1. Dje udje oborẹ ọsoriẹ o fo nẹ ọwan i rhe ekete ọke ọ havwọ ọrhẹ oborẹ ọ phia uvwre ọwan. (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

ISIORIN, ẹne, esa, eva, owu! Ọwan i rha mẹrẹn ughwọdjọ uvuẹn ividio na ro kele riotọre, ọwan ne rhe taghene o te ọke re ne siyẹ riẹ amerhen ijoro ọtonrhọ uvuẹn omẹvwa na ne. O te ọke ra na fọ jeghwai riẹ amerhen ijoro ukoko na ne, ọrọ mai ghanren ye ne mwuegbe ọmudu ọwan hẹrhẹ ẹmro ra na haphia na. Ọrẹn, orhianẹ ẹhẹn ihworho ezẹko a ha avwaye-e, aye a nya sa nya rie yanghene gbikun rhẹ igbehian aye, aye ina mẹrẹnvwrurhe taghene esiyẹ na ọ guọlọ tuanrhọ ne? Itiọrurhomẹmro, aye a dẹrẹ kpahen ekete ọke ọ havwọ ọrhẹ oborẹ ọ phia uvwre aye-e, nime osiyaga na ọ ha ubiukpe na ne, ijoro na o kporo ne, otu na i jeghwai siyẹ ne. Udje ọnana ọnọ sa ọwan erhumu vwo ọdaremẹro kpahen “e kele riotọre” kpahen ekwakwa eduado ri na phia, ekwakwa ri na lẹrhẹ ọwan dabu rhe oborẹ ọnọ phia obaro na. Me yọ nọ phia obaro na?

2. Mesoriẹ i Jesu ọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i ‘rha dẹrẹ’?

² Ọke i Jesu Kristi ọ tẹmro kpahen ‘oba enyerẹn ọnana,’  nọ ha urhebro harẹn idibo yi: ‘Rha dẹrẹ, rha rhọmọ, nime are e rhe ọke na-a.’ Ọnana o nie, Jesu nọ rharhumu ta ye ọgbọ buebun: ‘Rha dẹrẹ.’ (Matt. 24:3; se Mark 13:32-37.) Iyẹnrẹn i Matthew kpahen urhomu-ẹmro ọnana o ji djephia taghene i Jesu o ti idibo erhọ nẹ aye i rhọmọ ọke ephian: ‘Omarana, rha dẹrẹ nime, are e rhe ẹdẹ Ọrovwori na ọnọ rhe-e. . . . Are i mwuegbe oma are, nime, Ọmọ onyakpọ ọ sa unọke are i vwe roro rhọ.’ Ọgbọrọrọ ọrhọ ta: ‘Omarana, rha dẹrẹ nime, are e rhe ẹdẹ na yanghene unọke na-a.’—Matt. 24:42-44; 25:13.

3. Mesoriẹ ọwan e ni orhetio i Jesu ghanghanren?

³ Iseri Jehova a ha orhetio i Jesu na ghanghanren. Ọwan i rheri taghene e nyerẹn uvuẹn ‘ọke rọ koba na’ ne, orho vwo ọke buebun rọ hẹrhẹre bọmọke ‘ukpokpogho rode’ na ọnọ tọnrhọ-ọ! (Dan. 12:4; Matt. 24:21) Ọwan a mẹrẹn ivweri, uruemru ọfanrhiẹn ro buẹnrhọ ọrhẹ ja mọrọn urhi, ọyanghan rọ ha uvuẹn ẹga, ọkanreomẹ emaren, emiamo sansan, ọrhẹ otọre re kpogho, ra homaphia ekete sansan uvuẹn akpọ na. Ọwan i rheri taghene owian aghwoghwo Uvie na o te orugba nyoma ihworho i Jehova re ha ekete ephian. (Matt. 24:7, 11, 12, 14; Luke 21:11) Ọwan a hẹrhẹ oborẹ ẹrhiọ Ọrovwori na ono mevirhọ harẹn ọwan orhẹ oborẹ ọnọ ha ọhọre Osolobrugwẹ te orugba lele.—Mark 13:26, 27.

4. (a) Mesoriẹ ono mwu ọwan ẹro taghene i Jesu o rhe ọke Armageddon ọnọ tonrhọ ne? (b) Dedevwo ọwan e rhe ọke ukpokpogho rode na ọnọ tonrhọ-ọ, mẹ ye ne vwo imwẹro kpahen?

