1, 2. Marhẹ yi Jehova o ru tiobọnẹ ekwakwa rọ maren ghwologhwolo?

JEHOVA ọye Osolobrugwẹ ro tiobọnẹ ghwologhwolo. Ọye yọ yẹrẹ ọwan i kemru kemru re vwori. Jehova yo vwo ọsoso oro, idọlọ efuanfon ọrhẹ ekwakwa erọrọ re ha akpọ na, omarana, nọ ha aye sẹrorẹ arhọ. (Ps. 104:13-15; Hag. 2:8) Baibol na o vwo iyẹnrẹn buebun kpahen oborẹ i Jehova ọ nyoma izede igbevwunu ha ekwakwa rọ maren sẹrorẹ ihworho yi.

² Jerẹ udje, Jehova ọ ha i Manna ọrhẹ ame ghẹrẹ emọ Israel uvwre ẹgbukpe 40 uvuẹn ato. (Ex. 16:35) Ọnana ọrhọ lẹrhẹ ‘emru owuorowu kanren aye-e.’ (Neh. 9:20, 21) Osolobrugwẹ ọ nyoma ọmẹraro Elisha ruẹ igbevwunu neneyo ọfugbo ọmase uku owu o bunrhọ. Igbevwunu ọnana nọ ha userhumu riẹn sabu kwa ọsoso igho rọ riosa ye, jeghwai vwo igho rẹ ọye ọrhẹ emọyen ehworhare ine nyerẹn. (2 Ki. 4:1-7) Nyoma userhumu i Jehova, Jesu ọ sabu nyoma izede igbevwunu tiobọnu igho ọrhẹ emaren ọke ra guọliẹ.—Matt. 15:35-38; 17:27.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Jehova o vwo ekwakwa buebun rọ nọ ha sẹrorẹ kemru kemru rọ ma rhẹ otọrakpọ na. Ọrẹn, ọ ji ta rẹn idibo yi,  nẹ aye i ha ekwakwa aye i vwori hobọtua owian ukoko yi. (Ex. 36:3-7; se Proverbs 3:9.) Mesoriẹ i Jehova ọ guọlọ ne tiobọnu ekwakwa eghoghanren re vwori riẹn? Marhẹ ihworho ri fuevwan ọke ahwanren i ru hobọtua owian ihworho ra hẹrote ukoko i Jehova? Marhẹ yẹ ukoko i Jehova ọ ha igho re torori ruiruo lele inyenana? Ana kpahenrhọ enọ enana uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana.

4. Arha hobọtua owian i Jehova, me yẹ ọnana o djephia?

⁴ Ọwan e tiobọnẹ rẹn i Jehova nime e vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Oma ọ ghini merhen ọwan erhe roro kpahen oborẹ i Jehova o ru harẹn ọwan ne. Ọke Orodje David o kele ekwakwa ra na ha bọn oghwa ẹga na, nọ tare taghene obẹ i Jehova yi kemru kemru re vwori o nurhe, habaye, oborẹ i Jehova ọ yẹrẹ ọwan ọyẹ a rharhamu yẹ ye.—Se 1 Chronicles 29:11-14.

5. Marhẹ yi Baibol na o ru djephia taghene erhe tiobọnu nẹ ẹhẹn rhe emru kirighwo uvuẹn ogame urhomẹmro?

⁵ Izede owu ra ha ẹga rẹn i Jehova, yẹ ọrẹ ene tiobọnu riẹn. Uvuẹn emena arudo, John no rhon emakashe ri tare obẹ odjuwu: “Wu mwuovwan, Jehova Osolobrugwẹ ame, wu na ha ujiri, ọghọ, kugbe omẹgbanhon na, nime wẹwẹ yi ma ekwakwa ephian, ji fọkiẹ ọhọre ọnọ yẹ aye e nyerẹn, ọyẹ a jeghwai ma aye.” (Rev. 4:11) Wu vwo ekwerhọ taghene i Jehova o ghini mwuovwan ujiri ọrhẹ ọghọ, re tiobọnẹ ha riẹn lele ekete omẹgbanhon ọwan o teri? Jehova no jurhi rẹn emọ Israel nyoma i Moses, taghene aye i rha riorẹ kugbe uvuẹn oghwa ẹga ọnẹyen ọgbesa ẹgbukpe. Ra mẹriẹn taghene ọnana usuẹn ogame aye na, emọ Israel i vwa rha “rhiẹ orẹ na rhẹ obọ ofefe-e.” (Deut. 16:16) Omaran ọ ji havwọ inyenana, erhe tiobọnu ghwologhwolo hobọtua owian ukoko i Jehova, ọnana emru kirighwo uvuẹn ogame urhomẹmro.

