ỌKE ẹgbukpe 1910 ọ vrẹn, eri vwiẹre mẹ ni kwa nẹ Tbilisi, Georgia riẹ Canada, aye ne rhirhiẹ ọko owu rọ kẹrẹ Pelly, Saskatchewan uvuẹn Canada. E vwiẹre mẹ uvuẹn ẹgbukpe 1928, mẹmẹ yẹ ubrievwiẹ usuẹn emọ erhan. Ibiamo erhan e ki vwiẹ mẹ, ọsẹ mẹ no hwuru, izu mẹ no hwuru ọke mia ji ha ọmọboban. Ọke oru, omizu mẹ ọgbọtọ ọkpako re se Lucy, no ji hwu ọke rọ ha ẹgbukpe 17. Ọke oru, omizu izu mẹ re se Nick nọ yọ hare mẹ ọrhẹ imizu mẹ riẹ oghwa ye.

Ẹdẹ owu ọke mia ji ha ọmọboban, imizu mẹ ni mẹrenren mẹ ọke mia lọrọ urhurhomu iyesi. Nime ofẹn o mwu aye, nẹ iyesi na ọ jọ rhọ kon mẹ, aye ne korunu taghene mi nẹ avwaye, ọrẹn mie rho-on. Dedevwo aye e korunu gbangbanhon, mie rhon emru owuorowu-u. Ọrẹ omamerhomẹ, iyesi na ọ kon mẹ-ẹ, ọrẹn ẹdẹ ọrana yẹ ekrun mẹ i rheri taghene mẹmẹ odienrhọ.

Ugbehian ame owu nọ tare taghene a kpare mẹ riẹ isukuru idienrhọ, omarana, Omizu izu mẹ Nick, nọ kpare re mẹ riẹ isukuru idienrhọ rọ ha uvuẹn Saskatoon, Saskatchewan. Ofẹn no mwu mẹ, nime ekete isukuru na ọ havwọ o sereri omamọ nẹ ekete ekrun mẹ e havwọ. Ọke i họlide ọvo yi mia mẹrẹn ekrun mẹ. Ọke oru, ni mi me yono edjadjẹ idienrhọ na, oma nọ merhen mẹ mie lele emọ erọrọ ruiruẹn kugbe.

Uvuẹn ẹgbukpe 1939, omizu mẹ ọgbọtọ ọkpako re se Marion nọ rọnmọ Bill Danylchuck, aye na hẹrote mẹ ọrhẹ omizu mẹ ọgbọtọ re se Frances. Uvuẹn ekrun ame, aye yẹ ihworho ukukaro ri lele Iseri Jehova yono i Baibol na. Uvwre ọke mie nẹ isukuru rhiẹ oghwa, aye na damoma nẹ aye i leli mẹ yono i Baibol na. Itiọrurhomẹmro, ọ lọhọ re mi ne lele aye tẹmro kugbe-e, nime aye e rhe edjadjẹ  idienrhọ-ọ. Ọrẹn, aye i mẹrẹnvwrurhe taghene mi ghini vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova. Mi rheri taghene aye e ruẹ lele oborẹ i Baibol na ọ tare, omarana ni me lele rẹ aye riẹ aghwoghwo. Ọke oru, ni mi ta rẹn aye taghene mi guọlọ bromarhame, omarana, uvuẹn September 5, 1941, Bill no bruru mẹ rhame uvuẹn ikuru rọ vuọnren rhẹ ame re vo nẹ edje rhe. Ame na ọ fọre omamọ!

Ọke mia ya mẹrẹn ekrun mẹ uvuẹn ẹgbukpe 1946, ame ni riẹ omẹvwa ọduado owu uvuẹn Cleveland, Ohio, U.S.A. Ẹdẹ ọrukaro uvuẹn omẹvwa na, imizu mẹ egbọtọ na ya oborẹ a tare na rhẹ ẹbe mẹ neneyo mi sabu vwẹruọ oborẹ a ta uvuẹn omẹvwa na. Ọrẹn, ẹdẹ ọreva ye, oma nọ merhenren mẹ mia mẹrẹnvwrurhe taghene ẹko ra kwaphiẹrhọ rẹn idienrhọ ọ havwiẹ, o ji vwo ohworho rọ rhian ẹmro ra ta uvuẹn omẹvwa na riẹ edjadjẹ idienrhọ. Omarana, ni mi sabu vwẹruọ oborẹ a ta uvuẹn omẹvwa na, ghini emru omamerhomẹ mie vwẹruọ urhomẹmro i Baibol na fiotọre.

