1. Me yẹ ovẹnẹ ọdamẹ ọrhẹ ojemẹ?

A TARE taghene ibiẹ ekwakwa ye rhiẹ ọdamẹ rẹn onyakpọ, ọrẹn, ojemẹ ituakpọ i vwe vwo oba-a. Nọ họhọre taghene ihworho e rhe ovẹnẹ rọ ha uvwre ojemẹ ọrhẹ ọdamẹ-ẹ. Me yẹ ovẹnẹ na? “Ọdamẹ” ọye emru wu ne vi vwo nime o sekpahen akpenyerẹn ọnọ. Emaren, iwun, ọrhẹ oghwa, enana edamẹ ọwan. “Ojemẹ,” ọrana oborẹ wu guọlọ vwo, ọrẹn, ọ ghanren omamọ uvuẹn akpenyerẹn ọnọ-ọ.

2. Me yẹ ekwakwa ezẹko rẹ ihworho i vwo ojemẹ kpahen?

² Oborẹ ihworho i vwo ojemẹ kpahen i vẹnẹren omamọ, sekpahen ekete aye e rhirhiẹ. Uvuẹn amwa ri vwe vwo igho omamọ, ihworho i guọlọ koko igho nẹ aye i sabu dẹ ifonu, motosaikoro, yanghene ibiẹ otọre. Uvuẹn amwa ri vwo igho omamọ, aye i vwe ojemẹ kpahen iwun eghoghanren buebun, oghwa ọduado, yanghene imoto rọ ghanren omamọ. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, imwofẹn owu ọ havwiẹ, ọrẹ ene rhiẹ ọvrẹn rẹn ekwakwa ugboma, ra na guọlọ ekwakwa buebun, sẹ aye i rhiẹ ọdamẹ yanghene aye e rhiẹ ọdamẹ-ẹ, sẹ ana sabu mẹrẹn igho na yanghene a sabu mẹrẹn igho na-a.

3. Me yẹ ufiuvwele ekwakwa ugboma?

³ Me yẹ ufiuvwele ekwakwa ugboma? Ọrana uruemru re fioma rhọ efe ugboma ghwẹ efe erẹ ẹhẹn. A bọn ufiuvwele ekwakwa ugboma kpahen ojemẹ ohworho, oborẹ ọ ha karo, ọrhẹ oborẹ ọ tẹnrovi uvuẹn akpenyerẹn ọnẹyen. Ọ lẹrhẹ ọwan vwo ẹhẹn re ne vwo ekwakwa ugboma bunrhọ. Ọkezẹko, ohworho ro vwo ufiuvwele ekwakwa ugboma o vwo vwo igho buẹ-ẹn, yanghene ọ vwọ dẹ ekwakwa eghoghanre-en. Ivwiegbere ina sabu se rhẹ ufi ọrẹ ufiuvwele ekwakwa ugboma, aye ina ji sabu gbobọhiẹn Uvie na rẹ aye ina ha karo.—Heb. 13:5.

4. Marhẹ yẹ Echu ọ ha ‘ojemẹ ukẹro na’ ruiruo lele?

⁴ Echu ọ ha eyi akpọ ọnana riẹriẹ ọwan ne kwerhọ taghene erhe vwo ekwakwa ugboma bun, ọnọ lẹrhẹ ọwan riakpọ. Ọye ọ tẹn ona rọ ha ‘ojemẹ ukẹro na’ ruiruo. (1 John 2:15-17; Gen. 3:6; Prov. 27:20) Akpọ ọnana ọ ha ekwakwa ugboma buebun phia, eri rhomurun omamọ ọrhẹ eri biomurun omamọ, ezẹko usuẹn aye e ghini tiurhun omamọ. Wu dẹ emru ro vwo rhiẹ ọdamẹ wẹn dẹ ne, nime wu mẹren riẹn uvuẹn ekpeti ughe? Wu mẹrẹnvwrurhe taghene ekwakwa wu dẹre na o fiemru uvuẹn akpenyerẹn ọnọ-ọ? Aruo ekwakwa enana ri vwa ghanren na, ina sabu rhiẹ ohwan ri na hiẹn ọwan ba otọre. Aye ina sabu rhiẹ ufi ọrhẹ ọgbanrhọ harẹn ọwan nẹ ọwan i je vwo ọke re ne ru uyono i Baibol omobọ, mwuegbe jeghwai vwobọrhọ uyono ukoko, yanghene vwobọrhọ iruo uvie na ọke ephian. Karorhọ, ọnyikọ John ọrhọ ta: ‘Akpọ na ọ nyavrẹn ọrhẹ ojemẹ ọnẹyen.’

