1, 2. Ukẹro ọgo yẹ ihworho buebun a ha ni ewian rẹ aye i vwori?

EWIAN rẹ ihworho buebun a wian, ya ha vwrurhe aye. Harẹn ihworho buebun, ewian aye yọ lẹrhẹ aye rhiẹ omamọ ohworho. Uvuẹn irueruo ihworho ezẹko, arha guọlọ dabu rhe ohworho, usuẹn enọ ukukaro ra nọ yẹ, “Aruo owian ọgo wa wian?”

² Baibol na o ji dje ihworho rhẹ ewian rẹ aye a wian. Jerẹ udje, Baibol na ọ tare taghene Matthew, o toro osa urhomu; Simon, o ko isabatu; ọ jeghwai ta taghene Luke, idọkitọ. (Matt. 10:3; Acts 10:6; Col. 4:14) Ewian ihworho a wian rẹn i Jehova, o ji dje aruo ohworho rẹ aye i havwọ phia. Jerẹ udje, Baibol na ọ ta kpahen Orodje David, Ọmẹraro Elijah, ọrhẹ Ọnyikọ Paul. Ihworho enana i ha ukẹrọ ọghoghanren ni owian rẹ Osolobrugwẹ ọ yẹrẹ aye. Orhianẹ ọwan i vwo uphẹn ẹga uvuẹn ogame i Jehova, o ji fo nẹ ọwan i ha ukẹro ọghoghanren e nie.

3. Mesoriẹ o fo nẹ ihworho ri ho ne i yono iphuphẹn? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

³ Buebun ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen owian rẹ ọwan a wian, a ji guọlọ rha wian yen nyarhẹn. Ọrẹn, nẹ ọke Adam rhe, ihworho ne hwuẹ, na jeghwai vwiẹ ihworho erọrọ. (Eccl. 1:4) Ro  vwo ji jiri na, ewene ọnana orhiẹ emru egbobọse harẹn Ilele Kristi urhomẹmro. Ewian ihworho i Jehova o kerabọ omamọ ne. Rẹ ewian ekpokpọ a homaphia na, ọwan na ji ha ena ekpokpọ ruiruo, ọke buebun a ha itẹknọlọji ruiruo. Ọrẹn, ihworho ezẹko ri ho ne, a ghwai rhe kpahen itẹknọlọji-i. (Luke 5:39) Habaye, iphuphẹn i vwo omẹgbanhon ghwẹ ihworho ri ho ne, aye i jeghwai sasa rẹ aye ina wian ewian enana. (Prov. 20:29) Omarana, no rhiẹ emru ẹguọlọ ọrhẹ ẹghwanren rẹ ihworho ri ho ne ine mwuegbe iphuphẹn nẹ aye i sabu kpare ehwan uvuẹn ukoko na.—Se Psalm 71:18.

4. Mesoriẹ ọ bẹn rẹn ihworho ezẹko rẹ aye ine tiobọnu ewian rẹn ihworho erọrọ? (Mẹrẹn ekpeti na “ Oborẹ Ọsoriẹ Ihworho Buebun i vwe Tiobọnu Ewian rẹn Awọrọ.”)

⁴ Ọ vwọ samọ ghwai phẹrẹ nẹ ihworho ri ha uvuẹn ẹrhẹ sansan uvuẹn ukoko na, i tiobọnu ewian rẹn iphuphẹ-ẹn. Ezẹko e roro taghene ẹrhẹ rẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen omamọ na, ọnọ va aye obọ. Awọrọ e roro taghene iphuphẹn, i sabu wian owian na mwidjẹn jerẹ oborẹ aye e ruie te-e. Erọrọ e ji roro taghene aye e vwo ọke rẹ aye ine yono ọwọrọ-ọ. Habaye, o fori nẹ iphuphẹn i dje uruemru edirin phia arha yẹ aye ewian erọrọ uvuẹn ukoko na.

