1, 2. Mesoriẹ Osolobrugwẹ ọ ten ọhworhare ro vwo omamọ uruemru bi? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

ORODJE SAUL, ọ tuẹn usuon ọnẹyen rhọ uvuẹn Israel rhẹ uruemru dẹndẹn, ọye jeghwai ohworho rhẹ ọghọ. (1 Sam. 9:1, 2, 21; 10:20-24) Ọrẹn ro jiribẹn, no vwo uruemru omẹkpare. Nime Samuel o kpọke ro no brie rhe obẹ Gilgal, Saul orho vwo ediri-in. Otu i Philistine e mwuegbe uvweri hẹrhẹ emọ Israel, ọnana nọ lẹrhẹ ezẹko usuẹn emọ Israel na zẹ ji Saul vwo. Saul ọnọ sabu roro taghene: ‘O fori ni mi ru emru kpakpata.’ Omarana, Saul no ru oborẹ o vwo fo no ru, no ze izobo rẹn Osolobrugwẹ. Ọnana ọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova-a.—1 Sam. 13:5-9.

² Ọke ri Samuel o te i Gilgal, nọ ghwọghwu i Saul. Ukperẹ i Saul ọnọ ha ọghwọghwu na, nọ djikolo. (1 Sam. 13:10-14) Bibiesuọn, uruemru ọrana ri Saul o vwori na nọ hobọte usuon ọnẹyen kugbe onyerẹnkugbe ọnẹyen rhẹ i Jehova. (1 Sam. 15:22, 23) Dedevwo i Saul ọ tonrhọ rhẹ omamọ uruemru, obẹta akpenyerẹn ọnẹyen nọ vuọnren rhẹ okpetu.—1 Sam. 31:1-6.

3. (a) Ukẹro ọgo yẹ ihworho ezẹko a ha ni uruemru dẹndẹn? (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ?

 ³ Inyenana, ihworho buebun i guọlọ rhirhiẹ ohworho ọrukaro ekete rẹ aye i havwọ ephian. Nọye ọsoriẹ, aye na kpare iroro vrẹn uruemru dẹndẹn. Jerẹ udje, ọhworhare owu ro titiri omamọ nọ tare: “Uruemru dẹndẹn o sekpahen mẹ izede owuorowu-u, mia tobọ guọlọ no sekpahen mẹ-ẹ.” Mesoriẹ uruemru dẹndẹn ọ ji ghanren? Me yẹ uruemru dẹndẹn o mevirhọ, me yo vwo mevirhọ? Marhẹ ọwan ine ru sabu sẹrorẹ uruemru dẹndẹn udabọ edamuni? Uvuẹn uyono ọnana, ọwan ina kpahenrhọ enọ eva erukaro na. Ana kpahenrhọ ọresa ye uvuẹn uyono rọ ha kpahen ọnana.

4. Me yẹ uruemru omẹkpare?

⁴ Baibol na o fi ovẹnẹ rhẹ uruemru dẹndẹn ọrhẹ omẹkpare. (Se Proverbs 11:2.) Orodje David ọ rẹ i Jehova nọ sẹroriẹ nẹ abọ uruemru omẹkpare. (Ps. 19:13) Me yẹ uruemru omẹkpare? O mevirhọ uruemru rẹ ohworho o ru oborẹ o vwo fo no ru. Nime ọwan i ha ọdandan riuku, ọwan na kparoma ọkezẹko. Ọrẹn, jerẹ oborẹ udje i Saul o djephia, ọwan i rhe vwo uruemru ra guọlọ rhirhiẹ ohworho ọrukaro, o vwo so jiri-i, onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova ono seriotọre. Psalm 119:21, ọrhọ ta taghene i Jehova ọ “ghwọghwu era kparoma.” Mesoriẹ orhiẹ omaran?

5. Mesoriẹ o fo na kẹnoma rẹn uruemru omẹkpare?

⁵ Uruemru omẹkpare o biomu ghwẹ orusọ. Ọrukaro, ọwan e rhe vwo iruemru dẹndẹ-ẹn, nọyẹ ọwan i vwe mwuọghọ rẹn i Jehova ro fo ọrẹ ono sun ọwa-an. Ọreva, ọwan i rhe ru ghwẹ ekete omẹgbanhon ọwan ọ bare, ọwan ine kiki vwo ẹghwọ rhẹ awọrọ. (Prov. 13:10) Ọresa ye, ihworho i rha mẹriẹn vwrurhe taghene ọwan a kparoma, ọnọ rhua ofa yanghene omẹphọphọ vwe ọwan. (Luke 14:8, 9) Uruemru omẹkpare ọ vwọ ha omamọ emru phia-a. Jerẹ oborẹ i Baibol na ọ tare, uruemru dẹndẹn yo fori nẹ ọwan i vwo.

