BUEBUN Iseri Jehova ra ga ekete ra mai guọlọ userhumu ighwoghwẹmro Uvie na, yẹ imizu emẹse buebun re vwa ji rọnmọ. Ezẹko usuẹn aye a ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ ẹgbukpe buebun ne. Me yọ sa rẹ aye erhumu brorhiẹn rẹ aye ine riẹ ẹkwotọre ọrọrọ? Me yẹ aye i yonorin ọke aye a ya ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ? Ebrurhọ ego yẹ aye i mẹrẹnren? E rhonmie ezẹko usuẹn imizu emẹse enana. Orhianẹ wẹwẹ omizu ọmase ro vwo omwemẹ rọ nọ yọ ga ekete ra mai guọlọ userhumu ighwoghwẹmro Uvie na, wu na sabu mẹrẹn erere nẹ ẹkpahenrhọ aye. Itiọrurhomẹmro, ihworho Osolobrugwẹ ephian ina sabu mẹrẹn erere nẹ udje aye.

Wu roro dẹ ne sẹ wu na ghini sabu ga uvuẹn ẹrhẹ ọkobaro uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ? Anita rọ ha uvwre ẹgbukpe 75, o vwo iroro eveva kpahen oborẹ ọye ọnọ sabu ru. Uvuẹn England ye vwiẹ ye, avwaye yọ jeghwai tuẹn owian ọkobaro rhọ ọke rọ ha ẹgbukpe 18. Anita nọ tare: “Mi vwo omamerhomẹ mi ne yono ihworho kpahen i Jehova, ọrẹn mie roro dẹ taghene mi na sabu ya ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ-ọ. Mie riẹ isukuru re yono edjadjẹ-ẹ, ọ jeghwai mwu mẹ ẹro taghene mi sabu yono oborẹ a djẹ edjadjẹ ọrọrọ-ọ. Omarana, no gberi mẹ unu ọke re se mẹ riẹ Isukuru i Gilead. O gberi mẹ unu taghene e se ohworho kpekpa jerẹ omẹmẹ riẹ Isukuru i Gilead. Ọrẹn, ni mi rorori, ‘Jehova orho ni mẹ taghene mi mwuovwan, nọyẹ mi na damoma.’ Nẹ ọke ọrana rhe, ọ vrẹn ẹgbukpe 50 ne. Avwọke ọrana rhe na, mia ji ga ẹrhẹ imishọnari uvuẹn i Japan.” Anita nọ ji ta: “Fọkiẹ omamerhomẹ mia mẹrẹn, ni mia ta rẹn imizu emẹse erọrọ ri rhiẹ iphuphẹn, ‘Are i mwuegbe nẹ are i ma homaba mẹ uvuẹn owian orhorhomu ọnana!’ Ihworho buebun i ghini homaba mẹ ne.”

Imizu emẹse buebun ra ga uvuẹn ẹkwotọre ra mai guọlọ userhumu, i kiki zofẹn rẹ aye ine riẹ ẹkwotọre ọrọrọ. Marhẹ yẹ aye i ru sabu fiudugbere?

Maureen, rọ ha uvwre ẹgbukpe 65 nọ tare: “Ọke mia ghwanran, mi guọlọ nyerẹn omamọ akpọ jeghwai ha userhumu rẹn awọrọ.” Ọke rọ ha ẹgbukpe 20, nọ kwa riẹ amwa ra guọlọ ekobaro buebun obẹ Quebec uvuẹn Canada. Maureen nọ habaye: “Ọke oru, ne se ri mẹ riẹ Isukuru i Gilead, ọrẹn ofẹn o mwurun mẹ mi na nyajẹ igbehian mẹ vwo. Ofẹn o ji mwu mẹ mi na nyajẹ izu mẹ vwo nẹ ọye ọvo ọ hẹrote ọsẹ mẹ ro kpomẹ. Ọke ọrana, kason kason ye mia viẹ jeghwai rẹ i Jehova kpahen ebẹnbẹn mẹ ephian. Ọke mia ta rẹn ọsẹ mẹ ọrhẹ izu mẹ kpahen oborẹ mie roro, aye ni ta  mẹ taghene mi na sabu nya. Mi jeghwai mẹrẹn oborẹ imizu re ha uvuẹn ukoko rẹ ọsẹ mẹ ọrhẹ izu mẹ e havwọ, i dabu hẹrote aye. Re mia mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova ọ hẹrote mẹ, nọ lẹrhere mẹ vwo uduefigbere taghene ọye ọnọ rhọ hẹrote mẹ ọke na ephian. Ọke ọrana, ni mi brorhiẹn mi ne riẹ Isukuru na!” Maureen ọ tuẹn owian imishọnari rhọ uvuẹn ẹgbukpe 1979, ọ gare uvuẹn West Africa vrẹn ẹgbukpe 30. Inyenana, Maureen ọ ha uvuẹn i Canada, rọ hẹrote izie, ọ jeghwai ga uvuẹn ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan. Ọke ro roro kpahen ẹgbukpe rọ ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ, nọ tare: “Jehova ọ yẹre mẹ oborẹ mi guọlọre ephian ọke mia guọliẹ.”

