1, 2. (a) Mesoriẹ ihworho a dabu rhe ẹmro rọ ha Deuteronomy 6:4? (b) Mesoriẹ i Moses ọ tẹmro erana?

ẸGBUKPE ezẹko rhe na, ihworho ẹga buebun a ha ẹmro erhan enana ri ha uvuẹn edjadjẹ i Hebrew uvuẹn Deuteronomy 6:4 nẹrhomo. Aye a ta ye kẹdẹkẹdẹ, urhiọke ọrhẹ owuọwọn. E se ẹrhomo na Shema, ọnana yẹ ẹmro ukaro uvuẹn udjoghwẹ na. Nyoma ẹrhomo ọnana, otu re riẹ ẹga i Jew, a ta taghene aye a ha ẹga ro fiotọre rẹn Osolobrugwẹ.

² Ẹmro erana i ha usuẹn ẹmro i Moses rọ ta kẹta rẹn agbamwa Israel ri kokori uvuẹn ugbenu i Moab uvuẹn ẹgbukpe 1473 B.C.E. Agbamwa na a guọlọ davrẹn urhiẹ Jordan nẹ aye i ruẹ Otọre Ive na. (Deut. 6:1) Moses, ro rhiẹ ọrẹ o suẹn aye ẹgbukpe 40 ne na, ọ guọlọre taghene ihworho na i fiudugbere ọke rẹ aye e rha dẹrughwaroghwu ukpokpogho ri ha obaro. O fori nẹ aye i hẹroso i Jehova jeghwai vwo atamwu kpahiẹn. Ẹmro i Moses ri kẹta na, ọnọ ghini ha udu rhẹ aye aghwẹ. Ọke rọ hunute ekama ikpe na ọrhẹ ọkpọvi erọrọ ri Jehova ọ yẹ agbamwa na, Moses nọ tẹmro enana ri vwo omẹgbanhon re ha uvuẹn Deuteronomy 6:4, 5. (Se yi.)

3. Enọ ego ye ne roro kpahen uvuẹn uyono ọnana?

 ³ Emọ Israel ri kokori na, i rheri taghene i Jehova Osolobrugwẹ aye i ‘Jehova owu’? Aye i rheri. Emọ Israel ri fuevwan i rheri, aye a jeghwai ha ẹga rẹn Osolobrugwẹ owu ọvo—Osolobrugwẹ esẹ aye ride Abraham, Isaac, ọrhẹ Jacob. Omarana, mesoriẹ i Moses ọ ta taghene Jehova Osolobrugwẹ aye i ‘Jehova owu’? Ọnana o mevirhọ taghene aye ine vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu aye, ọsoso ugboma aye, ọrhẹ ọsoso omẹgbanhon aye, jerẹ oborẹ a hunute uvuẹn udjoghwẹ ọrẹ 5? Me yẹ Deuteronomy 6:4, 5 o mevirhọ rẹn ọwan inyenana?

4, 5. (a) Me yẹ ẹmro na ‘Jehova owu’ o mevirhọ? (b) Marhẹ yẹ i Jehova o ru vẹnẹ isolobrugwẹ egbamwa na?

⁴ Oghẹnrensan. Ẹmro na, ‘owu’ uvuẹn Hebrew ọrhẹ edjadjẹ buebun ọ ghwai mevirhọ ikekele ọvo-o. Ọnọ sabu mevirhọ emru oghẹnrensan, ghwai ọye ọvo. Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, Moses ọ vwọ tẹmro kpahen uyono ẹga efian ọrẹ osolobrugwẹ esa ri tan kugbe-e. Jehova yọ ma odjuwu ọrhẹ akpọ na, ọye yẹ Osuisuensun rọ mai vwo omẹgbanhon. Ọye ọvo yẹ Osolobrugwẹ urhomẹmro na; o vwo ọrẹ ọ họheriẹ-ẹ. (2 Sam. 7:22) Omarana, Moses nọ karorhọ emọ Israel taghene ẹga aye a ha vwe i Jehova o fiotọre. Aye i vwe vi lele ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ aye ra ga isolobrugwẹ sansan na-a. Ihworho ezẹko e roro taghene ezẹko usuẹn isolobrugwẹ erana ye suẹn emama ezẹko. Ezẹko ghwai isolobrugwẹ rẹ ihworho i ha abọ ma.