Ọke ọrana, a ghwai fiuvweri akpọ ephian ọreva hin obọ, ihworho buebun na hẹroso igọmẹti ro suẹn. Ni mi ghwẹrioma riẹ isukuru rhẹ omwemẹ mi na chochọn oborẹ mi vwo ekwerhọ kpahen. Omarana, mi vwa rha mroma aphiala yanghene so ijoro re jiri ẹkwotọre na-a. Mi vwa rha riorẹ sansan rẹ aye a ria-a, habaye, mi vwe rhe lele aye ru irueruo ishọshi ghwomara-an. Evwan ni biomu ihworho ra wian uvuẹn isukuru na kpahen mẹ, aye na djofẹn mwu mẹ, jeghwai tẹmro ri vwe rhiẹ urhomẹmro mẹ, ne mi sabu wene ẹhẹn mẹ. Ọnana nọ lẹrhẹ emọ isukuru mẹ buebun nọ enọ kpahen oborẹ mi vwo ekwerhọ kpahen, ọnana nọ yẹre mẹ uphẹn buebun mi ne ghwoghwo rẹn aye. Ọke oru, ezẹko usuẹn aye jerẹ Larry Androsoff, Norman Dittrick, ọrhẹ Emil Schneider ni me rhiabọ dede urhomẹmro na, aye a ji ga i Jehova me te inyenana.

Mie rhe riẹ emwa erọrọ, mia damoma ne mi ghwoghwo rẹn idienrhọ. Jerẹ udje, ọke mie riẹ Montreal, mi ghwoghwo rẹn idama owu re se Eddie Taeger rọ ha uvuẹn ukoko ilogbozighi. O ki hwu ẹgbukpe ro rieri na, ọye Oseri Jehova rọ ha uvuẹn ukoko idienrhọ rọ ha uvuẹn Laval, Quebec. Mi jeghwai mẹrẹn idama ọrọrọ re se Juan Ardanez ro vwo omwemẹ ro no yono riaro rhọ neneyo ọ sabu rhe urhomẹmro rọ ha uvuẹn i Baibol na jerẹ oborẹ itu Beroea i ruru. (Acts 17:10, 11) Juan Ardanez no bromarhame jeghwai ga ẹrhẹ ọkpako ukoko uvuẹn Ottawa, Ontario o ki hwu.

Uvuẹn ẹgbukpe 1950, ni mi kwa riẹ Vancouver. Dedevwo mia mẹrẹn omamerhomẹ mie rhe ghwoghwo rẹn idienrhọ erọrọ, mi dabu karorhọ oborẹ mi rhiẹromẹrẹn ọke mie ghwoghwo rẹn ọmase owu ro vwo rhiẹ odienrhọ, odẹ ọmase na  Chris Spicer. Ọmase na ọ ha imagazini, nọ jeghwai ta taghene mi me lele Gary ro rhiẹ esa ye yono kugbe. Ni mi riẹ oghwa aye, ame ni nyoma ẹbe rẹ ame a ya rẹn owuowọnwan tẹmro kugbe. Ukwọgbọ ọrana ọvo yi mie lele aye tẹmro, ọrẹn ẹgbukpe ezẹko a vrẹn, no gberi mẹ unu omamọ ọke aye a mẹrẹn mẹ uvuẹn omẹvwa ọduado uvuẹn Toronto, Ontario. Ẹdẹ ọrana yi Gary o bromarhame. Ọrana nọ karorhọ mẹ kpahen ọghanronmẹ re ne ghwoghwo ọke ephian nime ọwan e rhe oborẹ ono nẹ erhumie rhe-e.

Ọke oru, ni mi ghwẹrioma riẹ Saskatoon. Avwaye, ni mi mẹrẹn ọmase owu rọ ta mẹ taghene mi lele emọyen awanva re se Jean ọrhẹ Joan Rothenberger yono i Baibol na. Emọ awanva na i ji riẹ isukuru ri mi nyaren bi na. Ọke oru, egbọtọ na ne ji yono awọrọ i Baibol na. Ọke oru, egbọtọ isiorin ri nẹ iklasi aye rhe ni ji rhiẹ Iseri Jehova. Owu usuẹn aye yẹ Eunice Colin. Mi vwa Eunice ọke mia joma ruotọre nẹ isukuru na ne. Ọke ọrana, Eunice nọ yẹre mẹ iswiti lalọ, nọ nọren mẹ sẹ ame awanva ina sabu rhiẹ ugbehian. Ọke oru, no rhiẹ ohworho ọghoghanren uvuẹn akpenyerẹn mẹ.

Ọke izu Eunice o rhon taghene Eunice o yono i Baibol na, no bru ohworho ro vwo isukuru na nọ damoma wene ẹhẹn yen. Ohworho ro vwo isukuru na nọ ha ẹbe ri Eunice ọ ha yono i Baibol na mie yi. Ọrẹn, Eunice o vwo omwemẹ rọ nọ ha i Jehova karo. Ọke rọ guọlọ bromarhame, eri vwiẹriẹ ni ta riẹn, “Wu rhe rhiẹ Oseri Jehova, wu na kwa nẹ oghwa na!” Ọke Eunice ọ ha ẹgbukpe 17, nọ kwa nẹ oghwa, ekrun owu ri rhiẹ Iseri Jehova ni hariẹ riẹ oghwa aye. Eunice no ji yono i Baibol na, ọke oru, no bromarhame. Ọrẹn, ọke ame a rọnmọ uvuẹn ẹgbukpe 1960, eri vwiẹ Eunice a rhe-e. Ọrẹn, ọke ẹgbukpe buebun a nyavrẹn ne, aye na họghọ rẹn ame fọkiẹ oborẹ ame i vwo ekwerhọ kpahen ọrhẹ oborẹ ame i yono emọ ame lele.