5. Enọ ego ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁵ Jene roro kpahen uruemru re tiobọnu ewian uvuẹn izede eva. Ọrukaro, marhẹ yẹ ihworho ri ho ne ine ru ha userhumu rẹn iphuphẹn nẹ aye i kpare ehwan uvuẹn ukoko na, mesoriẹ ọ ghanren? (2 Tim. 2:2) Ọreva, mesoriẹ ọ ghanren taghene iphuphẹn i dje omamọ uruemru phia, ọke aye a ha userhumu rẹn ihworho ri tẹn ona ghwẹ aye ọrhẹ ọke aye e yono mie aye? Jene roro kpahen oborẹ Orodje David, o ru mwuegbe ọmọyen nọ sabu wian owian ọghoghanren owu.

6. Me yẹ Orodje David ọ guọlọ ru, ọrẹn me yi Jehova ọ tare?

⁶ David o rhirhiẹ ekete sansan uvwre ẹgbukpe buebun, ọrẹn no mo rhiẹ orodje,  nọ jeghwai bọn omamọ oghwa ro rhirhiẹre. Ẹhẹn no kpokpi David taghene o vwo oghwa ra bọn rẹn i Jehova-a, no brorhiẹn rọ nọ bọn oghwa rẹn i Jehova. Omarana, nọ ta rẹn ọmẹraro Nathan: “Mẹmẹ e rhirhiẹ oghwa ra bọnren rhẹ cedar, ọrẹn owọ ọphọ na, ọ ha uvuẹn ibọkpọ.” Nathan nọ ta rẹn i David: “Ru oborẹ o serhọ ha wẹn, nime Osolobrugwẹ urhomẹmro na ọrhẹ owẹwẹ i gba havwiẹ.” Ọrẹn, Jehova o kwerhọ ọrana-a. Jehova nọ ta rẹn Nathan nọ ta rẹn i David: “Orhiẹ owẹwẹ yi na bọn oghwa mi ne rhirhiẹ na-a.” Dedevwo i Jehova ọ yẹ i David imwẹro taghene ọnọ rhọ yẹ ye ebrurhọ, nọ ta rẹn i David taghene ọmọ i David re se i Solomon, yọ nọ bọn oghwa ẹga na. Me yi David o ruru?—1 Chron. 17:1-4, 8, 11, 12; 29:1.

7. Me yi David o ruru kpahen ọkpọvi Jehova ọ haphia?

⁷ David ọ ta taghene ọye ọrhọ hobọtua ẹbọn oghwa ẹga na nime a kpẹmiẹ fọkiẹ owian na-a. Ọke oru, e ghini rhe oghwa ẹga na taghene i Solomon yọ bọnriẹn orhiẹ i Davidi-i. Dedevwo ẹhẹn i David ọnọ sabu seriotọre, nime ọ sabu ru oborẹ ọ guọlọre-e, ọrẹn ọ hobọtua owian ebanbọn na. Orodje David nọ sanọ ihworho ri na wian owian na, nọ jeghwai koko iteru, erẹmo, idọlọ efuanfon, oro ọrhẹ erhan i cedar. Habaye, nọ yẹ Solomon urhebro: “Vwana, ọmọ mẹ, Jehova ọrhẹ owẹwẹ ine rhirhiẹ ye, wu ne fikparobọ jeghwai bọn oghwa i Jehova Osolobrugwẹ ọnọ, jerẹ oborẹ ọ ta kpahen owẹwẹ na.”—1 Chron. 22:11, 14-16.

8. Mesoriẹ i David ọnọ sabu roro taghene i Solomon o mwuovwan rọ nọ wian owian na-a, ọrẹn me yo ruru?

⁸ Se 1 Chronicles 22:5. Manẹ i David ọ sabu roro taghene i Solomon o mwuovwan rọ nọ wian owian ọghoghanren ọrana-a. Nime oghwa ẹga na, ọ doro omamọ, habaye i Solomon jẹ ibiẹ idama ro vwo ji rhe ekwakwa buebun ọke ọrana. Ọrẹn, David o rheri taghene Jehova ono ru i Solomon gbanhon, nọ sabu wian owian ra yẹriẹ na. Omarana, David nọ tẹnrovi oborẹ ọnọ sabu ru ha hobọtua owian na, no toro ekwakwa buebun.