⁴ Ọwan i rheri taghene emẹvwa ephian i vwo ọke ra tuanrhọ. Ọrẹn, ọwan i sabu rhe ẹgbukpe, ẹdẹ, yanghene unọke ukpokpogho rode na ọnọ tonrhọ-ọ. Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ, ọrhọ ta: ‘Sekpahen ẹdẹ ọrhẹ unọke ọrana, o vwo ohworho ro rheri-i, emekashe ri ha obẹ odjuwu na yanghene Ọmọ na e rhe-e, jokpanẹ Ọsẹ na ọvo.’ (Matt. 24:36) Ọrẹn, a yẹ i Kristi omẹgbanhon obẹ odjuwu ne, no fiuvweri rhẹ akpọ Echu. (Rev. 19:11-16) Omarana, ọwan ina sabu ta taghene i Jesu o rhe ọke Armageddon ọnọ tonrhọ ne. Ọrẹn, ọwan e rhe yi-i. Nọ ghanren omamọ na rha dẹrẹ bọmọke ukpokpogho rode na ọnọ tonrhọ. Jehova o rhe ọke na nẹ ọtonrhọ rhe. Ọye o rhe ọke oba na ọnọ rhe. Ọye o kele ọke na riẹ ọke ukpokpogho rode na ọnọ tonrhọ, ọke ọnọ tonrhọ na, ọ vwọ samọ kpọke-e!’ (Se Habakkuk 2:1-3.) Marhẹ ọnana ono ru sabu mwu ọwan ẹro?

5. Dje udje ro djephia taghene ive i Jehova e ruẹgba ọke ro serhọ.

⁵ Aruẹmẹrẹn i Jehova e ruẹgba ọke ro serhọ! Roro kpahen ọke ro serhọ ro simi emọ Israel nẹ Egypt. Ọke Moses ọ rionbọrhọ Nisan 14, 1513 B.C.E., ọrhọ ta: ‘Oba ẹgbukpe 430, uvuẹn ẹdẹ ọnana, ihworho i Jehova buebun ni nẹ otọre Egypt.’ (Ex. 12:40-42) ‘Ẹgbukpe 430’ erana e tonrhọ ọke ọphọ i Jehova ọrhẹ Abraham ọ tonrhọ uvuẹn ẹgbukpe 1943 B.C.E. (Gal. 3:17, 18) Jehova ọ ta rẹn Abraham: ‘Vwo imwẹro taghene emọ enọ ine rhiẹ epha uvuẹn otọre ro vwo rhiẹ ọrẹ aye, ihworho erana ina ha aye ru evrẹn jeghwai ha oja riẹ aye ẹgbukpe 400.’ (Gen. 15:13; Acts 7:6) ‘Ẹgbukpe 400’ ojẹriọ erana e tonrhọ uvuẹn ẹgbukpe 1913 B.C.E. ọke Ishmael ọ ha Isaac djechẹẹ, ọke re bru Isaac enye, nọ jeghwai te oba ọke rẹ emọ Israel a kwa nẹ Egypt uvuẹn ẹgbukpe 1513 B.C.E. (Gen. 21:8-10; Gal. 4: 22-29) Itiọrurhomẹmro, ẹgbukpe erana i ki te, Jehova ọ bru ọke ro no simi ihworho enẹyen ne!

6. Mesoriẹ ono mwu ọwan ẹro taghene i Jehova ono simi ihworho enẹyen?

⁶ Joshua, rọ ha usuẹn ihworho re simi nẹ Egypt, nọ karorhọ emọ Israel: ‘Are i rheri rhẹ ọsoso ọmudu are ọrhẹ ọsoso oma are, taghene o vwo ẹmro owuorowu usuẹn ive irhorhomu i Jehova Osolobrugwẹ are o veri na, o se fughwẹ-ẹ. Aye ephian i rugba. O vwo ẹmro owuorowu usuẹn aye o se fughwẹ-ẹ.’ (Josh. 23:2, 14) Ọwan ina sabu vwo imwẹro taghene ive i Jehova ro no simi ọwan ọke ukpokpogho rode na, ọ vwọ samọ se fughwẹ-ẹ. Ọrẹn, ọwan i rha guọlọ simirhọ ọke oghwọghọ enyerẹn ọnana, ọwan ina vi rha dẹrẹ.

