1, 2. Me yọ phiare ọke i Peter ọ guọlọ irhenrin ro no mwu ason owu?

IDIBO i Jesu irhiruẹ i ha ọsoso ason na guọlọ irhenrin rẹ aye ine mwu uvuẹn urhie i Galilee, ọrẹn, aye e mwu owuorowu-u. Jesu rọ rhọmọnuhwu na, o ni idibo yi ọke aye a guọlọ irhenrin uvuẹn urhie na. Ọke oru, nọ ta rẹn aye taghene aye i doron iriri aye rhẹ obọrhe owọ na, neneyo aye i sabu mwu irhenrin. Idibo na ni ghini doron iriri aye rhẹ obọrhe owọ na, aye ni mwu irhenrin buebun te erhirhiẹ aye i vwa sabu lọrọ iriri na nẹ urhie na.—John 21:1-6.

² Ọke i Jesu ọ yẹ aye emaren hin, Jesu nọ dẹrughwaroghwu Simon Peter, nọ nọriẹn: “Simon ọmọ i John, wu vwo ẹguọlọ kpahen mẹ ghwẹ ekwakwa enana?” Me yẹ ekwakwa i Jesu ọ ta kpahan na? Peter o vwo ẹguọlọ kpahen irhenrin ekpe omamọ. Omarana, nọ họhọre taghene i Jesu ọ nọ yen kpahen oborẹ ọ mai vwo ẹguọlọ kpahen. Peter o vwo ẹguọlọ kpahen owian re kpe irhenrin ghwẹ Jesu ọrhẹ iyono yi? Peter nọ kpahenrhọ rẹn i Jesu: “Ọrovwori, wu rheri taghene mi vwo ẹguọlọ okokodo kpahuọn.” (John 21:15) Peter ọ ghini  nyamwu oborẹ ọ tare na. Nẹ ọke ọrana nyarhẹn, Peter no dje ẹguọlọ ro vwo kpahen i Jesu phia nyoma ọ dabu fioma rhọ owian aghwoghwo na, nọ jeghwai rhiẹ ohworho rọ kobaro uvuẹn ukoko Ilele Kristi ọke inyikọ na.

3. Imwofẹn ego yo fori nẹ ọwan i kẹnoma riẹn?

³ Me yẹ ọwan ina sabu yono nẹ ẹmro i Jesu ọ ta rẹn i Peter na? O fori nẹ ọwan i dabu ni oma so, neneyo ọwan i ja rha lẹrhẹ ẹguọlọ re vwo kpahen i Kristi ọrhẹ iruo Uvie na seriotọre. Jesu o rheri taghene ọwan ine vwo ọfiamu uvuẹn ẹdẹ ri koba na. Jesu ọ tare uvuẹn udje rọ haphia kpahen ọghwẹrẹ na, taghene ihworho ezẹko ine rhiabọ dede iyẹnrẹn esiri Uvie na jeghwai ru riaro, ọrẹn “ọfiamu kpahen enyerẹn ọnana ọrhẹ ọphiẹrhọ omẹgbanhon efe” ono “kenken ẹmro na.” (Matt. 13:19-22; Mark 4:19) Itiọrurhomẹmro, ọwan arha dabu ni oma ọwan so-o, uduebro kpahen oborẹ ọwan i guọlọre kẹdẹkẹdẹ ọnọ sabu lẹrhẹ ẹguọlọ ọwan i vwo kpahen ogame i Jehova seriotọre. Omarana, Jesu nọ ha orhetio rẹn idibo yi: “Are i dabu ni oma are so neneyo ẹre bun phan ọrhẹ ẹda bun phan kugbe ọfiamu akpọ i ja rha lẹrhẹ ọmudu are seriotọre.”—Luke 21:34.

4. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan rhe oborẹ ẹguọlọ re vwo kpahen i Kristi o kodo te? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁴ Jerẹ i Peter, o fori ne dje ẹguọlọ re vwo kpahen i Kristi phia nyoma ana ha iruo Uvie na karo. Marhẹ ene ru sabu ru ọnana? O fori na nọ oma ọwan enọ enana kọke kọke: ‘Me yi mi mai vwo ẹguọlọ kpahen? Ekwakwa ugboma mi vwori yọ lẹrhẹ oma merhen mẹ gbinẹ ogame i Jehova?’ Sekpahen ọnana, jene roro kpahen izede esa uvuẹn enyerakpọ ọwan ri na sabu lẹrhẹ ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova ọrhẹ i Jesu seriotọre orhianẹ ọwan a dabu ni oma ọwan so-o. Izede esa na yẹ iruo ọwan, akpẹriọ ọrhẹ ekwakwa ugboma.

