Wu dabu se irhomu-ẹmro ri ha uvuẹn Oghwa Odẹrẹ re nya vrẹn na? Nie sẹ wu na sabu kpahenrhọ enọ enana:

Me yo fori nẹ ekpako ukoko ọrhẹ iniruo okinhariẹ i ru kpahen ọkpọvi rẹ ukoko i Jehova ọ haphia?

O fori nẹ aye i kpare idjaghwẹ ogege. Aye ina sabu nọ oma aye: ‘Mia lẹrhẹ ihworho ri kẹrẹre mẹ ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova? Mie kiki rhiabọ dede jeghwai hobọtua ọkpọvi rẹ era kobaro i haphia?’—w16.11, p. 11.

Ọke ọgo yẹ Ilele Kristi urhomẹmro e rhiẹ evrẹn rẹn Babylon Rode?

Ọnana ọ phiare ogege inyikọ na e hwu hin. Ọke ọrana, ihworho ezẹko na ha omayen ru ilori ẹga rẹn ihworho na. Ishọshi ọrhẹ igọmẹti ni kwomakugbe, aye na ha iyono efian phia, aye na damoma rẹ aye ine rhurhu Ilele Kristi urhomẹmro na ba otọre. Ọrẹn, ẹgbukpe 1914 o ki te, Ilele Kristi ra djẹha na ne tiomanẹ ẹga efian bibiesuọn.—w16.11, pp. 23-25.

Mesoriẹ ewian i Lefèvre d’Étaples o rhiẹ emru kirighwo?

Uvwre ẹgbukpe 1520 nyarhẹn, Lefèvre nọ rhian i Baibol rhẹ edjadjẹ i French neneyo ihworho kpekpa i sabu se yi. Erhianrhian yen i hobọte Martin Luther, William Tyndale, ọrhẹ John Calvin.—wp16.6, pp. 10-12.

Me yẹ ovẹnẹ rọ havwiẹ ra na “tẹnrovi ugboma na” ọrhẹ ọrẹ ana “tẹnrovi ẹhẹn na”? (Rom. 8:6)

Ihworho re nyerẹn lele ugboma na, a lẹrhẹ ojemẹ esọsọ sun aye, aye e roro kpahan jeghwai jiri ekwakwa ugboma ọke ephian. Ohworho rọ tẹnrovi ẹhẹn na, ọ tẹnrovi ekwakwa ri sekpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ ọhọre ọnẹyen; ẹhẹn ọfuanfon yo suẹn aruo ohworho ọrana. Arha tẹnrovi ugboma na, o suẹn riẹ uhwu, ọrẹn, arha tẹnrovi ẹhẹn na ọ suẹn riẹ arhọ ọrhẹ ufuoma.—w16.12, pp. 15-17.

Me yẹ izede sansan wu ne ru sabu nyerẹn ghele ọfiamu?

Mwuegbe oborẹ wu na ha karo, vwo oborẹ wu fiẹrorhọ, kwaphiẹ ọke rhọ wu ne ronmoma kẹdẹkẹdẹ, vwo ọdaremẹro kpahen ekwakwa i Jehova ọ maren, jenẹ oma ọ merhuọn ọke ephian, rha sasoma ọke ephian, rhe kiki semerhẹn.—w16.12, pp. 22-23.

A “ha Enoch riẹ ekete ọrọrọ neneyo o jo rho rhiẹromẹrẹn uhwu.” (Heb. 11:5) Izede ọgo?

Ọ họhọre taghene i Jehova o rurie neneyo Enoch o hwu ọrẹ omefuon no jo rho rhiẹromẹrẹn emiamiamo uhwu.—wp17.1, pp. 12-13.

Mesoriẹ uruemru dẹndẹn ọ ghanren?

Uruemru dẹndẹn o sekpahen ọrẹ ene rhe ekete omẹgbanhon ọwan o teri. O fori ne rhe oborẹ uruemru ọwan o ru sabu hobọte awọrọ, ukperẹ ọwan ine ni oma ọwan gegerege.—w17.01, p. 18.

Me yẹ imwẹro ezẹko ri djerie phia taghene Osolobrugwẹ yọ ha ọkpovi rẹn Ugboma Usuon ọke inyikọ na ọrhẹ Ugboma Usuon ọrẹ inyenana?

Aye i vwẹruọ iyono ri ha uvuẹn i Baibol na nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon na. Emakashe i ha userhumu rẹn aye wian owian aghwoghwo na, aye i jeghwai ha Ẹmro Osolobrugwẹ ruiruo, aye arha ha ọkpọvi phia. Omaran yọ ji phia inyenana.—w17.02, pp. 26-28.

Mesoriẹ ọwan a ha ukẹro ọghoghanren ni otan na?

Fọkiẹ ekwakwa ẹne: Ohworho ro tiobọnie, oborẹ ọsoriẹ o tiobọnie, oborẹ o sekpahen, ọrhẹ oborẹ otan na ọ kwaphiẹrhọ. O fori ne roro kodo kpahen ekwakwa enana.—wp17.2, pp. 4-6.

Olele Kristi orho brorhiẹn hin ne, ọnọ sabu wene ẹhẹn yen?

O fori na nyamwu ẹmro ọwan. Ọrẹn, ọkezeko a sabu wene orhienbro. Jerẹ udje, Osolobrugwẹ o wene ẹhẹn kpahen itu i Nineveh ọke aye a ghwẹriẹ. Ọkezẹko, erhirhiẹ ezẹko yanghene oborẹ e rhonrin ina sabu lẹrhẹ ọwan wene orhienbro ọwan.—w17.03, pp. 16-17.

Mesoriẹ ẹmro ra rhaphiẹ ohworho o rhiẹ emru imwofẹn?

Ọnọ sabu lẹrhẹ ẹmro na do vrẹn ovwan, ọnọ ji sabu lẹrhẹ erhirhiẹ na biomu rhọ. Sẹ ọwan yi ru sọ yanghene ọwan ye ru sọ, arha rhaphiẹ ohworho, ọ kwaphiẹ ẹmro na rhọ-ọ.—w17.04, p. 21.