6. Mesoriẹ uruemru re tiobọnẹ ghwologhwolo o rhomu rẹn ọwan? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁶ Orhomurun erhe tiobọnu ghwologhwolo. O fori ne rhe tiobọnẹ, ukperẹ ene fiẹrorhọ ẹghẹlẹ re ne ru rẹn ọwan ọvo. (Se Proverbs 29:21.) Gbe roro kpahen ọmọvwerhe rọ ha nẹ ibiẹ igho rẹ eri vwiẹriẹ i yẹriẹ e ruẹ ẹghẹlẹ harẹn aye. Itiọrurhomẹmro, oma ọnọ merhen eri vwiẹriẹ omamọ! Ọmọ ọgbọtọ yanghene ọhworhare ro rhiẹ ọkobaro rọ jeghwai lele eri vwiẹriẹ rhirhiẹ, ọnọ sabu ha userhumu rẹn aye, nyoma ibiẹ igho ro no tiobọnu rẹn aye. Dedevwo, eri vwiẹriẹ aye na e fiẹrorhọ ye-e, ọrẹn, oma ọnọ merhen aye, fọkime, aye i rheri taghene ọnana izede orhorhomu rẹ emo na ine dje ọdaremẹro phia kpahen ọsoso oborẹ aye i ru rẹn emọ na ne. Omaran ọ ji havwọ, Jehova o rheri taghene erhe tiobọnu ekwakwa eghoghanren re vwori riẹn, ọnana orhomurun rẹn ọwan.

7, 8. Marhẹ yẹ idibo i Jehova ra nẹ iyẹnrẹn kpahen uvuẹn i Baibol na, i ru ha omamọ udje phia sekpahen (a) itetoro re toro fọkiẹ ewian kirighwo? (b) owian Uvie na?

⁷ A hunute ihworho buebun ri toro ekwakwa aye i vwori uvuẹn i Baibol na. Ọkezẹko, ihworho Osolobrugwẹ e toro itetoro fọkiẹ ewian kirighwo. Jerẹ udje, Moses ọ ta rẹn emọ Israel nẹ aye i toro ekwakwa ra na ha bọn i tabernacle na, omaran Orodje David ọ jeghwai ta rẹn emọ Israel nẹ aye i toro ekwakwa ra na ha bọn oghwa ẹga na. (Ex. 35:5; 1 Chron. 29:5-9) Uvwre ọke Orodje Jehoash  o suẹn, irherẹn na i ha igho re torori ha kwaphiẹ oghwa ẹga i Jehova. (2 Ki. 12:4, 5) Ọke a ta rẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko na ọke inyikọ na, kpahen ọdamẹ rọ homaphia fọkiẹ orhọmo, aye ni “brorhiẹn aye ine toro itetoro rẹn imizu re rhirhiẹ Judea, lele ekete omẹgbanhon aye o teri.”—Acts 11:27-30.

⁸ Uvuẹn erhirhiẹ erọrọ, awọrọ e toro igho hobọtua era hẹrote ukoko i Jehova. Uvuẹn ọke i Moses, a yẹ uvwiẹ i Levi ekwakwa uku jerẹ ivwiẹ erọrọ-ọ. Ukpomaran, emọ Israel na, na yẹ aye itetoro akwa ọrẹ ikpe, rọ ha userhumu rẹn emọ i Levi na sabu tẹnrovi owian aye uvuẹn i tabernacle na. (Num. 18:21) Omaran ọ ji havwọ ọke i Jesu ọrhẹ inyikọ ye, aye i ji mẹrẹn erere mie emẹse ri “ha oborẹ aye i vwori e gbodibo rẹn aye.”—Luke 8:1-3.