5. Owian ọgo yi Jehova ọ yẹ urhomu ekrun?

⁵ Owian re kpe irhenrin yi Peter ọ ghẹrẹ ekrun ọnẹyen. Urhomu ekrun inyenana, i rheri taghene i Jehova ọ yẹrẹ aye owian rẹ aye ina hẹrote edamẹ ekrun aye. (1 Tim. 5:8) Aye ina vi wian nẹ aye i sabu nyamwu owian ra yẹrẹ aye na. Ọrẹn, uvuẹn ẹdẹ ri koba enana, iruo ọ sabu suẹ ọfiamu.

6. Ebẹnbẹn ego yẹ ihworho re ruiruo a dẹrughwaroghwẹ?

⁶ Nime iruo i kanranren, nọ lẹrhẹ ihworho wian inọke buebun, ọrẹn osa ra kwa rẹn aye o vwo buẹ-ẹn. Nime ihworho ri ha ihworho iruo i guọlọre taghene aye i wian ewian buebun, nọ lẹrhẹ oma ghwọghọ ere ruiruo na, ọ jeghwai lẹrhẹ ẹhẹn aye seriotọre. Ọkezẹko, ne le ihworho ri vwa guọlọ ghwọghọ ọke buebun rhẹ iruo.

7, 8. (a) Ọrọmo yẹ ohworho ukaro rẹ ọwan ine vwo atamwu kpahen? (b) Me yẹ omizu ọhworhare owu obẹ Thailand ọ mẹrẹnvwrurhe kpahen iruo yi?

⁷ Ọwan i vwo atamwu kpahen i Jehova ghwẹ ihworho ọwan e ruiruo riẹn. (Luke 10:27) Ọwan e ruiruo neneyo a sabu hẹrote oma ọwan. Ọwan e ji ruiruo neneyo a sabu hẹrote edamẹ ọwan jeghwai hobọtua iruo Uvie na. Ọrẹn, arha dabu ni oma ọwan so-o, iruo ọwan ọnọ sabu jaghwẹrhọ ogame i Jehova. Jerẹ udje, omizu ọhworhare owu obẹ Thailand, nọ tare: “Mi vwo ẹguọlọ kpahen owian mia kwaphiẹ ikọmputa, ọrẹn ọ ha ọke omamọ. Fọkiẹ owian na, mi vwa rha sabu fioma rhọ ogame i Jehova-a. Ni mi  mẹrẹnvwrurhe taghene ne mi sabu ha iruo Uvie na karo, o fori ni mi wene owian mẹ.” Me yẹ omizu na o ruru?

⁸ Omizu na nọ tare: “Ọke mia djẹ iroro kpahiẹn te ẹgbukpe owu, ni mi brorhiẹn mi na rhẹ ice cream. Ukukaro, mi vwa rha mẹrẹn igho mi na hẹrote omamẹ-ẹ, ẹhẹn mẹ no seriotọre. Ihworho mie lele wian bi, i rha mẹren mẹ, aye na chẹẹ mẹ, aye na nọ mẹ oborẹ ọsoriẹ mie brorhiẹn taghene mi na rhẹ ice cream, ukperẹ mi na wian owian orhorhomu ra kwaphiẹ ikọmputa. Ni mi nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu mẹ nyerẹn ghele ebẹnbẹn mẹ, jeghwai nyamwu ẹkẹ mi ne fioma rhọ ogame ọnẹyen. Ọke oru, ekwakwa ne rhomẹ rhọ. Ni mi dabu rhe aruo ice cream ro je ihworho, ọrana nọ yi me ruẹ. O jiri-i, ni mia rhẹ ice cream mẹ hiẹn kẹdẹkẹdẹ. Itiọrurhomẹmro, mi vwo igho ghwẹ ọke mia kwaphiẹ ikọmputa. Oma ọ merhen mẹ, nime mi vwe rhe brudu jerẹ oborẹ mie brudu ọke mia kwaphiẹ ikọmputa-a. Ọrọ maido, onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova nọ mọ kpẹnkpẹnrhọ.”—Se Matthew 5:3, 6.

9. Marhẹ ye ne ru sabu ha ukẹro ro serhọ e ni iruo ọwan?

⁹ Ra wian gbangbanhon, uruemru ọ ga Osolobrugwẹ, ọ jeghwai rhua erere sa. (Prov. 12:14) Ọrẹn, jerẹ omizu ra hunute na, o fori na ha ukẹro ro serhọ e ni iruo ọwan. Jesu ọrhọ ta: “Are i gba rha guọlọ Uvie na vwẹre ọrhẹ ọvwata ọnẹyen, nẹ ana ha ọsoso ekwakwa enana re hẹrhẹre na ba rẹn are,” nọyẹ ekwakwa ri rhiẹ edamẹ rẹn ọwan. (Matt. 6:33) Neneyo a sabu rhe, sẹ ọwan a ha ukẹro ro serhọ ni iruo ọwan ọrhẹ ogame i Jehova, o fori na nọ oma ọwan onọ ọnana: ‘Mie nie taghene iruo mẹ yọ mai yẹ mẹ omamerhomẹ gbinẹ mie nie taghene ogame i Jehova o fiemru-u?’ Arha dabu roro kpahen ukẹro a ha ni iruo ọwan ọrhẹ ogame i Jehova, ọnọ lẹrhẹ ọwan rhe oborẹ a mai vwo ẹguọlọ kpahen.

