Jehova ọ yẹ Ezekiel iyẹnrẹn ọrẹ ifiẹrorhọ, taghene agbamwa Israel ono vwo okugbe ogege aye a rharhumu te Otọre Ive na. Iyẹnrẹn ọrana ọ jeghwai ta kpahen okugbe ọrẹ ihworho Osolobrugwẹ rọ homaphia uvuẹn ọke oba na.

Jehova ọ ta rẹn ọmẹraro Ezekiel nọ ya rhẹ uvuẹn erhan eva. Ọnọ ya rhẹ orhan owu, ‘Harẹn Judah ọrhẹ ihworho Israel ri ha obọ ọnẹyen,’ uvuẹn orhan ọreva na, nẹ ọnọ ya ‘Harẹn Joseph, orhan ọrẹ Ephraim, ọrhẹ ọsoso oghwa ọrẹ Israel ri ha obọ ọnẹyen.’ Erhan eva na, ni ne rhiẹ ‘orhan owu’ uvuẹn abọ Ezekiel.—Ezek. 37:15-17.

 Me yẹ ‘Ephraim’ o mevirhọ? Jeroboam ro rhiẹ orodje ukaro uvuẹn uvwiẹ uvie akwa ikpe na; o nẹ uvwiẹ ọrẹ Ephraim rhe, ro rhiẹ uvwiẹ rọ maido. (Deut. 33:13, 17; 1 Ki. 11:26) Uvwiẹ ọnana o nẹ uvwioghwa ọmọ i Joseph re se Ephraim rhe. (Num. 1:32, 33) Ọsẹ i Joseph ro rhiẹ Jacob ọ ha ebrurhọ oghẹnrẹnsan riẹn. Omarana, no fori ne se orhan ro mevirhọ uvwiẹ uvie akwa ikpe na, ‘orhan ọrẹ Ephraim.’ Ọke Ezekiel ọ ya aruẹmẹrẹn ọnana kpahen erhan eva na, otu Assyria i kpare emọ Israel ri ha obọrẹ o rierun na riẹ abọ evrẹn uvuẹn ẹgbukpe 740 B.C.E. ne. (2 Ki. 17:6) Omarana, emọ Israel buebun ọke ọrana ni kerabo lele Babylon, rọ ha ẹrhẹ Assyria.

Uvuẹn ẹgbukpe 607 B.C.E., otu Babylon ni kpare uvwiẹ uvie akwa eva ri ha obọrẹ o riotọre ọrhẹ ezẹko ri hẹrhẹre uvuẹn obọrẹ o rierun na riẹ abọ evrẹn. Irodje ri nẹ uvwiẹ ọrẹ Judah rhe yi suẹn ivwiẹ eva enana, aye i jeghwai vwo ẹrhẹ irherẹn na, nime irherẹn na a ga uvuẹn oghwa ẹga rọ ha uvuẹn i Jerusalem. (2 Chron. 11:13, 14; 34:30) Omarana, nọ ghwai fo nẹ uvwiẹ uvie akwa eva na o mevirhọ ‘ọrhan ọrẹ Judah.’

Ọke ọgo ya gba erhan udje eva enana kugbe? A gba riẹ kugbe ọke emọ Israel a rharhumu riẹ Jerusalem ya bọn oghwa ẹga na uvuẹn ẹgbukpe 537 B.C.E. Eri mevirhọ uvwiẹ uvie akwa ikpe na ọrhẹ eri mevirhọ uvwiẹ uvie akwa eva na, ni nẹ abọ evrẹn rhe ukwọgbọ. Orho vwo ohra uvwre emọ Israel ghwomara-an. (Ezek. 37:21, 22) Ọgbọrọrọ, emọ Israel ni ha ẹga rẹn i Jehova ọrẹ okugbe. Emẹraro Osolobrugwẹ Isaiah ọrhẹ Jeremiah i ji tẹmro kpahen okugbe ọnana vrẹn ne.—Isa. 11:12, 13; Jer. 31:1, 6, 31.

Urhomẹmro ọghoghanren ọgo yẹ aruẹmerẹn ọnana o djephia? O djephia taghene i Jehova ono ru ihworho ra ga ye ‘rhiẹ owu.’ (Ezek. 37:18, 19) Aruẹmẹrẹn okugbe ọnana o te orugba uvuẹn ọke ọwan na ne? Ee. Ọrukaro, aruẹmẹrẹn na o rugba uvuẹn ẹgbukpe 1919, ọke a kwaphiẹ ihworho Osolobrugwẹ rhọ, jeghwai rharhumu koko aye kugbe. Omẹdamo Echu ro no fi ohra rhẹ uvwre ihworho Osolobrugwẹ bẹmẹdẹ, no se fughwẹ.

Ọke ọrana, ihworho buebun re kokori na, ni vwo ifiẹrorhọ rẹ aye ine rhiẹ irodje ọrhẹ irherẹn obẹ odjuwu rhẹ i Jesu. (Rev. 20:6) Izede udje, aye ni họhọ orhan ọrẹ Judah. Ọrẹn, ọke ro ru, ihworho buebun ri vwo ifiẹrorhọ rẹ aye ine nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na, ne kwomakugbe emọ i Jew erẹ ẹhẹn, eri ne riẹ odjuwu. (Zech. 8:23) Aye ni họhọ orhan ọrẹ i Joseph, aye e vwo ifiẹrorhọ rẹ aye ine lele i Jesu sun obẹ odjuwu-u.

Ẹko eva na e kwomakugbe ga inyenana, obotọre usuon Orodje owu ro rhiẹ Jesu Kristi, re djeri uvuẹn aruẹmẹrẹn taghene ọyẹ ‘odibo mẹ David.’ (Ezek. 37:24, 25) Jesu ọ nẹrhomo taghene idibo yi ephian i rhiẹ ‘owu, jerẹ oborẹ ọye ọrhẹ ọsẹ ye i rhiẹ owu.’ * (John 17:20, 21) Jesu ọ ji mẹraro taghene ibiẹ ẹko era djẹha ine ‘rhiẹ usurhe owu’ ọrhẹ ‘igegede ereva na.’ Aye ephian ine rhirhiẹ obotọre usuon ‘osuingegede owu.’ (John 10:16) Ẹmro i Jesu ọnana o dje okugbe ro no rhirhiẹ ye uvwre ihworho i Jehova o toro ifiẹrorhọ rẹ aye i vwo kpahen obaro na-a!