9. Marhẹ oma ono ru merhen ihworho ri ho ne orhianẹ aye e tiobọnu ewian rẹn iphuphẹn? Dje udje yi.

⁹ O fo nẹ ẹhẹn ihworho ri ho ne, i seriotọre ọke aye a guọlọ tiobọnu ewian aye rẹn iphuphẹ-ẹn. Owian na ono riaro rhọ, orhianẹ e yono iphuphẹn nẹ aye i wian owian enana. O fori nẹ oma ọ merhen ekpako ukoko orhianẹ idama rẹ aye i yonorin, e mwuovwan rẹ aye ine ji yono awọrọ. Jerẹ udje, roro kpahen ọsẹ ro yono ọmọyen oborẹ a ghwa imoto lele. Ọke ọmọ na ọ kamu, ọmọ na ọ ghwai ni ọsẹ na ọke rọ ghwa imoto na. Ọmọ na ọrhọ do ibiesuọn ne, ọsẹ na no dje riẹn oborẹ a ghwa ye lele. Ọmọ na ọrhọ do te ohworho rọ ghwa imoto ne, ọmọ na nọ  ghwa imoto na, ọsẹ na nọ yẹ ye ọkpọvi. Ọkezẹko, aye awanva ina rha ghwa imoto na kugbe, ọrẹn ọmọ na nọ yọ mai ghwa imoto na nime ọsẹ na ọ hwua ne. Oma ọ merhen ọsẹ ro vwo ẹghwanren, rẹ ọmọyen ọ ghwa imoto na, o vwo roro taghene ọye ọvo yọ nọ rhọ ghwa ye ọke ephia-an. Omaran ọ je havwọ, oma ọ merhen ekpako ukoko, aye i rhe yono iphuphẹn nẹ aye i kpare ehwan uvuẹn ukoko na.

10. Ukẹro ọgo yi Moses ọ ha ni ujiri ọrhẹ ewian re ne sun ihworho?

¹⁰ O fori nẹ ihworho ri ho ne, i kẹnoma rẹn omẹriọ. Djokarhọ oborẹ i Moses o ruru ọke ro rhon taghene ihworho ezẹko e ruẹ jerẹ emẹraro. (Se Numbers 11:24-29.) Joshua ro rhiẹ ohworho rọ ha userhumu rẹn i Moses, nọ guọlọ dobọ ihworho na jẹ. Joshua o roro taghene uruemru ọrana o tiẹ nẹ ujiri ri Moses ono vwo. Ọrẹn Moses nọ ta riẹn: “Wa rioma ha mẹ? Ẹjo, mi tobọ guọlọ taghene ihworho i Jehova ephian i rhiẹ emẹraro, ni Jehova ọ jeghwai yẹ aye ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen!” Moses o rheri taghene i Jehova yọ wian owian ọrana. Ọ guọlọ ujiri harẹn omaye-en, Moses nọ tare taghene ọye ọ tobọ guọlọ nẹ ihworho i Jehova ephian i wian ewian rẹ ọye ọ wian na. Jerẹ Moses, orho fo nẹ oma ọ merhen ọwan orhianẹ a yẹ awọrọ uphẹn ẹga rẹ ọwan i fiẹrorhọ bi?

11. Me yẹ omizu owu ọ tare kpahen owian ro nẹ obọ ye?

¹¹ Inyenana, o ji vwo idje ihworho buebun ri wianrẹn uvwre ẹgbukpe buebun ne, aye i jeghwai yono awọrọ nẹ aye i kpare ehwan uvuẹn ukoko na ne. Jerẹ udje, omizu owu re se Peter, ọ gare uvuẹn iruo Uvie na vuọnvuọn ẹgbukpe rọ vrẹn 74, uvwre ọke ọrana, ọ ji ha ẹgbukpe 35 ga uvuẹn oghọn ukoko rọ ha uvuẹn ẹkwotọre Europe. Vẹrhẹ bi, ọ ga uvuẹn ẹrhẹ oniruo ọrẹ awuiruo owu uvuẹn oghọn ukoko na. Ro vwo ji jiri na, Omizu ọrọrọ re se i Paul ro rhiẹ uphuphẹn, ro lele i Peter wian vẹrhẹ, nọ yọ hẹrote ewian i Peter vwana. Ọke ra nọ Omizu Peter oborẹ o rorori kpahen owian yen re wenerin na, nọ tare: “Oma ọ merhenren mẹ omamọ, taghene o vwo imizu re yonorin nẹ aye i kpare ehwan enana, aye a ji dabu hẹrote ewian na.”