6, 7. Me yẹ uruemru omeriotọre, marhẹ o ru họhọ uruemru dẹndẹn?

⁶ Uruemru dẹndẹn ọrhẹ omeriotọre i họhọre omamọ. Baibol na o dje omeriotọre rhiẹ uruemru ra vwa kparoma yanghene uruemru ra vwa wonma. (Phil. 2:3) Ohworho ro vwo uruemru omeriotọre, o ruẹ dẹndẹn, o rhe ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri, o kwe orusọ ọnẹyen, ọ jeghwai kwerhọ iroro awọrọ. Jehova o vwo omamerhomẹ kpahen ihworho ri vwo uruemru omeriotọre.

⁷ Uvuẹn i Baibol na, uruemru dẹndẹn o sekpahen ọrẹ ene rhe ekete omẹgbanhon ọwan o teri. Ọwan e rhe ekete omẹgbanhon ọwan o teri, ọnọ hobọte oborẹ ọwan e lele awọrọ nyerẹn lele.

8. Me yẹ ekwakwa ezẹko ri na sa ọwan erhumu rhe sẹ ọwan i ji vwo uruemru dẹndẹn?

⁸ Marhẹ ọwan ine ru rhe taghene ọwan i vwe ruẹ dẹndẹ-ẹn? Roro kpahen ekwakwa ezẹko. Ọwan ina sabu rha ha ukẹro ọduado ni oma ọwan yanghene uphẹn ẹga rẹ ọwan i vwori. (Rom. 12:16) Ọwan ina sabu rha lẹrhẹ ihworho ni ọwan gegerege. (1 Tim. 2:9, 10) Ọwan ina sabu rha karunumwu emru fọkiẹ ẹrhẹ ọwan, ihworho ọwan i rheri  yanghene fọkiẹ iroro ọwan kpahen emru na. (1 Cor. 4:6) Ọnana ọrhọ phia, ọkezẹko ọwan i vwa samọ rhe taghene ọwan a kparoma ne-e.

9. Me yọ lẹrhẹ ihworho ezẹko vwo uruemru omẹkpare? Dje udje yi.

⁹ Ihworho ra lẹrhẹ ojemẹ ugboma sun aye ina sabu kpare iroro vrẹn uruemru dẹndẹn. Ufiuvwele, omẹriọ, ọrhẹ ekwẹre ọgbogbanhon, i lẹrhẹ ihworho buebun vwo uruemru omẹkpare. Ihworho ahwanren jerẹ, Absalom, Uzziah, ọrhẹ Nebuchadnezzer i vwo uruemru omẹkpare, Jehova nọ ha oja re aye.—2 Sam. 15:1-6; 18:9-17; 2 Chron. 26:16-21; Dan. 5:18-21.

10. Mesoriẹ ọwan ina ja ha awọrọ guẹnzọn? Dje udje yi.

¹⁰ O ji vwo iroro erọrọ ri na sabu lẹrhẹ ohworho je vwo uruemru dẹndẹn. Jerẹ udje, roro kpahen iyẹnrẹn ri ha uvuẹn Genesis 20:2-7 ọrhẹ Matthew 26:31-35. Arudo yẹ Abimelech ọrhẹ i Peter e vwo uruemru omẹkpare ọrhẹ uruemru re brokpakpa brorhiẹn? Gbinẹ aye e ni otọre so-o? Orhiẹ oborẹ ọ ghanranren omamọ nẹ ọwan i ni oma so kpahen iroro ihworho, nime ọwan i vwa sabu rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu na-a.—Se James 4:12.

11. Marhẹ uruemru dẹndẹn o ru surhobọ mwu ọrẹ ọwan ine rhe owian ọwan uvuẹn ogame i Jehova?

¹¹ O fori nẹ ọwan i rhe owian ọwan uvuẹn ogame i Jehova, ọnana ọnọ lẹrhẹ ọwan vwo uruemru dẹndẹn. Nime Jehova ọ dabu kwaphiẹ ekwakwa rhọ, nọ yẹ idibo yi ephian owian rẹ aye ine ru uvuẹn ukoko ọnẹyen. Ọwan ephian i vwo owian sansan uvuẹn ukoko na, ọrẹn owian ọwan ephian i ghanranren omamọ. Nyoma ẹghẹlẹ ọphẹ, Jehova nọ yẹrẹ ọwan ephian ẹghẹlẹ, omẹgbanhon ọrhẹ ena sansan. Ọwan ina sabu ha aye jiri Jehova jeghwai ha aye ha userhumu rẹn awọrọ. (Rom. 12:4-8) Jehova ọ yẹrẹ ọwan owian rọ vuọnren rhẹ ọghọ ọrhẹ ẹruẹhaso.—Se 1 Peter 4:10.

