1, 2. Marhẹ yẹ ọnyikọ Paul o ru djephia taghene ọye o dje ọdaremẹro kpahen ẹghẹlẹ ọphẹ Osolobrugwẹ?

ỌNYIKỌ Paul nọ tare: ‘Ẹghẹlẹ ọphẹ [Osolobrugwẹ] ro dje mẹ orhiẹ ofefe-e.’ (Se 1 Corinthians 15:9, 10.) Paul ọ dabu rhe taghene ọye o mwuovwan yanghene o fo ohworho Osolobrugwẹ ono dje arodọmẹ riẹ-ẹn, nime ọye ọ kparehaso Ilele Kristi bi.

² Obẹta enyerakpọ i Paul, nọ ya ileta vwe Timothy ro rhiẹ ohworho ro lelie wian: ‘Mie dje ọdaremẹro phia harẹn Kristi Ọrovwori ọwan, ohworho ro yẹre mẹ omẹgbanhon, nime o nirin mẹ rhiẹ ohworho rọ fuevwan nyoma ọ yẹ mẹ iruo uvie na.’ (1 Tim. 1:12-14) Me yẹ iruo uvie ọrana? Paul nọ ta rẹn ekpako re ha uvuẹn ukoko Ephesus oborẹ o sekpahen, nyoma ọ ta: ‘Mie nẹ arhọ mẹ fiemru-u, takpu mi wian owian mẹ hin ọrhẹ iruo uvie rẹ Ọrovwori Jesu ọ ha mẹ na, mi ne se oseri ro fiotọre kpahen iyẹnrẹn esiri ọrẹ ẹghẹlẹ ọphẹ Osolobrugwẹ.’—Acts 20:24.

3. Iruo uvie oghẹnrensan ọgo ya yẹ i Paul? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

 ³ ‘Iyẹnrẹn esiri’ ọgo yi Paul o ghwoghwori ro dje ẹghẹlẹ ọphẹ i Jehova phia? Ọ ta rẹn Ilele Kristi uvuẹn Ephesus: ‘Are i ghini rhon kpahen owian ọrẹ ẹghẹlẹ ọphẹ Osolobrugwẹ re tiobọnu ha mẹ fọkiẹ are.’ (Eph. 3:1, 2) A yẹ i Paul owian ro no ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na harẹn ihworho ri vwe rhiẹ otu i Jew neneyo aye i sabu rhiẹ usuẹn ihworho ri ne lele i Kristi sun uvuẹn usuon ọrẹ Messiah na. (Se Ephesians 3:5-8.) Fọkiẹ oruru i Paul o vwo kpahen iruo uvie na, no dje omamọ udje harẹn Ilele Kristi inyenana, ọ jeghwai djephia taghene ẹghẹlẹ ọphẹ re dje riẹn ‘orhiẹ ofefe-e.’

4, 5. Mesoriẹ ọwan ina sabu ta taghene ‘iyẹnrẹn esiri uvie na’ yi jeghwai iyẹnrẹn esiri ọrẹ ‘ẹghẹlẹ ọphẹ Osolobrugwẹ’?

⁴ Uvuẹn ọke oba ọnana, a yẹ ihworho i Jehova owian rẹ aye ine ghwoghwo ‘iyẹnrẹn esiri ọrẹ uvie na . . . lele ọsoso ekete re rhirhiẹ uvuẹn akpọ na, no rhiẹ oseri harẹn egbamwa na.’ (Matt. 24:14) Iyẹnrẹn ọwan e ghwoghwo na jeghwai ‘iyẹnrẹn esiri ẹghẹlẹ ọphẹ Osolobrugwẹ,’ nime ebrurhọ ọwan i fiẹrorhọ ra na mẹrẹn uvuẹn obotọre usuon Osolobrugwẹ, ina sabu te ọwan obọ nyoma ẹghẹlẹ ọphẹ i Jehova o djephia, ro tiobọnu Kristi rẹn ọwan. (Eph. 1:3) Ọwan owuowọnwan a sabu hẹrokele i Paul nyoma e dje ọdaremẹro phia fọkiẹ ẹghẹlẹ ọphẹ i Jehova nyoma ọwan e fioma rhẹ iruo uvie na rhẹ oruru?—Se Romans 1:14-16.