⁵ Jerẹ udje, otu Egypt a ga isolobrugwẹ buebun, osolobrugwẹ uvo re se Ra, osolobrugwẹ ewvrewrede re se Nut, osolobrugwẹ otọrakpọ re se Geb, osolobrugwẹ urhie Nile re se Hapi, kugbe eramo buebun rẹ aye a ga. Jehova ọ nyoma ikpokpogho ikpe na phọphọ buebun isolobrugwẹ efian erana. Osolobrugwẹ rọ lẹrhẹ emaren rhomẹ rọ mai titi rẹn otu i Canaan yẹ i Baal, rọ ji homaphia jerẹ osolobrugwẹ evwrevwrede, oso, ọrhẹ ogiribo. Uvuẹn ekete buebun, ihworho i vwo oma i Baal rẹ aye a ga. (Num. 25:3) No fori nẹ emọ Israel i karorhọ taghene Osolobrugwẹ aye, ‘Osolobrugwẹ urhomẹmro’ na i ‘Jehova owu.’—Deut. 4:35, 39.

6, 7. Me yẹ ẹmro na, ‘owu’ o ji mevirhọ, marhẹ i Jehova o ru djephia taghene ọye ghini ‘owu’?

⁶ O vwo atamwu, o vwo wene-e. Ẹmro na, ‘owu’ ọ jeghwai mevirhọ okukugbe ọrhẹ oborẹ o vwo wene ọhọre ọrhẹ owian. Jehova Osolobrugwẹ o vwo ẹhẹn owu ọ jeghwai ta urhomẹmro. Ọ jeghwai fuevwan, o vwo wene-e, o vwo atamwu, jeghwai ohworho urhomẹmro. Jehova o vive taghene Abraham ọrhẹ emọyen ina ha Otọre Ive na riuku, ọ jeghwai ruẹ ekwakwa igbewunu nọ sabu ha ive ọnana te orugba. Ẹgbukpe 430 a nya vrẹn hin, Jehova o ti rhierhumu rẹn omwemẹ rọ nọ ha ive ọnẹyen te orugba-a.—Gen. 12:1, 2, 7; Ex. 12:40, 41.

⁷ Ẹgbukpe buebun a vrẹn ne, ọke rọ djẹ emọ Israel rhiẹ iseri ọneyen, Jehova nọ ta rẹn aye: ‘Mẹmẹ Owu ọvo na. A ki mẹren mẹ, o vwo osolobrugwẹ owuorowu-u, arha mẹren mẹ hin, orho ji vwo ọrọrọ-ọ.’ Ọke rọ kanrunumwu ọhọre ọnẹyen ro vwo wene, Jehova nọ habaye: ‘Memẹ Owu ọke ephian.’ (Isa. 43:10, 13; 44:6; 48:12) Ọnana ghini uphẹn ọduado rẹn emọ Israel na, jeghwai te ọwan re ne rhiẹ idibo i Jehova, Osolobrugwẹ ro vwo wene na, ro ji vwo atamwu uvuẹn izede yi ephian!—Mal. 3:6; Jas. 1:17.

8, 9. (a) Mẹ yẹ i Jehova ọ guọlọ miẹ ihworho ra ga ye? (b) Marhẹ i Jesu ọ kanrunumwu ọghanromẹ ẹmro i Moses?

 ⁸ Itiọrurhomẹmro, Moses ọ karorhọ ihworho na taghene i Jehova o vwo wene uvuẹn ẹruete ọrhẹ ẹguọlọ ọnẹyen kpahen aye-e. Fọkie ọrana, nọ ghwai rhiẹ oborẹ o fori rẹ aye ina ha ẹga ro fiotọre riẹn, nẹ aye ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn, rhẹ ọmudu, ugboma, ọrhẹ omẹgbanhon aye ephian. Iphuphẹn ina ji sabu ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova nime esẹ ọrhẹ izu aye ine yono aye ọke ephian.—Deut. 6:6-9.