12. Me ye yono nẹ ikuegbe i Rehoboam?

¹² Ọke i Solomon o hwu, ọmọyen re se Rehoboam nọ yo rhiẹ orodje. Ọke i Rehoboam ọ guọlọ urhebro kpahen oborẹ ọnọ hẹrote ewian yen lele, nọ kiki nọ ihworho ri kpako ne. Ọrẹn ọ tiẹn urhebro aye. Nọ ha urhebro iphuphẹn ri rhiẹ ihworho ra wian riẹn. Ukpokpogho yo nẹ erhumie rhe. (2 Chron. 10:6-11, 19) Me ye yono nẹ ikuegbe ọnana rhe? O rhiẹ emru ẹghwanren ra na nekpẹn userhumu mie ihworho ri ghwanren ne, ri jeghwai tẹn ona. Iphuphẹn i vwe roro taghene ọrana izede ahwanren re ru emru-u, aye i jeghwai ha urhebro ihworho ri ho ne ghanghanren.

13. Marhẹ yẹ iphuphẹn ine ru sabu lele ihworho ri ho ne wian kugbe?

¹³ Iphuphẹn ezẹko ina sabu rha hẹrote ewian ri sekpahen ihworho ri ho ne. Dedevwo ẹrhẹ rẹ iphuphẹn erana i wene ne, o fori nẹ aye i yono ẹghwanren ọrhẹ ena mie ihworho ri ho ne, bọmọke aye ine ki brorhiẹn. Omizu Paul ra hunute oberun na, rọ wian owian omizu Peter ọ wian bi na, nọ tare: “Mi damoma nekpẹn urhebro mie Omizu Peter, ni mi jeghwai ha urhebro rẹn ihworho ri ha uvuẹn awuiruo na nẹ aye i ji ru omaran.”

14. Me ye yono nẹ onyerẹnkugbe rọ ha uvwre i Timothy ọrhẹ ọnyikọ Paul?

¹⁴ Timothy ro rhiẹ uphuphẹn, o lele  ọnyikọ Paul wian uvwre ẹgbukpe buebun. (Se Philippians 2:20-22.) Paul nọ ya vwe otu i Corinth: “Mie dje i Timothy vwe are nime ọye ọmọ mi vwo ẹguọlọ kpahen re mi jeghwai hẹroso uvuẹn Ọrovwori na. Ọnọ karorhọ are ena mẹ ri sekpahen Kristi Jesu, jerẹ oborẹ mie yono ihworho ekete ephian uvuẹn ukoko na.” (1 Cor. 4:17) Ẹmro ọnana, o djephia taghene Timothy ọrhẹ Paul i kpẹnkpẹnren omamọ. Paul ọ dabu yono i Timothy kpahen ena yen ri sekpahen Jesu Kristi. Timothy ọ ji dabu yono mie i Paul, Paul no mo vwo ẹguọlọ kpahiẹn, Paul ọ jeghwai vwo imwẹro taghene Timothy ọnọ hẹrote edamẹ ukoko ri ha uvuẹn Corinth. Ọnana omamọ udje rẹ ekpako ina sabu hẹrokele, ọke aye e yono ihworho erọrọ nẹ aye i hẹrote edamẹ ukoko na.