5. Me yọ nọ sabu phia rẹn ihworho ri ha omẹgbanhon aye ephian koko ekwakwa buebun?

⁵ Echu ọ guọlọre nẹ ọwan i rhiẹ evrẹn rẹn Efe ukperẹ ono rhiẹ i Jehova. (Matt. 6:24) Ihworho ra ghwọghọ omẹgbanhon aye koko ekwakwa ugboma i vwe nyerẹn omamọ akpọ-ọ, aye e vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova-a, aye i jeghwai vwo emiamiamo ọrhẹ omemwurhọ, fọkiẹ ufiuvwele. (1 Tim. 6:9, 10; Rev. 3:17) Nọ ghwai họhọ udje i Jesu kpahen ọghwẹrẹ na. Ọke ra wọ iyẹnrẹn Uvie na rhẹ ‘uvwre ikukusẹ . . . , ojemẹ kpahen ekwakwa erọrọ a homaphia, jeghwai kenken ẹmro na, ọrhọ mọ emamọ-ọ.’—Mark 4:14, 18, 19.

6. Me yẹ ọwan i yono mie Baruch?

⁶ Roro kpahen ọhworhare owu re se Baruch, ro rhiẹ ọyẹbe harẹn ọmẹraro Jeremiah. Ọke ra na ghwọghọ i Jerusalem o ti kẹrẹ ne, Baruch nọ ‘guọlọ ekwakwa eduado’ harẹn omobọ ye, ekwakwa ri vwe vwo erere. Ọrẹn, oborẹ o fori no fiẹrorhọ yẹ oborẹ i Jehova o verhọ riẹn: ‘Mi na ha arhọ ọnọ ru ẹghẹlẹ wẹn.’ (Jer. 45:1-5) Osolobrugwẹ ọ vwọ samọ sẹrorẹ efe ihworho uvuẹn amwa ra na ghwọghọ na-a. (Jer. 20:5) Rẹ ọwan e ti kẹrẹ oba enyerakpọ ọnana ne na, ọnana rhẹ ọke ọwan ine koko ekwakwa ugboma harẹn oma ọwa-an. Ọwan i vwe roro taghene ọwan ina sabu simirhọ rhẹ ekwakwa eghoghanren rẹ ọwan i vwori uvuẹn ọke ukpokpogho rode na-a.—Prov. 11:4, ftn.; Matt. 24:21, 22; Luke 12:15.

7. Me ye ne roro kpahen, mesoriẹ?

⁷ Jesu ọ yẹrẹ ọwan omamọ urhebro kpahen oborẹ ene ru sabu vwo ekwakwa ri rhiẹ ọdamẹ harẹn ọwan, neneyo ọwan i je rhe beghe, hatua ekwakwa ugboma, yanghene vwo ọfiamu kpahen ekwakwa ri vwe fiemru. Urhebro ọnana ọ ha usuẹn ẹmro rọ tare uvuẹn oberun ugbenu na.  (Matt. 6:19-21) Jene se jeghwai roro kpahen ẹmro ezẹko ra ya rhẹ Matthew 6:25-34. Erhe ru ọnana, nẹ ene vwo imwẹro taghene o fori na ‘rha guọlọ Uvie na,’ rhẹ ekwakwa-a.—Luke 12:31.

8, 9. (a) Mesoriẹ o vwo fo nẹ ọwan i brudu phan kpahen ekwakwa ri rhiẹ ọdamẹ harẹn ọwan? (b) Me yi Jesu o rheri kpahen ituakpọ ọrhẹ edamẹ aye?

⁸ Se Matthew 6:25. Ọke i Jesu ọ ta rẹn ihworho ra kerhọ ye nẹ aye ‘dobọ ọfiamu kpahen akpọ [aye] ji,’ ọ ha ye ta rẹn aye taghene aye i ‘vwe brudu-u.’ Aye e brudu kpahen ekwakwa ri vwe fiemru. Jesu ọ ta rẹn aye nẹ aye i dobọji, fọkiẹ omamọ iroro. Ọfiamu yanghene uduebro kpahen oborẹ o vwo fiemru, ọnọ sabu kpokpo ẹhẹn ohworho yanghene beghie, ọnana ọnọ sabu lẹrhiẹ kpare iroro vrẹn ekwakwa erẹ ẹhẹn ri mai ghanren. Jesu o vwo ọdamẹ kpahen idibo yi omamọ, ọ yọ soriẹ ọ ha erhetio phia ọgbọ ẹne uvuẹn ẹmro enẹyen kpahen imwofẹn ọnana.—Matt. 6:27, 28, 31, 34.