9. Bọgo yẹ itetoro i nurhe ọke ahwanren?

⁹ Itiọrurhomẹmro, ekete rẹ itetoro e nẹ sa i vẹnẹren. Ọke emọ Israel e toro itetoro ra na ha bọn i tabernacle na uvuẹn ato, aye ni toro ekwakwa ezẹko rẹ aye i ha lele oma ọke aye e nẹ ẹkwotọre Egypt. (Ex. 3:21, 22; 35:22-24) Ọke inyikọ na, Imizu ezẹko ri vwo etọre, eghwa ọrhẹ ekwakwa erọrọ, i rhẹ ezẹko usuẹn aye jeghwai ha igho na vwe inyikọ na. Inyikọ na ni ghalẹ igho na rẹn eri guọlọ userhumu. (Acts 4:34, 35) Awọrọ a sẹrorẹ igho rhẹ okokọ, neneyo aye i toro itetoro ra na ha hobọtua owian Uvie na. (1 Cor. 16:2) Omarana, ihworho ephian, nọyẹ, edafe ọrhẹ ivwiegbere i toro itetoro.—Luke 21:1-4.

10, 11. (a) Marhẹ ene ru sabu hẹrokele idibo i Jehova ọke ahwanren? (b) Ukẹro ọgo wa ha ni uphẹn wu vwori wu na hobọtua owian Uvie na?

¹⁰ Inyenana, ana sabu ta rẹn ọwan ne toro itetoro ra na ha ruẹ emru kirighwo. Jerẹ udje, a djẹ iroro ra na bọn Aghwẹlẹ Uvie ọkpokpọ rẹn ukoko ọnọ. Yanghene a rharhumu kwaphiẹ Aghwẹlẹ Uvie rẹ ukoko ọnọ ọ ha ruiruo. Ọkezẹko, ana sabu ta rẹn ọwan kpahen itetoro re ne toro, ra na ha kwaphiẹ oghọn ukoko yanghene Aghwẹlẹ Omẹvwa uvuẹn ẹkwotọre re rhirhiẹ, yanghene userhumu re ne tiobọnu rẹn imizu ọwan ri rhiẹromẹrẹn oghwọghọ kpregede. Ana ji sabu toro itetoro na sabu hẹrote ihworho ra wian uvuẹn esiri ukoko yanghene Oghọn Ukoko sansan ri ha uvuẹn akpọ na. A ha itetoro ọwan ha userhumu rẹn imishọnari, ekobaro oghẹnrensan, ọrhẹ iniruo okinhariẹ. O vwo ẹfro-o, ukoko ọnọ o vwobọrhọ itetoro ro nẹ ẹhẹn rhe, ra bọn Aghwẹlẹ Emẹvwa ọrhẹ Aghwẹlẹ Uvie, ro rhiẹ oborẹ ọ rhua erere vwe imizu ọwan uvuẹn akpọ na ephian.

¹¹ Ọwan ephian ina sabu hobọtua owian ri Jehova ọ wian uvuẹn ọke oba na. Ihworho buebun i vwe dje oma aye phia ọke aye e toro itetoro na-a. Ọwan e toro itetoro rhẹ ekiri igho ri ha uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie na, yanghene nyoma i jw.org. Ana sabu roro taghene itetoro ọwan e fiemru-u. Ọrẹn, a sabu mẹrẹn itetoro buebun inyenana nyoma itetoro ekokamu sansan re kuẹ kugbe, ukperẹ ono rhiẹ itetoro buebun ezẹko ọvo. Imizu ọwan ri ha erhirhiẹ ogbere dede i vwo omwemẹ rẹ aye ine toro. Aye i họhọ itu i Macedonia ri ha “erhirhiẹ ogbere,” ọrẹn, aye na rẹ na yẹ aye uphẹn rẹ aye ine tiobọnu ghwologhwolo.—2 Cor. 8:1-4.