⁹ Nime i Jehova o vwo wene ọhọre ọrhẹ ẹkwaphiẹrhotọre ọnẹye-en, nọ ghwai fiotọre taghene oborẹ ọ guọlọre mie ọwan o ji wene te inyenana-a. Nọ sabu ha ẹga ọwan, ana vi ha ẹga ro fiotọre riẹn, jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn rhẹ ọmudu, ugboma, ọrhẹ omẹgbanhon ọwan ephian. Itiọrurhomẹmro, ọnana oborẹ i Jesu ọ ghwai kpahenrhọ rẹn ohworho rọ nọ riẹn onọ. (Se Mark 12:28-31.) Omarana, jenẹ a mẹrẹn oborẹ ene ru sabu djephia nyoma irueru ọwan taghene e vwo ẹruọ ye taghene ‘Jehova Osolobrugwẹ ọwan i Jehova owu.’

10, 11. (a) Izede ọgo yẹ ẹga ọwan a harẹn i Jehova o ru fiotọre? (b) Marhẹ iphuphẹn i Hebrew uvuẹn Babylon e djephia taghene ẹga aye harẹn i Jehova o fiotọre?

¹⁰ Nẹ i Jehova ọ sabu rhiẹ Osolobrugwẹ ọwan, o fori na ha ẹga ro fiotọre riẹn. A sabu ghale ẹga rẹ ọwan a harẹn i Jehova rhẹ isolobrugwẹ erọrọ-ọ, yanghene fiẹ irueru ọrhẹ uruemru ẹga erọrọ ba ẹga ọnẹye-en. Ọwan ina vi karorhọ taghene ọye ọ ha usuẹn isolobrugwẹ erọrọ-ọ; yanghene roro taghene ọye yọ mai vwo omẹgbanhon usuẹn aye-e. Jehova ọvo yo fo ọrẹ ana ga.—Se Revelation 4:11.

¹¹ Uvuẹn ọbe i Daniel, e se kpahen iphuphẹn i Hebrew re se Daniel, Hananiah, Mishael, ọrhẹ Azariah. Aye i ha ẹga ro fiotọrẹ rẹn i Jehova nyoma aye a ten taghene aye i riẹ emaren ri vwa fo-on, aye i jeghwai ten taghene aye i gburhomu rhotọre rẹn oma oro ọrẹ Nebuchadnezza-ar. Oborẹ aye i ha karo o fiotọre; aye i ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova.—Dan. 1:1–3:30.

12. Arha ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova, me ya na kẹnoma riẹn?

¹² Na sabu ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova, ọwan ina vi damoma na ja lẹrhẹ emru owuorowu ha, yanghene tobọ ghale ẹga ra na harẹn i Jehova. Me yẹ ekwakwa enana? Uvuẹn ekama ikpe na, Jehova ọ dabu dje yi fiotọre taghene ihworho enẹyen i vwe vwo isolobrugwẹ erọrọ vrẹn ọye-e, aye i vwa jeghwai ga isolobrugwẹ erọro-ọ. (Deut. 5:6-10) Inyenana, ihworho a ga ema izede buebun, ọ bẹn na mẹrẹn ezẹko vwrurhe. Jọrẹn, irhi Jehova e ji wene-e—ọye ọvo yẹ ‘Jehova owu.’ Jenẹ a mẹrẹn oborẹ ọrana o mevirhọ rẹn ọwan.

13. Me yẹ ọwan ina sabu rhe vwo ẹguọlọ kpahan ghwẹ i Jehova?

¹³ Uvuẹn ọbe Colossians 3:5 (se yi), a ha urhebro ọgbogbanhon rẹn Ilele Kristi kpahen oborẹ ọnọ sabu rhua ọyanghan rhẹ ẹga ro fiotọre rẹ aye a harẹn i Jehova. Djokarhọ taghene e se uruemru ufiuvwele oma ẹga. Nime, ohworho orho vwo ojemẹ ro no fe, yanghene nyerẹn omamọ akpọ, ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho na ha ojemẹ enana ruẹ osolobrugwẹ uvuẹn akpenyerẹn yen. Jọrẹn, arha dabu ni ọsoso udjoghwẹ ọrana so, ana mẹrẹnvwrurhe taghene irueru edandan re keleri na i surhobọ mwu uruemru ufiuvwele ọrhẹ oma ẹga. Erhe vwo ojemẹ ekwakwa erana, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan je vwo ẹguọlọ Osolobrugwẹ uvuẹn akpenyerẹn  ọwan. O fori nẹ ọwan i lẹrhẹ aruo ekwakwa erana suẹn ọwan, nẹ i Jehova o jo rho rhiẹ ‘Jehova owu’ rẹn ọwan? O fo-o.