⁹ Mesoriẹ i Jesu ọ ta rẹn ọwan taghene e vwe brudu kpahen oborẹ ana re, oborẹ ana da, yanghene oborẹ ene kurhọ-ọ? Ekwakwa erana a ha usuẹn ekwakwa ri rhiẹ ọdamẹ harẹn ọwan? Aye i havwiẹ! Itiọrurhomẹmro, ọwan arha sabu vwo ekwakwa enana-a, ọwan ne brudu, Jesu o ji rhe ọrana. O rhe ekwakwa ri rhiẹ ọdamẹ harẹn ihworho nẹ ẹdẹ riẹ ẹdẹ. Ọ jeghwai rhe erhirhiẹ egbogbanhon rẹ idibo yi ‘uvuẹn ẹdẹ eri koba na’ ina dẹrughwaroghwu, ro rhiẹ ‘ọke ọgbogbanhon rọ bẹn enyerẹn.’ (2 Tim. 3:1) Usuẹn erhirhiẹ erana yẹ, je vwo iruo, ekwakwa ra ghanran, emaren rọ kanren, ọrhẹ erhirhiẹ ogbere rẹ ihworho buebun a dẹrughwaroghwẹ. Udabọ ọrana, Jesu ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ‘arhọ ọ ghanren ghwẹ emaren, ugboma na ọ ghanren ghwẹ iwun.’

10. Ọke ri Jesu o yono idibo yi oborẹ aye ina nẹrhomo lele, me yọ tare taghene orhiẹ oborẹ ọ mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn aye?

¹⁰ Ọke ri Jesu ọ tuẹn ẹmro ọnẹyen rhọ, no yono otu na nẹ aye rẹ Ọsẹ aye rọ ha obẹ odjuwu kpahen ọdamẹ ugboma, nọ tare taghene aye ina sabu nẹrhomo omana: ‘Yẹ ame emaren ọrẹ inyenana.’ (Matt. 6:11) Nọ ji ta ọke ọrọrọ: ‘Yẹ ame emaren ọrẹ ẹdẹ owuowu ro sekpahen ọdamẹ ame.’ (Luke 11:3) Ọrẹn, urhebro ọnana o mevirhọ taghene ekwakwa ugboma i suẹn iroro ọwa-an. Uvuẹn ẹrhomo udje ọrana, Jesu nọ tare taghene aye i nẹrhomo nẹ Uvie Osolobrugwẹ ọ rhe. (Matt. 6:10; Luke 11:2) Nẹ ẹhẹn ihworho ra kerhọ ye i sabu totọre, Jesu nọ hunute uruemru i Jehova o tiobọnẹ.

11, 12. Me yẹ ọwan i yono nẹ oborẹ i Jehova ọ hẹrote efen ra dan oberun na? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹¹ Se Matthew 6:26. O fori na ‘dabu ni efen ra dan oberun na.’ Dedevwo efen na ekokamo, aye a riẹ emamọ, ikeri, eraramo, yanghene ikelewọre buebun. Arha ha oborẹ aye a riẹ emaren vwanvwọn ọrẹ ituakpọ, aye a riẹ emaren ghwẹ ituakpọ. Aye i vwe ru ikebi-i, aye i vwa wọ ewawọ-ọ. Ọrẹn, Jehova ọ yẹ aye kemru kemru ro rhiẹ ọdamẹ harẹn aye. (Ps. 147:9) Itiọrurhomẹmro, Jehova o vwo fi emaren rhẹ aye unu-u! Dedevwo emaren na o gbephe, aye yi na ya guọliẹ.

¹² Harẹn i Jesu, orhiẹ oborẹ ọsọre, Ọsẹ ye ono tiobọnu emaren harẹn efen, ọrẹn, ọ vwọ hẹrote edamẹ ituakpọ-ọ. ^[1] (1 Pet. 5:6, 7) Jehova ọ vwọ samọ fi emaren rhẹ unu ọwa-an, ọrẹn ọnọ sabu fi ebrurhọ rhẹ ekwakwa ọwan i wọre na sabu mẹrẹn emaren ra guọlọre yanghene  vwo igho rẹ ọwan ina dẹ oborẹ orhiẹ ọdamẹ harẹn ọwan. Ọwan i rha ha uvuẹn erhirhiẹ ọkanromẹ, ọnọ ha ihworho sa ọwan erhumu. Dedevwo, Jesu ọ hunute taghene Jehova ọ yẹ efen na ekete aye ine rhirhiẹ-ẹ, Jehova ọ yẹrẹ aye eroma, ena, ọrhẹ ekwakwa rẹ aye ina sabu bọn oghwa harẹn omobọ aye. Jehova ọnọ ji sabu sa ọwan erhumu mẹrẹn oghwa ọwan ọrhẹ ekrun ọwan ine rhirhiẹ.