12. Marhẹ yẹ ukoko na, o ru ha igho re torori ruiruo lele izede rọ dabu mwidjẹn?

¹² Ugboma Usuon na a fuevwan ha igho re toro uvuẹn ukoko na ruiruo izede ẹghwanren. (Matt. 24:45) Aye a nẹrhomo nẹ aye i sabu brorhiẹn re gbare, aye na ha igho na ruiruo lele ẹkwaphiẹrhotọre.  (Luke 14:28) Ọke ahwanren, era hẹrote igho re torori, a nyalele ẹkwaphiẹrhotọre neneyo aye i sabu ha igho na ruiruo lele izede ro serhọ. Jerẹ udje, Ezra o riẹ i Jerusalem rhẹ ekwakwa rẹ Orodje i Persia o toro riẹn, ekwakwa jerẹ oro, idolo efuanfon, ọrhẹ ekwakwa erọrọ ri te uchunu igho i Naira iduduru 35,000 inyenana. Ezra ọ ha itetoro enana jerẹ izobo ro nẹ ẹhẹn rhe rẹn i Jehova, omarana, nọ dabu ru ẹkwaphiẹrhotọre ro mwidjẹn neneyo a sabu sẹrorẹ igho enana uvwre ọke ọ nyavrẹn ẹkwotọre ri mwofẹn. (Ezra 8:24-34) Ọnyikọ Paul ọ ha igho re torori ha userhumu rẹn imizu ri ha uvuẹn i Judea. O ru ẹkwaphiẹrhotọre ro mwidjẹn neneyo ihworho ra kparẹ igho na i sabu “hẹrote i kemru kemru lele izede ro dje ọghọ phia, orhiẹ obaro i Jehova ọvo-o, ọrẹn, ji te obaro ituakpọ.” (Se 2 Corinthians 8:18-21.) Inyenana, ukoko na ọ nyalele ẹkwaphiẹrhotọre ro mwidjẹn, sekpahen oborẹ aye ina ha igho ruiruo lele, jerẹ oborẹ Ezra ọrhẹ i Paul i ruru.

13. Ukẹro ọgo yo fori na ha ni ewene re ruru uvuẹn ukoko i Jehova ro vwo ji jiri na?

¹³ Ekrun ezẹko arha guọlọ ru akpenyerẹn aye lọhọ nẹ aye i sabu ga i Jehova vuọnvuọn, aye ne roro kpahen uchunu igho aye e vwo ọrhẹ igho aye a ha ruiruo. Ọnana oborẹ ukoko i Jehova o ji ruẹ. Ro vwo ji jiri na, e ru ekwakwa ekpokpọ buebun. Ọnana nọ lẹrhẹ igho ra ghwọghọre uvwre ọke ọrana bun ghwẹ igho re torori. Omarana, ukoko na nọ guọlọ izede ro no ruẹ owian na lọhọ na ja rha ghwọghọ igho bun phan, neneyo a sabu ha itetoro re torori na ruiruo vuọnvuọn.

14-16. (a) Me yẹ ekwakwa ezẹko re ru ne fọkiẹ itetoro ọwan ghwologhwolo? (b) Izede ego we ru mẹrẹn erere nẹ ẹkwaphiẹrhotọre enana?

¹⁴ Idibo i Jehova buebun a ta taghene ọnana yẹ ọke rẹ ukoko i Jehova ọ mai tiobọnu ekwakwa buebun rẹn ọwan. Jerẹ udje, uvwre ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren na, a tuẹn jw.org ọrhẹ JW Broadcasting ẹ ha ruiruo rhọ. A jeghwai fomu New World Translation of the Holy Scriptures rhẹ edjadjẹ buebun ne. Uvwre ẹgbukpe 2014 ọrhẹ 2015, e ru Omẹvwa Akpọ Ephian ro vwo urhomu-ẹmro na “Rha Guọlọ Uvie Osolobrugwẹ Vwẹre!” uvuẹn Aghwẹlẹ eduado sansan uvuẹn emwa ri te 14. Oma ọ merhen ihworho ri riẹ omẹvwa na omamọ.

¹⁵ Ihworho buebun i jeghwai dje ọdaremẹro kpahen erere rẹ aye a mẹrẹn nẹ ekwakwa ukoko na o fomẹ phia. Jerẹ  udje, esa ọrhẹ ane owu ra ga uvuẹn ẹkwotọre Asia ni ta kpahen JW Broadcasting: “Amwa ame a ga na, ọ ghwai do-o. Fọkiẹ ọrana, ame ọvo ni havwiẹ kologho, nọ jeghwai sẹrẹ ame ẹro ọkezẹko taghene owian ukoko i Jehova ọ doro omamọ. Ọrẹn, ogege ame e ni JW Broadcasting hin, ame na karorhọ taghene ame i ji ha usuẹn okugbe imizu ri ha ọsoso akpọ na. Habaye, oma ọ ji merhen imizu ri ha uvuẹn ukoko ame kpahen ẹkwaphiẹrhotọre i JW Broadcasting na. Ọgbọ buebun aye i rhe ni JW Broadcasting na hin, aye na ta taghene aye i me tikẹrẹ Ugboma Usuon na rhọ. Oma ọ jeghwai merhen aye taghene aye i ha uvuẹn ukoko Osolobrugwẹ.”

