo djerie phia taghene erhe vwo iroro i Kristi, ọ ha userhumu rẹn ọwan ọke re brorhiẹn kpahen (a)  ohworho ra na rọnmọ. (b) Igbehian ọwan.

¹⁵ Arha guọlọ ohworho ra na rọnmọ. Uruemru-urhi Baibol ro fori na ha ruiruo yẹ ọrọ ha uvuẹn 2 Corinthians 6:14, 15. (Seyi.) Ẹmro i Paul o djerie fiotọre taghene ohworho ro vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, ọ sabu lele ohworho ro vwo vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova nyerẹnkugbe-e. Marhẹ ana ha ọnana ruiruo lele arha guọlọ ohworho ra na rọnmọ?

¹⁶ Igbehian ọwan. Djokarhọ uruemru-urhi Baibol rọ ha uvuẹn 1 Corinthians 15:33. (Seyi.) Ohworho ro vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, o vwo lele eri vwe vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova mwu ugbehia-an. Enọ ego yi na ha userhumu rẹn ọwan nyalele uruemru-urhi ọnana? Jerẹ udje, marhẹ ọnana o ru sekpahen urhomu re dje nyoma itanẹti? Me wu ne ruo orhianẹ a ha use wẹn ne wu lele epha ruiruẹn uvuẹn itanẹti?

17-19. Marhẹ onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova ono ru ha userhumu rẹn ọwan (a) kẹnoma rẹn ekwakwa ri vwe fiemru? (b) bru omamọ ẹkẹ te oma? (c) kwaphiẹ ẹghwọ rhọ?

¹⁷ Ekwakwa ri na sabu lẹrhẹ ohworho je vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova.  Ileta i Paul ọ ya vwe Ilele Kristi o vwo orhetio. (Se Hebrews 6:1.) Me yẹ “ewian ifefe” ra na kẹnoma riẹn na? Kemru kemru ro no fi onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova rhẹ erhirhiẹ imwofẹn. Uruemru-urhi ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan kpahenrhọ enọ buebun uvuẹn akpenyerẹn ọwan, jerẹ: ‘Emru ọnana ọ ha usuẹn ekwakwa ugboma? O fori ne mi hatua efe? Mesoriẹ o vwo fo ni mi homaba ihworho ra guọlọ wene erhirhiẹ akpọ na?’

¹⁸ Ẹkẹ re bru te oma uvuẹn ogame i Jehova. Ẹmro otu ri Jesu ọ tare uvuẹn oberun ugbenu, ọ dabu yẹ ọwan ọkpọvi kpahen oborẹ ene bru ẹkẹ lele. (Matt. 6:33) Igbehian i Jehova e bru ẹkẹ ri na lẹrhẹ onyerẹnkugbe aye rhẹ i Jehova kpẹnkpẹnrhọ. Arha sẹrorẹ uruemru-urhi ọnana rhẹ ọmudu ọwan, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan kpahenrhọ enọ enana: ‘O fori ni mi hatua isukuru eduado? O fori ni mi rhiabọ dede aruẹ iruo ezẹko?’

¹⁹ Ẹghwọ. Marhẹ yẹ urhebro i Paul rẹn ukoko rọ ha uvuẹn i Rome, o ru ha userhumu rẹn ọwan kwaphiẹ ẹghwọ rhọ inyenana? (Rom. 12:18) Re rhiẹ Ilele Kristi na, na damoma re ne “lele ihworho ephian nyerẹn ọrẹ ufuoma.” Idjaghwẹ ego ya kpara orhianẹ ẹghwọ ọ homaphia? Erhe ru ọwan sọ, ọ bẹn ra na kpare iroro vrẹn, gbinẹ e rherẹ ọwan rhẹ ihworho “ra guọlọ ufuoma”?—Jas. 3:18.

20. Mesoriẹ o fo ne wu rhe ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova?

²⁰ Enana idje ezẹko ri djerie phia taghene arha ha iruemru-urhi Baibol ruiruo, ana sabu mẹrẹn userhumu re ne brorhiẹn ri djephia taghene e ghini vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Ọnana ọnọ lẹrhẹ ọwan vwo omamerhomẹ ọrhẹ efikparobọ uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Robert ra tẹmro kpahen uvuẹn ọtonrhọ uyono na, nọ tare: “Ogege mia bọn onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova gbanhon, ni mi rhiẹ omamọ esa ọrhẹ omamọ ọsẹ. Ni mi vwo uruemru otemẹ, oma nọ ji merhen mẹ ọke ephian.” Ana ji sabu vwo aruẹ ebrurhọ enana erhe ru riaro uvuẹn ogame i Jehova. Re rhiẹ igbehian i Jehova na, ene vwo obọdẹn akpenyerẹn ọke ọnana, jeghwai vwo “obọdẹn akpọ” obaro na.—1 Tim. 6:19.