13. Me yo dje rie phia taghene ọwan i ghanren ghwẹ efen ra dan oberun na?

¹³ Jesu ọ nọ ihworho ra kerhọ ye: ‘Are a ghanren ghwẹ [efen ra dan oberun na]?’ O vwo ẹfro-o, Jesu o rheri taghene ọye ọ samọ hwu phẹrẹkpẹ fọkiẹ ituakpọ. (Mẹrẹn Luke 12:6, 7.) Jesu o hwu fọkiẹ emama erọrọ-ọ. O hwu fọkiẹ efen ra dan oberun na-a, o hwuru fọkiẹ ọwan neneyo ọwan i sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ.—Matt. 20:28.

14. Me yẹ ohworho ro brudu phan ọnọ jọ sabu ru?

¹⁴ Se Matthew 6:27. Mesoriẹ i Jesu ọ ta taghene ohworho ro brudu ọ sabu ha ikubiti yanghene ibiọke ba arhọ ye-e? Nime, ọwan i rhe brudu phan kpahen ekwakwa ri rhiẹ ọdamẹ harẹn ọwan, ọ lẹrhẹ ọwan nyerẹn jirẹ-ẹ. Ukpomaran, ọnọ lẹrhẹ ọwan kiki hwu.

15, 16. (a) Me yẹ ọwan i yono nẹ izede i Jehova ọ hẹrote idodo ri ha uvuẹn egbo na? (Mẹrẹn ifoto ọtonrhọ uyono na.) (b) Enọ ego yo fori na nọ oma ọwan, mesoriẹ?

¹⁵ Se Matthew 6:28-30. Ọrọmo yọ vwọ guọlọ iwun irhorhomu ro no kurhọ, maido ọke re riẹ aghwoghwo, uyono ukoko, yanghene emẹvwa? Ọrẹn, o fori nẹ ọwan ‘brudu kpahen iwun’? Ọgbọrọrọ, Jesu nọ kpọ ẹhẹn ọwan riẹ owian i Jehova ọ ha abọ wian. Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, ọwan ina  sabu yono ekwakwa buebun nẹ erhumu ‘idodo ri ha uvuẹn egbo na.’ Ọkezẹko, Jesu o vwo idodo irhorhomu sansan rhẹ ẹhẹn ọke rọ tẹmro na. Idodo i vwe rhuon iruru yanghene ko iwun harẹn oma aye-e. Ọrẹn, erhumu aye o fo ẹro omamọ! ‘Solomon uvuẹn odidi ọnẹyen ọ sabu sẹ osẹme te idodo enana-a’!

¹⁶ We jenẹ oborẹ i Jesu ọ tẹmro kpahen na sẹruọ ẹro-o: ‘Orhianẹ Osolobrugwẹ ọ sẹ idodo ri ha uvuẹn egbo na osẹme . . . , ọ ji sẹ are ri vwo esegburhomẹmro ọkokamo na osẹme rọ ghwẹ omaran?’ Ọrẹ imwẹro, ono ru omaran! Ọkezẹko, esegburhomẹmro idibo i Jesu ọ gbanhon te-e. (Matt. 8:26; 14:31; 16:8; 17:20) O fori nẹ aye i ru esegburhomẹmro aye gbanhon jeghwai hẹroso i Jehova. Nẹ ọwan vwo? Marhẹ esegburhomẹmro ọwan ọ gbanhon te kpahen omwemẹ ọrhẹ omẹgbanhon i Jehova rọ nọ yẹ ọwan oborẹ i rhiẹ edamẹ ọwan?

17. Me yọ nọ sabu fi ohra rhẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova?

¹⁷ Se Matthew 6:31, 32. O fo nẹ ọwan i hẹrokele ihworho ‘egbamwa’ na-a. Nime, aye e vwo obọdẹn esegburhomẹmro kpahen Ọsẹ rọ ha obẹ odjuwu, rọ hẹrote ihworho ra ha Uvie ọnẹyen karo-o. Ọwan a rha damoma ene koko ọsoso ekwakwa egbamwa na e le tuatuatua, ono fiẹ ohra rhẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova. Ukpomaran, ọwan ina sabu vwo imwẹro taghene ọwan i rhe ru oborẹ o fori nẹ ọwan i ru, ọrẹ ana ha uvie na karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan, Jehova nẹ ono tiobọnu ekwakwa irhorhomun harẹn ọwan. O fori nẹ ‘uruemru ọ ga Osolobrugwẹ’ rẹ ọwan i vwori, no mwu ọwan vwo uruemru otemẹ kpahen ‘emaren kugbe iwun.’—1 Tim. 6:6-8.