¹⁶ Vwarana, Aghwẹlẹ Uvie ri joma te 2,500 ya bọn yanghene kwaphiẹ uvuẹn ekete akpọ na okeri te. Ọke imizu ri ha uvuẹn ukoko rọ ha Honduras a tu ha Aghwẹlẹ Uvie aye ruiruo, aye ni tare: “Oma ọ ghini merhen ame taghene ame i ha uvuẹn ukoko i Jehova, ame a jeghwai riamerhen okugbe imizu na, enana yi ha userhumu rẹn ame sabu vwo Aghwẹlẹ Uvie ọkpokpọ rẹ ame a guọlọ bi na.” Omaran oma ọ ji merhen ihworho buebun, ọke aye e tu vwo i Baibol na ọrhẹ ẹbe ukoko na uvuẹn edjadjẹ aye, oma ọ ji merhen ihworho ra ha userhumu rẹn aye orhianẹ oghwọghọ kpregede ọ phiare, kugbe imizu ra riamerhen aghwoghwo afiede uvuẹn ekete aye e rhirhiẹ.

17. Marhẹ oborẹ ukoko na ọ nyalele o ru djephia taghene i Jehova yọ ha userhumu rẹn ọwan?

¹⁷ O gbe ihworho otafe na unu ọke aye a mẹriẹn taghene a sabu ru ekwakwa enana ephian nyoma itetoro ọvo. Ọke ohworho owu rọ wian uvuẹn ikọmpini ọduado owu, ọ mẹrẹn ekete re fomu ẹbe ọwan, no gberie unu taghene ihworho ri homakpahontọre ya wian avwaye, habaye, itetoro ri nẹ ẹhẹn rhe, ya ha wian owian na, orhiẹ ọrẹ eyẹsuọ-ọ. Ọye nọ tare taghene emru igbevwunu ya sabu ru oborẹ ọwan e ruẹ na. Itiọrurhomẹmro, ghini igbevwunu! Ọwan i rheri taghene i Jehova yọ ha userhumu rẹn ọwan ru ekwakwa ephian.—Job 42:2.

18. (a) Ebrurhọ ego ya mẹrẹn arha hobọtua owian Uvie na? (b) Marhẹ ene ru yono emọ ọwan ọrhẹ ihworho ra rhiẹ uyono obọ nẹ aye i hobọtua owian Uvie na?

¹⁸ Jehova o brọghọ rhẹ ọwan oma nyoma ọ yẹ ọwan uphẹn na hobọtua owian ra wian inyenana uvuẹn ukoko ọnẹyen. Ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene ana mẹrẹn ebrurhọ arha hobọtua owian Uvie na. (Mal. 3:10) Jehova o vive taghene ohworho ro tiobọnẹ ghwologhwolo ọnọ mẹrẹn ebrurhọ. (Se Proverbs 11:24, 25.) Erhe tiobọnẹ ọ yẹ ọwan omamerhomẹ, fọkime “omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ọrẹ o tiobọnẹ ghwẹ ọrẹ a yẹre.” (Acts 20:35) E vwo uphẹn re ne yono emọ ọwan ọrhẹ ihworho ra rhiẹ ukoko na obọ nyoma ẹmro ọrhẹ udje, nẹ aye i rhe oborẹ aye ine ru sabu toro itetoro, ọrhẹ erere rọ nọ sabu nẹ erhumie rhe.

19. Marhẹ yẹ urhomu-ẹmro ọnana ọ ha urhebro wẹn lele?

¹⁹ Kemru kemru re vwori o nẹ obẹ i Jehova rhe. Erhe tiobọnu riẹn, ne djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen kemru kemru ro ru rẹn ọwan ne, a jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn. (1 Chron. 29:17) Ọke emọ Israel e toro itetoro ra na ha bọn oghwa ẹga na, aye “ni tiobọnu nẹ ẹhẹn rhe rhẹ aghọghọ, nime aye i ru ẹghẹlẹ nẹ ẹhẹn rhe harẹn i Jehova rhẹ ọmudu rọ gbare.” (1 Chron. 29:9) Omarana, jenẹ ọwan i ji vwo omamerhomẹ nyoma ene tiobọnu rẹn i Jehova nẹ ekwakwa rọ yẹrẹ ọwan.