Wendy rọ ha uvwre ẹgbukpe 65, ọ tuẹn owian ọkobaro rhọ uvuẹn ẹkwotọre Australia ọkẹ rọ je ha uphuphẹn. Wendy nọ tare: “Ofa ọ ro mẹ omamọ, nọ bẹn mi na tẹmro rẹn ihworho mi vwe rhe. Ọrẹn, nime mia ga uvuẹn ẹrhẹ ọkobaro, ni mia sabu tẹmro rẹn aruo ihworho ephian, omarana ni mi me vwo uduefigbere. Ọke oru, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene mi vwa rha zofẹn ghwomara-an. Owian ọkobaro na, o yonorin mẹ oborẹ mi ne ru sabu hẹroso i Jehova, mia rha zofẹn mi na ya ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ-ọ. Habaye, omizu ọmase owu rọ vwọ je rọnmọ rọ ga uvuẹn ẹrhẹ imishọnari uvuẹn i Japan vrẹn ẹgbukpe 30 ne, no seri mẹ taghene mi me lelie wian owian aghwoghwo na ibiamo esa. Ri mie lele omizu ọmase ọnana wian, nọ lẹrhere mẹ vwo omwemẹ mi na ya ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ.” Uvwre ẹgbukpe 1985, Wendy no riẹ Vanuatu, ro seri te iroko 1,100.

Wendy ọ ji ha uvuẹn Vanuatu, ọ ga uvuẹn ekete ra rhierhianrhian. Wendy nọ tare: “Re mia mẹrẹn oborẹ a ha ikoko ọrhẹ ẹko sansan mwuẹ uvuẹn ẹkwotọre na, ọ yẹ mẹ omamerhomẹ. Ọnana uphẹn ọduado ri mie rhiẹ usuẹn ihworho ra wian owian aghwoghwo na uvuẹn ẹkwotọre ọnana.”

Kumiko, rọ ha uvwre ẹgbukpe 65, ọ ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian ọke rẹ ọreva ye uvuẹn owian aghwoghwo na ọ ta riẹn taghene aye i kwa riẹ amwa re se Nepal. Kumiko nọ tare: “Ọ ta mẹ ọke ephian nẹ ame i nyarhẹn, ọrẹn ọke ephian ye mia tian. Ofẹn o mwu mẹ mi ne yono edjadjẹ ọkpokpọ jeghwai wene ekete mie rhirhiẹ. Habaye, mie ji vwo igho mi na fa oma riẹ ẹkwotọre ọrọrọ-ọ. Uvwre ọke mie roro kpahen enana ephian, ni mi vwo asidẹnti, na kparere mẹ riẹ ihọsipita. Uvuẹn ihọsipita na ni mie roro: ‘Ọrọmo yo rhe oborẹ ọnọ sabu phia mẹ ọdẹ rọ sa na? Mi na sabu kpomu emiamo ọgbogbanhon, mi rha sabu riẹ ẹkwotọre ọrọrọ ghwomara-an. Ni mi nọ omamẹ: Mi sabu ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ ẹgbukpe owu?’ Ni mi nẹrhomo vwe i Jehova, nọ sa mẹ erhumu brorhiẹn rọ gbare.” Ọke rẹ Kumiko o nẹ ihọsipita na, Kumiko no riẹ Nepal, ọke oru, ọye ọrhẹ ọreva ye ni kwa riẹ avwaye.