Dedevwo mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ idienrhọ, ame i vwiẹ emọ ehworhare ẹrẹnren ri vwe rhiẹ idienrhọ. Ọnana orhiẹ emru ebẹnbẹn omamọ, ọrẹn ame i damoma neneyo aye i sabu rhe edjadjẹ idienrhọ na nẹ ame i sabu lele aye tẹmro kugbe jeghwai yono aye urhomẹmro na. Imizu ri ha uvuẹn ukoko na i ji ha userhumu rẹn ame omamọ. Jerẹ udje, omizu owu nọ ya vwe ame taghene ọmọ ame owu ọ tẹmro ibiobiomu uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie na. Ame ni sabu kpọ ọmọ ame vi ogege. Emọ mẹ awan ẹne, James, Jerry, Nicholas, ọrhẹ Steven a ga i Jehova rhẹ ekrun aye. Aye awan ẹne na ekpako ukoko. Habaye, Nicholas ọrhẹ Deborah ro rhiẹ aniẹ, a wian uvuẹn ekete a rhian erhianrhian idienrhọ uvuẹn oghọn ukoko rọ ha uvuẹn Britain, ọrẹn Steven ọrhẹ Shannan ro rhiẹ aniẹ a wian uvuẹn ekete a rhian erhianrhian idienrhọ uvuẹn oghọn ukoko rọ ha uvuẹn United States.

Eunice o hwuru fọkiẹ emiamo i kansa, bọmọke orọnmo ame ọ ki gba ẹgbukpe 40. Ọye ọ dabu dje uduefigbere phia uvwre ọke emiamo na. Ọ sabu mevigbanhon fọkiẹ ifiẹrorhọ ẹrhọmọnuhwu na. Mie fiẹrorhọ ẹdẹ ra na rhọmiẹ nẹ uhwu rhe.

Uvuẹn February 2012, ni mi seri, ugbewun mẹ no burhunrun, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene mi guọlọ userhumu. Omarana, ni mi ye lele ọmọ mẹ owu ọrhẹ aniẹ rhirhiẹ. Ame i ha uvuẹn ukoko idienrhọ rọ ha uvuẹn Calgary, mia ji ga ẹrhẹ ọkpako ukoko avwaye. Itiọrurhomẹmro, ọnana yẹ ọke ukaro mia ha uvuẹn ukoko ra djẹ edjadjẹ idienrhọ. Ghini emru omamerhomẹ. Marhẹ mi ru ru riaro ọke mia ha uvuẹn ukoko ra tẹmro uvwre ẹgbukpe 1946 rhe na. Jehova ọ nyamwu ẹmro rọ tare taghene ọye ọnọ hẹrote emọ ri vwe vwo ọsẹ. (Ps. 10:14) Mi vwo ọdaremẹro kpahen ihworho buebun ri vwo omwemẹ rẹ aye ina ya oborẹ a ta mẹ, ihworho ri yono edjadjẹ idienrhọ, ọrhẹ ihworho ri rhian oborẹ a tare ha mẹ.

Itiọrurhomẹmro, o vwo ọkezẹko rẹ ẹhẹn mẹ o seriotọre, nọ lẹrhe mẹ guọlọ fiobọrhotọre, nime mi vwe vwẹruọ oborẹ a ta-a, yanghene mie roro taghene ihworho i vwe vweruọ oborẹ mie roro-o. Ọrẹn, uvwre ọke ọrana, ni mie roro kpahen ẹmro i Peter ọ ta rẹn i Jesu: “Ọrovwori, ọrọmo yẹ ame ine bru nya? Wẹwẹ yi vwo ẹmro rọ yẹ ohworho arhọ i bẹmẹdẹ.” (John 6:66-68) Jerẹ imizu idienrhọ erọrọ, mi ji damoma vwo erhionrin. Mi damoma vwo edirin hẹrhẹ ọkpọvi Jehova ọrhẹ ukoko yi, mi jeghwai mẹrẹn erere nẹ ọnana rhe! Vwarana, mi vwo ẹbe ukoko na buebun uvuẹn edjadjẹ idienrhọ ne, mia jeghwai riẹ amerhen okugbe imizu na uvuẹn uyono ukoko na ọrhẹ emẹvwa sansan. Mi ghini mẹrẹn erere buebun ri mia ga i Jehova Osolobrugwẹ.