⁵ Uvuẹn uyono ro rieri na, ọwan i yonorin taghene ọwan ri rhiẹ eruedandan a mẹrẹn erere nẹ ẹghẹlẹ ọphẹ i Jehova izede sansan. Omarana no fori nẹ ọwan i ha userhumu rẹn ihworho nẹ aye i rhe izede i Jehova o dje ẹguọlọ ọnẹyen phia ọrhẹ oborẹ aye ine ru mẹrẹn erere nie rhe. Izede sansan ego ri Jehova o dje ẹghẹlẹ ọphẹ ye phia, yẹ ọwan ina sa ihworho erhumu vwo ọdaremẹro kpahen?

6, 7. Ọke rẹ ọwan e dje izobo otan na fiotọre harẹn ihworho, marhẹ ọwan e ru ghwoghwo iyẹnrẹn esiri ọrẹ ẹghẹlẹ ọphẹ Osolobrugwẹ?

⁶ Uvuẹn akpọ ọnana ro biomurun omamọ na, ọdandan o fiemru owuorowu-u, nọ mọ lẹrhẹ ihworho buebun je rhe ọghanromẹ ọrẹ otan na. Udabọ ọrana, ihworho buebun i mẹrẹnvwrurhe taghene orharhere akpenyerẹn ọ vwọ rhua obọdẹn omamerhomẹ sa-a. Iseri Jehova i ki ghwoghwo harẹn aye, ihworho buebun e vwo ẹruọ oborẹ ọdandan o mevirhọ ọrhẹ oborẹ ọ hobọte ọwan lele-e, aye e ji rhe obore ene ru sabu simi ọwan nẹ ọdanda-an. Oma ọ merhen ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn, ọke rẹ aye e yono taghene fọkiẹ ẹguọlọ ọduado ọrhẹ ẹghẹlẹ ọphẹ i Jehova o vwori, yọ soriẹ o dje Ọmọyen rhiẹ otọrakpọ mọ tan ọwan nẹ ọdandan ọrhẹ uhwu.—1 John 4:9, 10.

⁷ Ọke Paul ọ tẹmro kpahen Ọmọ i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen, ọrhọ ya: ‘Nyoma ọbara ohworho ọrana [Jesu] ya tan ọwan, ee, ẹharhomu orusọ ọwan, lele oborẹ ẹghẹlẹ ọphẹ ọnẹyen [Jehova] o bun te.’ (Eph. 1:7) Izobo otan i Jesu yẹ izede rọ maido Osolobrugwẹ o dje ẹguọlọ ye phia harẹn ọwan, nọ jeghwai dje oborẹ ẹghẹlẹ ọphẹ Ọnẹyen o bun te. Marhẹ ọ merhen oma te, re yono taghene ọwan i rhe dje esegburhomẹmro kpahen izobo otan i Jesu, ana ha ọdandan ọwan rhomu ọwan, ọwan ni na jeghwai  vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron! (Heb. 9:14) Iyẹnrẹn esiri ọnana o fo oborẹ ene ghwoghwo rẹn awọrọ!

8. Mesoriẹ o fo nẹ ituakpọ ri rhiẹ eruedandan i lele Osolobrugwẹ kwaphiẹrhọ?

⁸ Ọwan i vwo owian ra na lẹrhẹ ihworho rhe taghene aye ina sabu rhiẹ ugbehian ohworho rọ marẹn aye. Ituakpọ i ki dje esegburhomẹmro kpahen izobo otan i Jesu, aye evwreghrẹn Osolobrugwẹ bi. Ọnyikọ John ọrhọ ya: ‘Ohworho ro vwo esegburhomẹmro kpahen Ọmọ na ono vwo arhọ i bẹmẹdẹ; ohworho rọ vwọ huvwele Ọmọ na, ọ mẹrẹn arhọ-ọ, ọrẹn ekwẹre Osolobrugwe ọ havwiẹ hariẹn.’ (John 3:36) Ọrẹ omamerhomẹ, izobo Kristi, ọ rurie na sabu lele Osolobrugwẹ kwaphiẹrhọ. Paul nọ tare: ‘Are i broma ha jeghwai rhiẹ evwreghrẹn vẹrhẹ, nime ẹhẹn are i ha uvuẹn ewian ọkon, vwana, o lele are kwaphiẹrhọ nyoma ugboma ohworho ro hwuru na.’—Col. 1:21, 22.