7, 8. (a) Me yẹ owian ọdẹrotọre ọke ahwanren, uyono ọgo yẹ ọrana o yono ọwan? (b) Dje udje oborẹ ọnọ sabu phia orhianẹ edẹrotọre a merhẹn ọke iruo aye.

⁷ Ọwan ina sabu mẹrẹn erere nẹ ekwakwa re phiare ọke ahwanren, kpahen ọghanromẹ ra na dẹrẹ. Ọke ahwanren, amwa eduado buebun, jerẹ Jerusalem i vwo ogba amwa ri rierun omamọ. Ogba amwa na ọ sẹrorẹ amwa nẹ abọ evwreghrẹn, ọ jeghwai lẹrhẹ ihworho sabu mẹrẹn oborẹ ọ phia uvwre aye. Ason ọrhẹ uvo, edẹrotọre a dẹrẹ ogba ọrhẹ anurẹsẹ amwa na. Aye ya ta rẹn ihworho ri ha uvuẹn amwa na kpahen ikpokpogho ra sa. (Isa. 62:6) Ọnana o mevirhọ arhọ yanghene uhwu, rẹ edẹrotọre na ina dẹrẹ jeghwai gbẹrorhọ owian aye.—Ezek. 33:6.

⁸ Ọgba irherhe i Jew re se Josephus ọ tare taghene uvuẹn ẹgbukpe 70 C.E., isodja i Rome i sabu ghwọghọ oghwa ọduado ọrẹ Antonia, ra bọn tamwu ogba amwa i Jerusalem, nime edẹrotọre ri ha uvuẹn anurẹsẹ na a merhẹn! Isodja i Rome ni ghwọghọ oghwa ẹga na jeghwai torhẹ ye, ọnana yẹ ukpokpogho rọ maido ri Jerusalem ọrhẹ agbamwa i Jew i rhiẹromẹrẹn.

9. Me yẹ ihworho buebun inyenana i vwe rhe?

⁹ Egbamwa buebun inyenana i vwo ‘edẹrotọre’ jerẹ elọkpa yanghene ikọmputa ra dẹrẹ ihworho. Aye a dẹrẹ sẹ ihworho yanghene evwreghrẹn ra kparehasuẹ aye i ruẹ ẹkwotọre aye. Imwofẹn ro nẹ obẹ usuon ituakpọ yanghene ituakpo sa ọvo, yẹ ‘edẹrotọre’ erana ina sabu mẹrẹn. Ọrẹn, aye e rhe taghene o vwo Uvie Osolobrugwẹ rọ ha obẹ odjuwu, ri Jesu o suẹ-ẹn, aye a jeghwai rhe oborẹ ono ru ọke rọ nọ ha egbamwa na ephian guẹnzọ-ọn. (Isa. 9:6, 7, ftn.; 56:10; Dan. 2:44) Ọrẹn, ọwan i rha rhọmọ jeghwai rha dẹrẹ ọrẹ ẹhẹn, ọwan ni ne mwuegbe hẹrhẹ ẹdẹ ẹzeguon na.—Ps. 130:6.

10, 11. (a) Me yẹ ọwan ina kẹnoma riẹn, mesoriẹ? (b) Me yọ lẹrheriẹ mwu owẹwẹ ẹro taghene Dẹbolo yo ruie nẹ ihworho buebun i je rhe kpahen aruẹmẹrẹn i Baibol na?

¹⁰ Roro kpahen ọdẹrotọre rọ dẹrẹ ọsoso ason na. Ọke ọ guọlọ rhie ne, oma ọnọ sabu ghwọghiẹ, omerhẹn ono suien. Omaran ọ ji havwọ, ọwan e ti kẹrẹ oba enyerẹn ọnana ne na, no rhiẹ emru ebẹnbẹn ra na dẹrẹ. Marhẹ ono biomu te, orhianẹ ọwan arha dẹrẹ-ẹ! Jene roro kpahen izede esọsọ esa ri na sabu lẹrhẹ ọwan vwiẹlẹ na ja rha rhọmọ yanghene dẹrẹ.