12, 13. Mesoriẹ ono jo gbe ọwan unu, owian ọwan uvuẹn ogame i Jehova orho wene?

¹² Ọrẹn, owian ọwan uvuẹn ogame i Jehova o wene. Roro kpahen udje i Jesu. Ukukaro, ọye rhẹ i Jehova ọvo yi havwiẹ obẹ odjuwu. (Prov. 8:22) Ọke oru, nọ ha userhumu rẹn i Jehova ma emakashe, akpọ na, ọrhẹ ituakpọ. (Col. 1:16) Ọke o jiri bẹn, Jesu no vwo owian ọkpokpọ uvuẹn otọrakpọ na, o kiki rhiẹ ọmọvwerhe bọmọke o ki rhiẹ omirẹghwa. (Phil. 2:7) Ọke i Jesu o hwu hin, nọ ghwẹrioma riẹ odjuwu, nọ tuẹn usuon rhọ uvuẹn ẹgbukpe 1914. (Heb. 2:9) Nẹ ọke ọrana rhe, ‘a yẹ i Jesu omẹgbanhon ephian obẹ odjuwu ọrhẹ uvuẹn otọrakpọ na ne.’ (Matt. 28:18) Ọrana orhiẹ ewene rọ kẹta hariẹ-ẹn. Jesu orho sun ẹgbukpe urisiorin hin, nẹ ọnọ ha Uvie na rẹn i Jehova neneyo “Osolobrugwẹ orhiẹ kemru kemru rẹn ihworho ephian.”—1 Cor. 15:28.

¹³ Omarana, owian ọwan ọnọ ji sabu wene fọkiẹ orhienbro ọwan. Jerẹ udje, ọkezẹko ọwan a ji rọnmọ bi-i, ọrẹn vwana ọwan i rọnmọ ne, ọkezẹko ọwan i vwiẹ emọ, ọrẹn, ọke oru ọwan ni ru akpenyerẹn ọwan lọhọ nẹ ọwan i sabu vwobọrhọ iruo Uvie na vuọnvuọn. Orhienbro enana ephian ina sabu lẹrhẹ erhirhiẹ ọwan wene. Erhirhiẹ ri wenerin ina sabu lẹrhẹ ewian ọwan bun yanghene kamu. Orhianẹ ọwan i ho ne yanghene ọwan iphuphẹn, oma ọwan ọ sasare yanghene ọ sasa-a, Jehova ọ ha ọwan ruiruo uvuẹn ogame ọnẹyen. Ọ guọlọre  ne ru ekete omẹgbanhon ọwan o teri, ọ jeghwai vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ ọwan i ruru ephian.—Heb. 6:10.

14. Marhẹ uruemru dẹndẹn ono ru sa ọwan erhumu vwo omamerhomẹ uvuẹn erhirhiẹ rẹ ọwan i havwọ ephian?

¹⁴ Oma ọ merhen i Jesu uvuẹn owian yen ephian, oma ọnọ ji sabu merhen ọwan uvuẹn owian ọwan. (Prov. 8:30, 31) Ewian ukoko na, i vwe rhiẹ ehwan eghwaghwa harẹn ohworho dẹndẹ-ẹn. Ohworho dẹndẹn o vwo brudu kpahen ẹrhẹ ro no vwo obaro na yanghene eru riaro awọrọ-ọ. Ukpomaran, no vwo omamerhomẹ kpahen owian rọ wian, nime o nirien taghene obẹ i Jehova yo nurhe. Ohworho dẹndẹn ọ jeghwai họghọ rẹn ẹrhẹ ihworho i havwọ uvuẹn ukoko i Jehova. Uruemru dẹndẹn ọ ha userhumu rẹn ọwan họghọ rẹn awọrọ jeghwai hobọtua aye.—Rom. 12:10.

15. Me yẹ ọwan ina sabu yono nẹ udje i Gideon?

¹⁵ Gideon omamọ udje re vwo uruemru dẹndẹn. Ọke ọmakashe i Jehova ọ homaphia riẹn, o dje uruemru dẹndẹn phia nyoma ọ ta kpahen uvwioghwa ro nurhe taghene o fiemru-u. (Judg. 6:15) Ọke ri Gideon o rhiabọ dede owian ri Jehova ọ yẹriẹ hin, nọ dabu nọ enọ neneyo ọ sabu mwiero taghene o vwẹruọ owian ra yẹriẹ na, nọ jeghwai hẹroso i Jehova nọ yẹ ye ọkpọvi. (Judg. 6:36-40) Gideon o fiudugbere. Ọrẹn,  ọ kpare idjaghwẹ ẹghwanren jeghwai ru dẹndẹn. (Judg. 6:11, 27) Ọ ha ewian ra yẹriẹ e ni omayen gegerege-e. Ukpomaran, ogege rọ wian owian yen hin, nọ ghwẹrioma riẹ ekete rọ havwọ bi rhẹ omamerhomẹ.—Judg. 8:22, 23, 29.