9, 10. (a) Owian ọgo yi Kristi ọ yẹ ihworho ri ne lelie sun obẹ odjuwu? (b) Marhẹ yẹ ‘igegede ereva’ na e ru ha userhumu rẹn eri ne riẹ odjuwu?

⁹ Kristi ọ yẹ ihworho ri ne lelie sun ri ha uvuẹn otọrakpọ na oborẹ Paul o se ‘iruo uvie ọrẹ ẹkwaphiẹrhọ.’ Ọke ro dje yi fiotọre, Paul nọ ya vwe Ilele Kristi erukaro ri ne lele i Jesu sun: “Ekwakwa ephian i nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe, ro lele ọwan kwaphiẹrhọ nyoma i Kristi, rọ jeghwai yẹ ọwan iruo uvie ọrẹ ẹkwaphiẹrhọ na, nọyẹ, Osolobrugwẹ ọ nyoma i Kristi lele akpọ na kwaphiẹrhọ, ọye o vwo kele orusọ aye-e, ọye ọ jeghwai yẹ ọwan iyẹnrẹn ọrẹ ẹkwaphiẹrhọ na. Omarana, ọwan e meviẹ harẹn i Kristi, nọ họhọre taghene Osolobrugwẹ yọ nyoma ọwan rẹ aye. Jerẹ eri mevi harẹn i Kristi, ọwan na rẹ: ‘Me lele Osolobrugwẹ kwaphiẹrhọ.’”—2 Cor. 5:18-20.

¹⁰ ‘Igegede ereva’ na i nirien rhiẹ uphẹn ọduado rẹ aye ina ha userhumu harẹn eri ne lele i Jesu sun obẹ odjuwu uvuẹn owian aghwoghwo na. (John 10:16) Ere meviẹ harẹn i Kristi, ya kobaro yono ihworho urhomẹmro na jeghwai ha userhumu rẹn ihworho, nẹ aye i vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Ọnana usuẹn owian ọghoghanren re se oseri ro fiotọre kpahen iyẹnrẹn esiri ọrẹ ẹghẹlẹ ọphẹ Osolobrugwẹ.

11, 12. Mesoriẹ orhiẹ iyẹnrẹn esiri harẹn ihworho taghene aye ina sabu nẹrhomo vwe i Jehova?

¹¹ Ihworho buebun a nẹrhomo nime ọ lẹrhẹ oma merhen aye, ọrẹn aye e ghini vwo ekwerhọ taghene Osolobrugwẹ o rhon ẹrhomo aye-e. O fori nẹ aye i rhe taghene i Jehova yẹ ‘Ohworho ro rhon ẹrhomo.’ Ọbo ijoro David ọrhọ ya: ‘O Ohworho ro rhon ẹrhomo, wẹwẹ yẹ aruo ihworho ephian ine bru rhe. Edandan mẹ i rhurhuru mẹ ba otọre, ọrẹn wu kpare iroro vrẹn aye ephian.’—Ps. 65:2, 3.

¹² Jesu nọ ta rẹn idibo yi: ‘Kemru kemru are nekpẹn yen nyoma odẹ mẹ, mi ne ruie harẹn are.’ (John 14:14) ‘Kemru kemru’ o mevirhọ ekwakwa ephian ri serhọ rhẹ ọhọre i Jehova. John ọrhọ yẹ ọwan imwẹro ọnana: ‘Ọnana yẹ imwẹro ọwan i vwo kpahiẹn, taghene kemru kemru ra nekpẹn yen ro serhọ rhẹ ọhọre ọnẹyen, ọye ọnọ kpahenrhọ harẹn ọwan.’ (1 John 5:14) Marhẹ yọ merhen oma te, re ne yono ihworho urhomẹmro  ọnana, ukperẹ ẹrhomo ono rhiẹ oborẹ ọ lẹrhẹ ẹhẹn ọwan te otọre, ẹrhomo ghini omamọ izede re ne ti kẹrẹ ‘aga usun ọrẹ ẹghẹlẹ ọphẹ’ i Jehova! (Heb. 4:16) Ọwan i rhe yono ihworho nẹ aye nẹrhomo uvuẹn izede rọ gbare, nẹrhomo vwe Ohworho ro fori, jeghwai nekpẹn ekwakwa ri serhọ, ọwan ina sa aye erhumu ti kẹrẹ i Jehova jeghwai mẹrẹn urhebro ọke ukpokpogho.—Ps. 4:1; 145:18.