18. Me yi Jehova o rhe kpahen owuowọnwan, me yo no ru harẹn ọwan?

¹⁸ Se Matthew 6:33. Idibo i Kristi ina vi ha Uvie na karo uvuẹn akpenyerẹn aye. Erhe ru ọnana, Jesu ọ tare taghene, ‘ọsoso ekwakwa enana re hẹrhẹre ana ha ye ba’ rẹn ọwan. Me yọ soriẹ i Jesu ọ ta omaran? Jesu o dje rie fiotọre uvuẹn oghwẹmro i Baibol rọ ha kpahen ọre seri na: ‘Ọsẹ are obẹ odjuwu o rheri taghene are i guọlọ ekwakwa enana ephian,’ nọyẹ ekwakwa ri rhiẹ edamẹ harẹn ọwan. Bọmọke ọwan ine rhe, Jehova o rhe ọdamẹ ọwan kpahen emaren, iwun, ọrhẹ oghwa ne. (Phil. 4:19) Jehova o rhe iwun ọwan rọ nọ bẹrẹ phẹrẹkpẹ. O rhe aruo emaren ra guọlọre ọrhẹ oghwa ro serhọ rẹn ọwan ọrhẹ ekrun ọwan. Jehova ọnọ yẹ ọwan ekwakwa ri ghini rhiẹ ọdamẹ harẹn ọwan.

19. Mesoriẹ o vwo fo ne brudu phan kpahen oborẹ ọnọ phia obaro na?

¹⁹ Se Matthew 6:34. Djokarhọ taghene ọgbọrọrọ, Jesu nọ tare: ‘Are vwe brudu-u.’ Ọ guọlọre nẹ ọwan i roro kpahen edamẹ ọwan ẹdẹ owuowu, rhẹ imwẹro taghene Jehova ọnọ sa ọwan erhumu. Orhianẹ ohworho o brudu phan kpahen oborẹ ọnọ phia obaro na, nọ samo hẹroso omayen ọvo ukperẹ ọnọ hẹroso Osolobrugwẹ, ọrana ọnọ sabu hobọte onyerẹnkugbe ọnẹyen rhẹ i Jehova.—Prov. 3:5, 6; Phil. 4:6, 7.

20. (a) Ẹkẹ ọgo wu na sabu bru te oma uvuẹn ogame i Jehova? (b) Me wu ne ru ne wu sabu ru akpenyerẹn ọnọ lọhọ?

²⁰ Ono rhiẹ emru ro vwo vwo erere arha ha ọke ro fori ra na guọlọ Uvie na, guọlọ ekwakwa ugboma. Ukpomaran, o fori ne bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova. Jerẹ udje, wu na sabu riẹ ukoko ra mai guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na? Wu na sabu vwobọrhọ owian ọkobaro? Orhianẹ wẹwẹ ọkobaro, wu roro kpahen Isukuru harẹn Ighwoghwẹmro Uvie na ne? Wu na sabu ya ga ibiọke uvuẹn Bethel yanghene ekete ra rhian erhianrhian? Wu na sabu homakpahontorẹ ibiọke wian owian ebanbọn Aghwẹlẹ Uvie? Roro kpahen oborẹ wu ne ru sabu ru akpenyerẹn ọnọ lọhọ ne wu sabu vwobọrhọ ewian Uvie na vuọnvuọn. Nẹrhomo ne wu dabu roro kpahen ekpeti na, “ Oborẹ wu ne ru Sabu ru Akpenyerẹn ọnọ Lọhọ,” jeghwai kpare idjaghwẹ ro fori ne wu sabu nya mwu ẹkẹ enọ.

21. Me yọ nọ sa owẹwẹ erhumu ti kẹrẹ i Jehova?

²¹ Fọkiẹ omamọ iroro yi Jesu ọ ta rẹn ọwan na guọlọ Uvie na, rhẹ ekwakwa-a. Erhe ru omaran, e vwe rhe brudu kpahen edamẹ ugboma-a. Ọwan ne ti kẹrẹ i Jehova nyoma a hẹrosuiẹ, ukperẹ ọwan ine vwo yanghene dẹ ekwakwa ephian akpọ na e titẹ, ọrhọ tobọ rhianẹ ọwan i vwo igho ra na dẹ ye. Erhe ru akpenyerẹn ọwan lọhọ ọke ọnana, ọnọ sa ọwan erhumu ‘sanbọ mwu obọdẹn akpọ’ rọ ha obaro na.—1 Tim. 6:19.