15. Marhẹ ẹmro urhebro ri Paul ọ ya vwe imizu ri ha uvuẹn i Rome ono ru ha userhumu rẹn ọwan arha dẹrughwaroghwu ewene?

¹⁵ Ọwan e nyerẹn uvuẹn ọke rọ vuọnren rhẹ ewene. Ukoko i Jehova uvuẹn otọrakpọ na, o riaro uvuẹn izede sansan, ọrẹn ọ jeghwai vwo ewene buebun. Ewene enana i rha hobọte ọwan, jene dje uruemru omeriotọre phia, na tẹnrovi edamẹ i Jehova orhiẹ ọrẹ omobọ ọwa-an. Ọnana ọ lẹrhẹ obọdẹn onyerẹnkugbe rhirhiẹ ye. Paul nọ ya vwe Ilele Kristi ri ha uvuẹn Rome: “Mia ta rẹn are ephian taghene are i vwe ni oma are vrẹn oborẹ o fori-i, ọrẹn are i ni oma are rhẹ iroro rọ gbare, fọkiẹ esegburhomẹmro rẹ Osolobrugwẹ o tiobọnu harẹn are owuowọnwan. Fọkime jerẹ oborẹ eghọn ugboma na i rhiẹ owu, ọrẹn aye i vwa wian owian owu na-a, omaran ọ ji havwọ rẹn ọwan, dedevwo ọwan i bunrun, ọwan ugboma owu sekpahen i Kristi na.”—Rom. 12:3-5.

16. Me yo fori nẹ ihworho ri ho ne, iphuphẹn, ọrhẹ ane aye i ru nẹ aye i sabu sẹrorẹ okugbe rọ ha uvuẹn ukoko i Jehova?

¹⁶ Kerhirhiẹ kerhirhiẹ rẹ ọwan i havwọ, jenẹ a wian na sabu hobọtua eru riaro Uvie i Jehova. Ihworho ri ho ne, are i mwuegbe iphuphẹn kpahen oborẹ aye ine ru. Iphuphẹn, are i rhiabọ dede ewian, are i vwo uruemru dẹndẹn, jeghwai họghọ rẹn ihworho ri ho ne. Are ri rhiẹ anẹ, are i hẹrokele udje Priscilla ro rhiẹ ane Aquilla, rọ nyalele esa ye jeghwai hobọtua esa ye ọke erhirhiẹ aye o wene.—Acts 18:2.

17. Imwẹro ọgo yi Jesu o vwo kpahen idibo yi, me yi Jesu o yonirin aye nẹ aye i ru?

¹⁷ Jesu o dje omamọ udje sekpahen uyono ra haphia rẹn ihworho, nẹ aye i sabu kpare ehwan. Jesu o rheri taghene owian yen uvuẹn otọrakpọ na ono toba, awọrọ ni na jeghwai wian yen riaro. Dedevwo idibo i Jesu a gba-a, ọye ọ hẹroso aye nọ jeghwai ta rẹn aye taghene aye ina wian ewian ri do ghwẹ ọnẹyen. (John 14:12) Ọ dabu yono aye, aye ni jeghwai ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na lele akpọ na ọke ọrana.—Col. 1:23.

18. Me ye ne vwo obaro na, ọrẹn me yẹ ọwan ina sabu ru vwana?

¹⁸ Ọke i Jesu o hwu hin, na rhọmeriẹn riẹ odjuwu, na jeghwai yẹ ye ewian erọrọ ro no ru rhẹ ‘omẹgbanhon ro vrẹn ọrẹ igọmẹti ọrhẹ omẹgbanhon usuon ephian.’ (Eph. 1:19-21) Ọwan i rhe hwu bọmọke Armageddon ọnọ rhe, ana rhọmọ ọwan ruẹ akpọ ọkpokpọ rọ fonron, ana jeghwai mẹrẹn omamọ ewian ra na wian. Ọrẹn, o vwo owian ọghoghanren rẹ ọwan ephian ina sabu vwobọrhọ vwana, ọnana yẹ owian re ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na jeghwai ru idibo. Jenẹ ọwan ephian, eri ho ne ọrhẹ iphuphẹn i rha wian ewian “buebun uvuẹn Ọrovwori na.”—1 Cor. 15:58.