13, 14. (a) Omamọ uphẹn ọgo yẹ ihworho ri ne riẹ odjuwu ine vwo obaro na? (b) Omamọ owian ọgo yẹ ihworho ri ne riẹ odjuwu ine ru harẹn ituakpọ?

¹³ Ẹghẹlẹ ọphẹ i Jehova ọnọ vrẹn enyerakpọ obiobiomu ọnana. Ọke rọ tẹmro kpahen uphẹn rẹ Osolobrugwẹ ọ yẹ awan 144,000 ri ne lele i Kristi sun obẹ Uvie odjuwu, Paul ọrhọ ya: ‘Osolobrugwẹ o vwo arodọmẹ buebun, fọkiẹ ẹguọlọ okokodo ro vwo kpahen ọwan, ọke ọwan e hwu uvuẹn orusọ ọwan, nọ rhọmerẹ ọwan rhẹ Kristi nẹ uhwu—nyoma ẹghẹlẹ ọphẹ, ye simi are. Habaye, ọ kpare ọwan rierun kugbe, jeghwai ha ọwan siyẹ kugbe obẹ odjuwu uvuẹn okugbe rhẹ i Kristi Jesu, neneyo, uvuẹn enyerakpọ ọrẹ ọ sa na, nọ sabu dje ẹghẹlẹ ọphẹ ọnẹyen ro vwo hiẹn ọrhẹ arodọmẹ ọnẹyen harẹn ọwan uvuẹn okugbe rhẹ i Kristi Jesu.’—Eph. 2:4-7.

¹⁴ Ọ bẹnren re ne roro kpahen ekwakwa igbevwunu ri Jehova ono ru rẹn ihworho ri ne lele i Jesu sun, ọke ra ha ye siyẹ aga usun obẹ odjuwu rhẹ Kristi ne. (Luke 22:28-30; Phil. 3:20, 21; 1 John 3:2) Jehova ono ‘dje ẹghẹlẹ ọphẹ ọnẹyen ro vwo hiẹn’ harẹn aye. Aye yi ne rhiẹ ‘Jerusalem ọkpokpọ na,’ ane ọrẹ i Kristi. (Rev. 3:12; 17:14; 21:2, 9, 10) Aye rhẹ i Jesu yi ne ‘simi egbamwa na,’ aye ine sun ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn riẹ izede aye ine ru sabu vabọ ọdandan ọrhẹ uhwu, bọmọke ituakpọ ine rhiẹ ihworho ri gbare.—Se Revelation 22:1, 2, 17.

15, 16. Marhẹ yi Jehova ono ru dje ẹghẹlẹ ọphẹ harẹn ‘igegede ereva’ na ọke ọ sa obaro na?

¹⁵ Uvuẹn Ephesians 2:7, ọwan i se ri taghene Osolobrugwẹ ono dje ẹghẹlẹ ọphẹ ọnẹyen phia ‘uvuẹn enyerakpọ ọrẹ ọ sa na.’ Itiọrurhomẹmro, uvuẹn enyerakpọ ọkpokpọ i Jehova ọrẹ ọ sa na, ana mẹrẹn ‘ẹghẹlẹ ọphẹ ọnẹyen ro vwo hiẹn.’ (Luke 18:29, 30) Izede owu i Jehova ono dje ẹghẹlẹ ọphẹ ọnana phia, yọ nọ rhọmọ ihworho ri hwuru nẹ ‘usin’ rhe. (Job 14:13-15; John 5:28, 29) Emẹse ọrhẹ ehworhare ọkẹ ahwanren ri vwo esegburhomẹmro ri hwuru bọmọke i Kristi ọ ha omayen ze izobo, jeghwai te ‘igegede ereva’ ri vwo esegburhomẹmro ri ji hwu, ana rhọmọ aye nẹ uhwu rhe nẹ aye rha ga Jehova bẹmẹdẹ.