 Ọke ro roro kpahen ẹgbukpe ro rhirhiẹ ẹkwotọre i Nepal na, Kumiko nọ tare: “Ni mi sabu fi ebẹnbẹn ri mie brudu kpahan na kparobọ. Oma ọ merhen mẹ taghene mi ya ga ekete ra mai guọlọ userhumu ighwoghwẹmro Uvie na. Ọgbọ buebun, ame erhe ghwoghwo rẹn ekrun owu, ihworho ri te awan isiorin yanghene erhan na sa ma kerhọ. Emọvwerhe dede a jeghwai nọ ame rhẹ ọghọ taghene ame i yẹ aye itrati. Ọnana ghini emru omamerhomẹ mie ghwoghwo uvuẹn ẹkwotọre ọnana.”

Orhiẹ emru igbevwunu taghene imizu emẹse enana ri vwo uduefigbere na, i dẹrughwaroghwu ebẹnbẹ-ẹn. Ọrẹn marhẹ aye i ru fi aye kparobọ?

Diane ro nẹ i Canada rhe, nọ tare: “Ukukaro, mie mwuomarhọ nime mi vwa mẹrẹn ekrun mẹ ọke ephia-an.” Diane rọ ha uvwre ẹgbukpe 65, ọ gare uvuẹn ẹrhẹ imishọnari te ẹgbukpe 20 uvuẹn ẹkwotọre Ivory Coast (re me rhe rhẹ Côte d’Ivoire). Diane nọ ji habaye: “Mi nẹrhomo vwe i Jehova taghene ọ ha userhumu mẹ, ne mi vwo ẹguọlọ kpahen ihworho ri ha uvuẹn ẹkwotọre mie ghwoghwo na. Omizu Jack Redford ro rhiẹ usuẹn ihworho ri yonirin mẹ uvuẹn Isukuru i Gilead, no djerie fiotọre taghene irueruo ihworho na ina sabu gbe ame unu, maido ame i rha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọkanromẹ. Ọrẹn, Omizu Jack Redford nọ tare: ‘Wu vwa tẹnrovi erhirhiẹ ọkanromẹ na-a, tẹnrovi ughwaro ihworho na. Ni oborẹ aye e ruẹ lele ọke rẹ aye e rhon urhomẹmro na.’ Ọrana nọ yẹ oborẹ mi ruru, nọ ghini rhua erere vwe mẹ. Mie rhe ghwoghwo rẹn ihworho kpahen Uvie na, ni mia mẹrẹn omamerhomẹ rẹ aye i vwo kpahen iyẹnrẹn esiri Uvie na.” Me yọ ha userhumu rẹn i Diane sabu ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ? Diane nọ tare: “Mi ha ihworho mie lele yono ru igbehian, oma nọ jeghwai merhen mẹ rẹ aye e ruẹ riaro nẹ aye i sabu rhiẹ Iseri Jehova. Ni mi ha ẹkwotọre mi ha havwọ na ru oghwa mẹ. Ni mi me vwo izu, imizu ehworhare ọrhẹ emẹse kugbe esẹ buebun, jerẹ oborẹ i Jesu ọ tare.”—Mark 10:29, 30.

Anne rọ ha uvwre ẹgbukpe 45, ọ ga uvuẹn Asia ro rhiẹ ẹkwotọre ra kparahaso owian aghwoghwo na. Anne nọ tare: “Uvwre ọke mia ga uvuẹn ẹkwọtọre sansan na, mi lele imizu emẹse buebun ri nẹ ẹkwotọre sansan rhe rhirhiẹ, ọrhẹ eri jeghwai vwo iruemru ri vẹnẹ ọnẹmẹ. Ọkezẹko, enana a sabu so ẹghwọ. Ọrana ọrhọ phia, ne mia damoma mi na dabu rhe ihworho mie lele rhirhiẹ na, ni mi dabu rhe irueruo aye rhọ. Mi ji damoma mi ne rhiẹ ohworho rọ dabu roro te, rọ jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen awọrọ. Oma ọ merhen mẹ taghene mi ru ekwakwa enana ri lẹrhẹ onyerẹnkugbe ame sabu kpẹnkpẹnrhọ, rọ jeghwai sabu lẹrhe  mẹ vwo edirin uvuẹn ekete ra mai guọlọ userhumu na.”