14. Erhetio ọgo yẹ ọnyikọ John ọ haphia?

¹⁴ Ọnyikọ John ọ jeghwai ha ihwẹmro ọnana phia ọke rọ ha erhetio phia taghene, kohworho kohworho ro vwo ẹguọlọ kpahen ekwakwa ri ha uvuẹn akpọ na—‘ojemẹ ọrẹ ugboma ọrhẹ ojemẹ ọrẹ ukẹro kugbe uruemru re dje akpenyerẹn phia’—‘ẹguọlọ ọsẹ na o gberie-e.’ (1 John 2:15, 16) Ọnana no mevirhọ taghene o fori na dabu ni ọmudu ọwan so, na mẹrẹn sẹ iruẹn, igbehian, kugbe eheri ọrhẹ osẹme ọwan o lele ojemẹ ọrẹ akpọ na. Ẹguọlọ akpọ na ọnọ ji sabu mevirhọ ọrẹ ọwan a guọlọ ‘ekwakwa eduado,’ jerẹ isukuru eduado ra na nya. (Jer. 45:4, 5) Ọwan i joma te akpọ ọkpokpọ na ne. Omarana, marhẹ ọ ghanren te re ne fi ẹmro i Moses erana rhẹ ẹhẹn! Arha dabu vwo ẹruọ ye jeghwai vwo imwẹro taghene ‘Jehova Osolobrugwẹ ọwan i Jehova owu,’ ọwan ine ru ekete omẹgbanhon ọwan o teri na ha ẹga ro fiotọre riẹn, jeghwai ga ye izede ro kwerhọ.—Heb. 12:28, 29.

15. Mesoriẹ i Paul ọ karorhọ Ilele Kristi taghene Osolobrugwẹ i ‘Jehova owu’?

¹⁵ Jehova o rhiẹ owu na, no djephia taghene ọhọre ọnẹyen jeghwai owu, ọnana uruemru ọwan ine vwo ọke rẹ ọwan a ha ogame riẹn. Ukoko Ilele Kristi erẹ ẹgbukpe uzusiorin na, ọ vuọnren rhẹ otu Jew, Greek, Rome, ọrhẹ ihworho egbamwa erọrọ. Aye i nẹ ẹga sansan rhe, aye i jeghwai vwo uruemru ọrhẹ iroro ri vẹnẹren. Fọkiẹ ọrana, nọ bẹn harẹn ezẹko rẹ aye ine rhiabọ dede izede ẹga ọkpokpọ na jeghwai tiobọnu erẹ ahwanren na. Ọnyikọ Paul nọ mẹren riẹn  taghene o fori nọ karorhọ Ilele Kristi taghene aye i vwo Osolobrugwẹ owu, ro rhiẹ i Jehova.—Se 1 Corinthians 8:5, 6.

16, 17. (a) Aruẹmẹrẹn ọgo yo ruẹgba inyenana, me yo nẹ erhumie rhe? (b) Me yọ nọ sabu rhua ọyanghan rhẹ okukugbe ọwan?

¹⁶ Erhirhiẹ rọ ha uvuẹn ukoko na inyenana vwo? Ọmẹraro Isaiah ọrhọ mẹraro taghene ‘uvuẹn ẹdẹ eri koba na, ihworho egbamwa ephian ine koko riẹ ugbenu ẹga urhomẹmro ọrẹ i Jehova.’ Aye ni na ta: ‘[Jehova] ono yono ọwan kpahen izede ọnẹyen, ọwan ne na nya uvuẹn izede ọnẹyen.’ (Isa. 2:2, 3) Oma ọ merhen ọwan omamọ ra mẹrẹn aruẹmẹrẹn ọnana ro te orugba ọke ọwan na! Oborẹ o nẹ erhumie rhe, ọyẹ a mẹrẹn taghene ikoko buebun i vuọnren rhẹ ihworho ri nẹ ẹkwotọre, uruemru, ọrhẹ edjadjẹ buebun rhe, ra ha ujiri rẹn i Jehova. Ọrẹn, ovẹnẹ enana, ọnọ sabu ha ebẹnbẹn phia ro fori nẹ ọwan i roro kpahen omamọ.