¹⁶ Iduduru ituakpọ ri vwe rhe Osolobrugwẹ aye i ki hwu, ana rhọmọ aye nẹ uhwu rhe. Ana yẹ aye uphẹn aye ina homakpahontọre rẹn usuon i Jehova. John nọ yare: ‘Mi mẹrẹn eri hwuru na, eduado na ọrhẹ ekokamo na, ri mevi obaro aga usun na, na jeghwai rhiẹ ikpitọbe. Ọrẹn, ne rhiẹ ikpitọbe ọrọrọ; ọrana yẹ ikpitọbe arhọ na. Na ha irueru eri hwuru na guẹn aye ẹzọn lele oborẹ a ya rhẹ ikpitọbe na. Urhie ọduado na no tiobọnu eri hwu rhẹ uvuien, uhwu ọrhẹ Usin ni tiobọnu eri ha uvuẹn aye, na ha rẹ aye guẹnzọn lele irueru aye.’ (Rev. 20:12, 13) Itiọrurhomẹmro, eri hwuru na ine yono oborẹ aye ine ru ha uruemru-urhi Baibol na ruiruo. Habaye, aye ine ji lele ekpọvi eghoghanren ekpokpọ re ne djephia uvuẹn ‘ikpitọbe na,’ ri ne dje oborẹ i Jehova ọ guọlọre na sabu nyerẹn uvuẹn akpọ  ọkpokpọ na. Edjephia oborẹ ọ ha uvuẹn ikpitọbe na, ọnana izede ọrọrọ ri Jehova ono dje ẹghẹlẹ ọphẹ ọnẹyen phia.

17. Me ye ne fi rhẹ ẹhẹn, ọke re ghwoghwo rẹn ihworho?

¹⁷ O fori nẹ ọwan i ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na ghwẹ oborẹ e ruẹ bi! (Mark 13:10) O vwo ẹfro-o, iyẹnrẹn esiri na o dje ẹghẹlẹ ọphẹ na fiotọre. O fori ne fi ọnana rhẹ ẹhẹn uvuẹn iruo uvie na. Ẹkẹ ro te rẹ ọwan ọke e ghwoghwo, ya na ha ọghọ rẹn i Jehova. Ọwan ina sabu ru ọnana nyoma e dje harẹn ihworho taghene ive ọrẹ ebrurhọ akpọ ọkpokpọ na, izede i Jehova o dje ẹghẹlẹ ọphẹ ye phia.

18, 19. Marhẹ yẹ ọwan a ha odidi rẹn ẹghẹlẹ ọphẹ i Jehova?

¹⁸ Ọke re ghwoghwo harẹn ihworho, ọwan ina sabu dje fiotọre taghene uvuẹn obotọre usuon i Kristi, ituakpọ ina mẹrẹn erere buebun fọkiẹ otan na, jeghwai rhiẹ ihworho ri gbare. Baibol na nọ tare: ‘Emama na harẹn omobọ aye, erhe rhiẹ evrẹn harẹn ubiobiomu-u, nẹ aye ine vwo odidi ugbomọphẹ ọrẹ emọ Osolobrugwẹ.’ (Rom. 8:21) Ọnana ọnọ sabu phia nyoma ẹghẹlẹ ọphẹ ọduado i Jehova.

¹⁹ Ọwan i vwo uphẹn re ne ghwoghwo harẹn kohworho kohworho rọ guọlọ kerhọ ive rọ ha uvuẹn Revelation 21:4, 5: ‘[Osolobrugwẹ] ono hioron amioviẹ nẹ aye ẹro, uhwu orho rhirhiẹ ye-e, orho vwo omemwurhọ-ọ, yanghene unuebo oviẹ-ẹ, omiamiamo orho rhirhiẹ ye ghwomara-an. Ekwakwa erẹ ahwanren na e nyavrẹn ne.’ Jehova ro siyẹ aga usun na, nọ tare: ‘Nughe! Mie ru kemru kemru rhiẹ ekpokpọ ne.’ Habaye ọrhọ ta: ‘Ya, nime enana ẹmro ra hẹrosua jeghwai urhomẹmro.’ Ọke re ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rhẹ oruru harẹn awọro, ọwan na ha odidi rẹn ẹghẹlẹ ọphẹ i Jehova!