Uvuẹn ẹgbukpe 1993, ne dje Ute rọ ha uvwre ẹgbukpe 50, ro nẹ i Germany rhe, taghene ọ yọ ga uvuẹn ẹrhẹ imishọnari uvuẹn ẹkwotọre Madagascar. Ute nọ tare: “Ukukaro, mi damoma mi ne yono edjadjẹ ọkpokpọ na, mi na riẹnriẹn omamẹ rhẹ aruọke na, ọrhẹ ọrẹ mi ne nyerẹn ghele emiamo ri ha avwaye. Ọrẹn, na yẹre mẹ userhumu. Imizu emẹse ri ha uvuẹn ukoko na, emọ aye, ọrhẹ ihworho mia ha i Baibol yono, i ha userhumu mẹ sabu rhe edjadjẹ na. Ọreva mẹ uvuẹn owian imishọnari na, ọ dabu hẹrote mẹ ọke mie kpomẹ. Ọrọ maido, Jehova ọ ha userhumu mẹ. Ọke ephian ye mia ta ebẹnbẹn mẹ riẹn uvuẹn ẹrhomo. Mie vwo edirin hẹrhẹ, ọkezẹko mia hẹrhẹ te ẹdẹ buebun, tobọ te ibiamo ezẹko neneyo i Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo mẹ. Jehova ọ ha userhumu mẹ fi ebẹnbẹn ephian kparobọ.” Ute ọ ga uvuẹn Madagascar ẹgbukpe 23 ne.

Jerẹ ihworho erọrọ ri ji ya ga ekete ra mai guọlọ userhumu, imizu emẹse ri vwa ji rọnmọ ra ga ekete ra mai guọlọ userhumu, a ta taghene owian ọnana ọ ghini yẹ aye ebrurhọ ne. Me yẹ ezẹko usuẹn ebrurhọ enana?

Heidi ro nẹ i Germany rhe, rọ ha uvwre ẹgbukpe 70, ọ tuẹn owian imishọnari rhọ uvuẹn ẹgbukpe 1968, uvuẹn Ivory Coast (re me rhe rhẹ Côte d’Ivoire). Hiedi nọ tare: “Omamerhomẹ rọ maido re mia mẹrẹn, ọyẹ ọrẹ mia mẹrẹn taghene ihworho ri mi ha ru emọ mẹ uvuẹn ukoko na, e ruẹ riaro. Ezẹko usuẹn ihworho mi yonorin, a ga ẹrhẹ ọkobaro ọrhẹ ekpako ukoko. Buebun aye e se mẹ Mama yanghene Izu Ọduado. Owu usuẹn ekpako enana ọrhẹ ekrun ọnẹyen e ni mẹ taghene mẹmẹ usuẹn ekrun aye. Omarana, Jehova ọ yẹre mẹ ọmọ, ane ọmọ mẹ ọrhẹ ivwremọ esa ne.”—3 John 4.

Karen ro nẹ i Canada rhe, ro te egbukpe 70 ne, ọ gare te ẹgbukpe 20 uvuẹn West Africa. Karen nọ tare: “Owian imishọnari na, o yonirin mẹ taghene mi vwo uruemru ra homakpahontọre, uruemru re dje ẹguọlọ phia, ọrhẹ uruemru edirin. Habaye, ri mie lele ihworho ri nẹ ekete sansan rhe nyerẹnkugbe na, nọ lẹrhere mẹ rhe izede sansan re ru emru. Oma ọ ji merhen mẹ mie vwo igbehian buebun lele ekete akpọ na o keri te! Dedevwo owian ame ọrhẹ akpenyerẹn ame o wene ne, ame jẹ igbehian.”

Margaret ro nẹ i England rhe, rọ joma te ẹgbukpe 80 ne, ọ gare uvuẹn ẹrhẹ imishọnari uvuẹn Laos. Magaret nọ tare: “Re mia ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ, ọ lẹrhere mẹ rhe oborẹ i Jehova o ru se ihworho buebun nẹ ekete sansan rhiẹ ukoko ọnẹyen. Oborẹ mi rhiẹromẹrẹn uvuẹn ẹkwotọre ọrana, o ru esegburhomẹmro mẹ gbanhon. Ọ yẹ mẹ imwẹro taghene Jehova yo sun ukoko na, ọnọ jeghwai ha ọhọre ọnẹyen te orugba.”

Itiọrurhomẹmro, imizu emẹse ri vwa ji rọnmọ ra ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ, i ghini dje omamọ udje phia harẹn Ilele Kristi ephian. O fori ne jiri aye. (Judg. 11:40) Habaye, aye e buenrhọ kẹdẹkẹdẹ. (Ps. 68:11) Wu na sabu ni erhirhiẹ ọnọ so, ne wu sabu hẹrokele udje imizu emẹse enana ri vwo oruru na? Wu rhe ru omaran, wu na “mẹrenvwrurhe taghene i Jehova omamọ ohworho.”—Ps. 34:8.