¹¹ Dẹbolo o ruie neneyo ihworho i  je rhe taghene oba na o ti kẹrẹ ne. Jesu o ki hwu, nọ ha erhetio rẹn idibo yi ọgbọ esa kpahen ‘ohworho ro suẹn akpọ ọnana.’ (John 12:31; 14:30; 16:11) Jesu o rheri taghene Dẹbolo ono ruie nẹ ihworho i ja rha mẹrẹnvwrurhe taghene ẹmro Osolobrugwẹ kpahen obaro na o ti kẹrẹ ne. (Zeph. 1:14) Echu ọ ha ukoko ẹga efian ọrẹ akpọ na ruẹ ọnana. Me ye wu mẹrẹnvwrurhe ọke wa tẹmro rhẹ awọrọ? Wa ji mẹrẹnvwrurhe taghene Echu o ruie nẹ ihworho buebun i je rhe kpahen ehion enyerẹn akpọ ọnana, ọ jeghwai ruie nẹ ihworho i je rhe taghene Kristi yo suẹn Uvie Osolobrugwẹ na? (2 Cor. 4:3-6) Ọgbọ emwa ye wu rhon ihworho ra ta “Mia guọlọ kerhọ-ọ”? Ọwan arha guọlọ ta rẹn otu buebun kpahen oborẹ ọ sa obaro na, evwan ne biomu aye.

12. Mesoriẹ ọwan ina ja lẹrhẹ i Dẹbolo phiẹ ọwan rhọ?

¹² Wu ne jenẹ ẹhẹn ọnọ seriotọre yanghene dobọ ẹdẹrẹ ji fọkiẹ ihworho ri vwa kerhọ-ọ. Paul nọ ya vwe Ilele Kristi ri ha uvuẹn Thessalonica: ‘Are rheri dẹn taghene ẹdẹ i Jehova ọ sa,’ nọ ji ta, ‘jerẹ ohi uvuẹn ason.’ (Se 1 Thessalonians 5:1-6.) Jesu ọ ha erhetio rẹn ọwan: ‘Rhe mwuegbe, nime ọke are i vwe roro rhọ yẹ ọmọ onyakpọ na ọnọ rhe.’ (Luke 12:39, 40) Phẹrẹkpẹ, Echu ọ samọ phiẹ ihworho buebun rhọ rẹ aye ine kwerhọ iyẹnrẹn efian kpahen ‘ufuoma ọrhẹ omefuon.’ Ọnọ phiẹ ihworho rhọ nẹ aye i roro taghene ekwakwa ephian i serhọ uvuẹn akpọ na. Nẹ ọwan vwo? Ọwan i ‘rha dẹrẹ jeghwai sẹrorẹ iroro ọwan,’ ẹdẹ ẹzenguon na ọ sabu ruẹ ‘ọwan ọrhan jerẹ ohi-i.’ Ọ yọ soriẹ o fo nẹ ọwan i rhe se ẹmro Osolobrugwẹ jeghwai rhe roro kpahen oborẹ i Jehova ọ ta rẹn ọwan ọke ephian.

13. Marhẹ ẹhẹn akpọ na ọ hobọte ituakpọ lele, marhẹ ọwan ine ru sabu kẹnoma rẹn oriẹriẹme ọgbogbanhon ọnana?

¹³ Ẹhẹn akpọ na ọ lẹrhẹ ihworho je rhe taghene oba na o ti kẹrẹ ne. Buebun ihworho i fioma rhẹ irueru akpọ ọnana, aye erhe ‘vwo ọdamẹ kpahen ekwakwa erẹ ẹhẹn’ na-a. (Matt. 5:3) Aye aghwọghọ ọke aye ephian rhẹ ekwakwa akpọ na, rọ suẹ ‘ojemẹ ọrẹ ugboma ọrhẹ ojemẹ ọrẹ ikẹro.’ (1 John 2:16) Habaye,  ekwakwa ra kpare iyẹnrẹn nọ lẹrhẹ ihworho ‘vwo ẹguọlọ kpahen akpẹriọ,’ enana ebiomẹ rhọ nẹ ukpe riẹ ukpe. (2 Tim. 3:4) Ọnana yọ soriẹ i Paul ọ ta rẹn Ilele Kristi taghene ‘aye vwa djẹ iroro rhotọre kpahen ojemẹ ọrẹ ugboma-a,’ rọ nọ lẹrhẹ aye je rhe taghene ọke oba na o ti kẹrẹ ne.—Rom. 13:11-14.

