Wu dabu se irhomu-ẹmro ri ha uvuẹn Watchtower re nya vrẹn na? Nie sẹ wu na sabu kpahenrhọ enọ enana:

Mesoriẹ i Jehova o kwe taghene emọ Israel ọke ahwanren i fiuvweri?

Jehova o dje ẹguọlọ phia. Ọrẹn, ọke ahwanren, Jehova o kwe nẹ ihworho yi fiuvweri ọke rẹ ubiobiomu ọrhẹ osehiẹn ọrhọ homaphia. Osolobrugwẹ ọvo yọ sanọ ọke ọrhẹ ihworho ri ne vwobọrhọ uvweri na.—w15-E 11/1, pp. 4-5.

Ekwakwa eghoganren ego yẹ emiọmọ ina sabu ru ha yono iphuphẹn aye nẹ aye i ga i Jehova?

Orhiẹ oborẹ ọghanren nẹ emiọmọ i vwo ẹguọlọ kpahen emọ aye ri rhiẹ iphuphẹn, jeghwai dje uruemru omeriotọre phia nyoma udje aye. O ji rhiẹ oborẹ ọghanrẹn nẹ emiọmọ i vwo oniso, jeghwai damoma vwo ẹruọ iphuphẹn aye.—w15-E 11/15, pp. 9-11.

Mesoriẹ o vwo fo na ta taghene i pope yọ ha ẹrhẹ i Peter riuku?

Matthew 16:17, 18 ọ ta taghene ọnyikọ Peter yo no rhiẹ urhomu harẹn ukoko Ilele Kristi-i. Baibol na o djerie phia taghene ukperẹ ono rhiẹ Peter yo no rhiẹ urhomu, Jesu yẹ urhomu harẹn ukoko na. (1 Pet. 2:4-8)—w15-E 12/1, pp. 12-14.

Ekwakwa ego yo fori ne roro kpahen vwẹre na ki tẹmro?

Ne ru oborẹ orhomurun rhẹ ẹrẹmo ọwan, o fori ne fi ekwakwa enana rhẹ ẹhẹn (1) ọke ro fori ra na tẹmro (Eccl. 3:7), (2) oborẹ ana ta (Prov. 12:18), ọrhẹ (3) oborẹ ana tẹmro lele (Prov. 25:15).—w15-E 12/15, pp. 19-22.

Izede ra vwa ta urhomẹmro ego yẹ Ilele kristi ena kẹnoma riẹn?

Ilele Kristi urhomẹmro a kẹnoma rẹn efian ẹmọrọn ọrhẹ uruemru ra rhiaphiẹ awọrọ. Aye i vwa mọrọn efian yanghene tẹmro ri na kuọn awọrọ-ọ; aye a kẹnoma rẹn iruemru ọphiẹrhọ, yanghene aye vwe so uhi-i.—wp16.1-E, p. 5.

Ayọmo yẹ “irherẹn ọduado” ra hunute uvuẹn i Baibol na?

Ẹmro na “irherẹn ọduado” o mevirhọ ihworho kirighwo ri ha ẹrhẹ irherẹn, jeghwai te ihworho ri ga re uvuẹn ẹrhẹ irherẹn bi.—wp16.1-E, p. 10.

Ukẹro ọgo yẹ ọwan ina ha ni ohworho rọ riẹ ikara uvuẹn ẹkarorhọ uhwu i Jesu?

Ilele Kristi i vwe jiri aruo ihworho erana-a. Ohworho ra ghini djẹha, o kwe ne jirie-e; ọye ọ guọlọ ha ẹrhẹ ye obaro Osolobrugwẹ kparoma-a. (Matt. 23:8-12).—w16.01-E, pp. 23-24.

Me yẹ ọwan ina sabu yono nẹ oborẹ Abraham o ru rhiẹ ugbehian Osolobrugwẹ?

Abraham o yono kpahen Osolobrugwẹ, ọkezẹko nyoma Shem. Abraham ọ mẹrẹn erere nẹ izede Osolobrugwẹ o lelirie ọrhẹ ekrun ọnẹyen nyerẹn kugbe. Ọwan ine ji sabu ru omaran.—w16.02-E, pp. 9-10.

Marhẹ e ru ghalẹ urhomu-ẹmro sansan ọrhẹ aghwẹmro sansan ri ha uvuẹn i Baibol na?

Uvwre ẹgbukpe 1300, orherẹn Stephen Langton nọ ghalẹ i Baibol na rhẹ urhomu-ẹmro sansan. Eyẹbe otu Jew, yi kiki ghalẹ aghwẹmro sansan rhẹ uvuẹn i Baibol ọrẹ Hebrew na, uvwre ẹgbukpe 1600, ọgbirherhe Robert Estienne nọ rhọ ghalẹ aghwẹmro sansan rhẹ Eyaya Ọfuanfon ọrẹ Greek na.—wp16.2-E, pp. 14-15.

Echu ọ ghini kpare i Jesu ọrẹ ugboma riẹ oghwa ẹga na ya damiẹ ni?

A ghwai sabu rhe-e. Ọkezẹko Matthew 4:5 ọrhẹ Luke 4:9 ina sabu mevirhọ taghene Jesu o riẹ avwaye ọrẹ emena arodo yanghene ọye o mevi ekete ro rierun uvuẹn egodo oghwa ẹga na.—w16.03-E, pp. 31-32.

Izede ego yẹ iruo uvie na ọnọ sabu họhọ evwri?

Evwri ọ homaphia bibiesuọn, ọ lẹrhẹ oma kpokpọ, jeghwai sẹrorẹ arhọ. Evwri ebrurhọ ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. (Deut. 33:13) Omẹdamo ihworho Osolobrugwẹ uvuẹn iruo uvie na ọ họhọ evwri.—w16.04-E, p. 4.