¹⁷ Jerẹ udje, marhẹ we roro kpahen imizu re ha ukoko na ri vwo uruemru re vẹnẹ ọnọ omamọ? Edjadjẹ aye, osẹme aye, iruemru aye, ọrhẹ emaren aye, ina sabu vẹnẹ ọnọ. Wa kẹnoma rẹn aye, erẹ irueru aye rhẹ ọnọ i gbe serhọ ọyẹ we kwomakugbe? Orhianẹ ihworho ra ha mwu rhẹ ẹrhẹ iniruo uvuẹn ukoko ọnọ, uvuẹn okinhariẹ ọnọ, yanghene obẹ esiri ukoko, i rhiẹ emọvwerhe wẹn, aye i rhe ji nẹ ẹkwotọre ọrọrọ rhe yanghene vwo uruemru ro vẹnẹ ọnọ, me yẹ wu ne ru? Wa lẹrhẹ aruo uruemru erana rhua ọyanghan rhẹ okukugbe rọ ha uvwre ihworho i Jehova?

18, 19. (a) Urhebro ọgo yọ ha uvuẹn Ephesians 4:1-3? (b) Me yẹ ọwan ine ru na sabu toroba okukugbe rọ ha uvuẹn ukoko na?

¹⁸ Me yọ nọ sa ọwan erhumu kẹnoma rẹn uruemru erana? Paul ọ ha urhebro ra na ha ruiruo rẹn otu Ephesus, amwa rẹ eyi ọrhẹ edjadjẹ sansan i vuọnren. (Se Ephesians 4:1-3.) Djokarhọ taghene Paul ọ kiki hunute uruemru jerẹ omeriotọre, uruemru dẹndẹn, edirin, ọrhẹ ẹguọlọ. Ana sabu ha enana dje isimo ra lẹrhẹ oghwa meviẹ. Ọrẹn, orhiẹ isimo ọvo yọ lẹrhẹ oghwa meviẹ-ẹ, ọ ji guọlọ ẹruete ọke ephian; orhiomara-an, ọnọ rhọ ghwọghọ bibiesuọn. Paul nọ ta rẹn Ilele Kristi re ha uvuẹn Ephesus taghene aye ina rha damoma rẹ aye ina ‘sẹrorẹ ẹhẹn okukugbe na.’

¹⁹ O fori nẹ owuowọnwan damoma, no toroba okukugbe ọrẹ ukoko na. Me yẹ ọwan ina sabu ru? Ọrukaro, vwo jeghwai dje uruemru i Paul ọ hunute na phia—omeriotọre, uruemru dẹndẹn, edirin, ọrhẹ ẹguọlọ. Omarana, damoma ne wu toroba ufuoma rọ ha ukoko na. O fori nẹ ọwan i damoma kwaphiẹ ebẹnbẹn ephian ra homaphia rhọ. Erhe ruẹ omaran, ọwan ne toroba ufuoma ọrhẹ okukugbe ọghoghanren na.

20. Marhẹ ọwan ine ru sabu djephia taghene ọwan i vwo ẹruọ ye taghene ‘Jehova Osolobrugwẹ ọwan i Jehova owu’?

²⁰ ‘Jehova Osolobrugwẹ ọwan i Jehova owu.’ Ẹmro erana i ghini vwo omẹgbanhon! Okarorhọ ọrana o ghini ruẹ emọ Israel gbanhon nẹ aye i sabu dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn rẹ aye ina mẹrẹn bọmọke aye ina ruẹ Otọre Ive na. Arha ha ẹmro erana te ọmudu, ọnọ yẹ ọwan omẹgbanhon dẹrughwaroghwu ukpokpogho rode rọ sa na, jeghwai toroba i Paradais rọ sa na. Jenẹ arha ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova nyoma re ne vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ga ye nẹ otọre ẹhẹn rhe, jeghwai damoma ne toroba okukugbe rọ ha uvuẹn ukoko na. Erhe ruẹ enana, ọwan ina sabu hẹrhẹ rhẹ imwẹro taghene ẹmro i Jesu kpahen eri họhọ igegede na, ono te orugba: ‘Are mọ, erẹ Ọsẹ mẹ ọ ha ebrurhọ riẹn na, ha uvie re mwuegbe harẹn are nẹ, ọtonrhọ akpọ na riuku.’—Matt. 25:34.