14. Erhetio ọgo yẹ ọwan i mẹrẹnren uvuẹn Luke 21:34, 35?

¹⁴ Ukperẹ ono rhiẹ ẹhẹn akpọ na, o fori nẹ ọwan rhiabọ dede ẹhẹn Osolobrugwẹ uvuẹn enyerakpọ ọwan, ri Jehova ọ ha dje ekwakwa re na phia obaro na fiotọre harẹn ọwan. ^[1] (1 Cor. 2:12) Ọrẹn, orhiẹ ekwakwa eduado ọvo yọ lẹrhẹ ọwan je rhe taghene ọke oba na o ti kẹrẹ ne-e, ọwan i rha ha uphẹn rẹn ekwakwa ghemeghe erẹ akpọ na, ọnọ jaghwẹrhọ ogame ra ha vwe i Jehova. (Se Luke 21:34, 35.) Awọrọ ina sabu ha ọwan djechẹẹ, nime ọwan a dẹrẹ, ọrẹn, orho fo nẹ ọwan fọkiẹ ọrana je rhe taghene ọke oba na o ti kẹrẹ ne-e. (2 Pet. 3:3-7) Ukpomaran, ọwan ine vi rhe kwomakugbe imizu na uvuẹn uyono ukoko, ekete ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ ọ havwọ.

15. Me yọ phia rẹn Peter, James, ọrhẹ John, marhẹ ọrana ono ru sabu phia rẹn ọwan?

¹⁵ Ijẹgba ọwan ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan vwiẹlẹ na ja rha dẹrẹ. Jesu o rheri taghene ihworho ri vwa gba ina vwiẹlẹ ọrẹ ugboma. Roro kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn ason e ki kpe i Jesu. Nọ sabu sẹrorẹ emevigbanhon ọnẹyen, ọ guọlọ ya nẹrhomo vwe Ọsẹ ye nọ yẹ ye omẹgbanhon. Jesu nọ ta rẹn Peter, James ọrhẹ John nẹ aye ‘rha dẹrẹ’ nẹ ọye ọ nẹrhomo. Ọrẹn, aye e rhe ọghanromẹ oborẹ ọ sa na-a. Ukperẹ aye ina dẹrẹ harẹn Ọrovwori aye, aye ni vwiẹlẹre ọrẹ ugboma, aye ni merhẹnren. Dedevwo oma ọ ghwọghọ i Jesu, ọ ji nẹrhomo vwe Ọsẹ ye. Ọnana yẹ oborẹ o fori nẹ idibo yi ru.—Mark 14:32-41.

16. Jerẹ oborẹ ọ ha ọbe Luke 21:36, marhẹ yi Jesu o yono ọwan na ‘rha dẹrẹ’?

¹⁶ Na ‘rha dẹrẹ’ ọrẹ ẹhẹn, ghwai rhẹ ọwan e vwo ẹhẹn omwemẹ ọvo-o. A ki mẹrẹn oborẹ ọ phiare uvuẹn ogba i Gethsamane, Jesu nọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i nẹrhomo vwe i Jehova. (Se Luke 21:36.) Nẹ ọwan i sabu rha dẹrẹ ọrẹ ẹhẹn, ọwan ina rha nẹrhomo ọke ephian.—1 Pet. 4:7, ftn.

17. Marhẹ ọwan ine ru sabu mwuegbe hẹrhẹ oborẹ ọ sa obaro na?

¹⁷ Jesu ọ tare taghene oba na ọ sa uvuẹn ‘unọke [ọwan] i vwe roro rhọ,’ ọnana rhẹ ọke ra na merhẹn ọrẹ ẹhẹ-ẹn, orhiẹ ọke ra na hatua ekwakwa ofefe rẹ Echu ọrhẹ akpọ na e titẹ-ẹ, jeghwai rhẹ ọke ra na vwiẹlẹ ọrẹ ugboma-a. (Matt. 24:44) Osolobrugwẹ ọrhẹ i Kristi a ta rẹn ọwan uvuẹn Baibol na oborẹ aye kwaphiẹrhọ rẹn ọwan obaro na ọrhẹ oborẹ ọwan ine ru sabu rha dẹrẹ ọke ephian. O fori nẹ ọwan i gbẹrorhọ ekwakwa erẹ ẹhẹn, onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova, jeghwai ha Uvie na kobaro. O fori nẹ ọwan i rhe ọke na ọrhẹ ekwakwa sansan ra phia, na sabu mwuegbe hẹrhẹ oborẹ ọ sa obaro na. (Rev. 22:20) Arhọ ọwan ọ ha erhirhiẹ imwofẹn!