16, 17. Me yẹ ohworho dẹndẹn o roro kpahan vwẹre, o ki rhiabọ dede ewian uvuẹn ukoko na?

¹⁶ Re ruẹ dẹndẹn o mevirhọ taghene e vwe ru riaro yanghene tiẹn ewian erọrọ ra yẹrẹ ọwan uvuẹn ogame i Jehova-a. Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene ọwan i ru riaro. (1 Tim. 4:13-15) Ọnana o mevirhọ taghene ọwan ni ne wene owian ọwa-an. Nyoma userhumu i Jehova, ọwan ine ru riaro uvuẹn owian ra tobọ wian vwana. Ọwan ina sabu vwo iruemru Osolobrugwẹ jeghwai wian obọdẹn ewian.

¹⁷ Ohworho dẹndẹn o ki rhiabọ dede owian, o kiki rhe oborẹ owian na o sekpahen vwẹre. Omarana, nọ ha erhirhiẹ rọ havwọ vwanvwọn owian na. Jerẹ udje, ọnọ sabu nọ omayen: ‘Mi rha ha owian ọnana, ewian eghoghanren erọrọ ina va mẹ obọ? Mi ne tiobọnu ewian ezẹko ne mi sabu ha owian ọkpokpọ na?’ Ẹkpahenrhọ harẹn enọ erana i rhe rhiẹ ee, ọrana no mevirhọ taghene ohworho ọrọrọ yọ nọ sabu wian owian ọrana. Ọwan i rha dabu nẹrhomo jeghwai dabu ni oborẹ erhirhiẹ ọwan ọ havwọ, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan je ru vrẹn ekete omẹgbanhon ọwan o teri. Uruemru dẹndẹn ọnọ ha userhumu rẹn ọwan tiẹn ewian ezẹko.

18. (a) Me yẹ uruemru dẹndẹn ono mwu ọwan ru ọwan i rhe rhiabọ dede owian ọkpokpọ? (b) Marhẹ Romans 12:3, o ru sekpahen ohworho ro vwo uruemru dẹndẹn?

¹⁸ Ọwan i rhe rhiabọ dede owian ọkpokpọ, jenẹ udje i Gideon ọ karorhọ ọwan taghene ọwan i sabu fiẹkparobọ-ọ, jokpanẹ i Jehova ọ yẹrẹ ọwan ọkpọvi ọrhẹ ebrurhọ. Habaye, Jehova ọ ha use rẹn ọwan nẹ ọwan i nyalelie. (Mic. 6:8) Omarana, ọwan i rhe rhiabọ dede owian ọkpokpọ, jenẹ ọwan i nẹrhomo vwe i Jehova, na jeghwai roro kpahen urhebro ra mẹrẹn nẹ ẹmro ọnẹyen ọrhẹ ukoko yi. O fori nẹ ọwan i yono oborẹ ọwan ine ru nyalele ọkpọvi Jehova. Jenẹ a karorhọ taghene omeriotọre i Jehova yọ lẹrhẹ ọwan ruẹ riaro, orhiẹ omẹgbanhon ọwa-an. (Ps. 18:35) Uruemru dẹndẹn ọnọ ha userhumu rẹn ọwan je ni oma ọwan gegerege yanghene je ni oma ọwan sakamu.—Se Romans 12:3.

19. Iroro ego yi na lẹrhẹ ọwan vwo uruemru dẹndẹn?

¹⁹ Ohworho dẹndẹn ọ họghọ rẹn i Jehova nẹ ẹhẹn sa, nime i Jehova yẹ Ọmemama ọwan ọrhẹ Osuinsuensun rọ Maido. (Rev. 4:11) Uruemru dẹndẹn ọ ha userhumu rẹn ọwan vwo ẹhẹn otemẹ jeghwai ruẹ riaro uvuẹn ukoko na. Uruemru dẹndẹn ọ jeghwai lẹrhẹ ọwan kẹnoma rẹn uruemru jẹ ọghọ e mwuo, o ji toroba ufuoma rọ ha uvuẹn ukoko na. Uruemru dẹndẹn o mwu ọwan ha edamẹ awọrọ karo, ọ jeghwai ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma rẹn edandan. Nọyẹ ọsoriẹ, uruemru dẹndẹn ọ ji ghanren rẹn ihworho Osolobrugwẹ inyenana, habaye, Jehova ọ jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen ihworho ri vwo uruemru dẹndẹn. Ọrẹn, orhianẹ ọwan i dẹrughwaroghwu edamuni vwo? Uvuẹn uyono rọ ha kpahen ọnana, ọwan ine yono kpahen oborẹ ọwan ine ru sabu sẹrorẹ uruemru dẹndẹn udabọ edamuni.