10. Uyono ọghoghanren ọgo yi Jesu o yonorin kpahen ekwakwa rẹ ọwan ina ha karo?

¹⁰ Jesu ọ ha ukẹro ro serhọ ni edamẹ enẹyen ọrhẹ ogame i Jehova. Ọke owu, Jesu no riẹ oghwa ri Mary ọrhẹ Martha e rhirhiẹ. Ogege, Martha no yo mwuegbe emaren, ọrẹn, Mary o brorhiẹn ro no siyẹ kerhọ i Jesu. Ọke i Martha o brenu taghene i Mary ọ vwọ ha userhumu riẹ-ẹn, Jesu nọ ta rẹn i Martha: “Mary ọ djẹ ẹkẹ orhorhomu, a vwa samọ haye mie yi-i.” (Luke 10:38-42) Jesu o yono i Martha uyono ọghoghanren. Neneyo edamẹ ọwan i ja rha lẹrhẹ ẹguọlọ re vwo kpahen i Kristi seriotọre, o fori na djẹ “ẹkẹ orhorhomu,” nọyẹ ọrẹ ọwan ina ha ogame i Jehova karo.

11. Me yi Baibol na ọ ta kpahen omeronmo ọrhẹ akpẹriọ?

¹¹ Ọwan i guọlọ ọke re ne ronmoma jeghwai riẹ omamerhomẹ oborẹ ọwan i wianren. Baibol na ọrhọ ta: “O vwo oborẹ orhomu ghwẹ ọrẹ onyakpọ ọnọ re, da jeghwai mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn owian ọnẹye-en.” (Eccl. 2:24) Jesu ọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne ronmoma. Jerẹ udje, ọke i Jesu ọrhẹ idibo e ghwoghwo te ọke owu, Jesu nọ ta rẹn idibo yi: “Are i mọ ne riẹ ekete kologho ne ye ronmoma ibiesuọn.”—Mark 6:31, 32.

12. Me yo fori nẹ ọwan i kẹnoma riẹn sekpahen akpẹriọ ọrhẹ ughe? Dje udje yi.

¹² Itiọrurhomẹmro, omeronmo ọrhẹ akpẹriọ i ghanranren omamọ. Ọrẹn, imwofẹn rọ havwiẹ ya na haye karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Uvuẹn ọke inyikọ  na, ihworho buebun i vwo uruemru rẹ aye a ta: “Jenẹ a re jeghwai da, fọkime odẹ rọ sa na ọwan ine hwuo.” (1 Cor. 15:32) Ihworho buebun i ji vwo uruemru ọrana inyenana. Jerẹ udje, ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren na, idama owu obẹ Europe nọ tuẹn uyono ẹnya rhọ. Ọrẹn, ẹguọlọ ro vwo kpahen akpẹriọ ọrhẹ ughe ọ gbanhonron omamọ te erhirhiẹ ọ dobọ uyono ẹnya ji. Ọke oru, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọye o vwo ebẹnbẹn buebun fọkiẹ ojemẹ ọnẹyen na. Omarana, nọ rharhumu tuẹn uyono i Baibol rhọ, ọke oru, no mwuovwan ro no rhiẹ oghwoghwẹmro iyẹnrẹn esiri Uvie na. Ọke ro bromarhame hin, nọ tare: “Oborẹ ọ mai da mẹ yẹ ọke mi ghwọghọ fughwẹ mi ki mẹrẹnvwrurhe taghene ogame i Jehova ọ yẹ ọwan omamerhomẹ ghwẹ akpẹriọ ọrhẹ ughe akpọ na.”

13. (a) Dje udje imwofẹn ri havwiẹ erhe fioma rhọ akpẹriọ ọrhẹ ughe phan. (b) Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan ha ukẹro ro serhọ e ni akpẹriọ ọrhẹ ughe?

¹³ Akpẹriọ ọ lẹrhẹ oma ọwan rhuọnrhuọn, ọ jeghwai yẹ ọwan omẹgbanhon. Omarana, marhẹ ana ghwọghọ ọke rhọ ye te? Neneyo a sabu kpahenrhọ ye, jene roro kpahen udje ọnana: Ihworho buebun a riẹ ekwakwa i memerhen ọkezẹko, ọrẹn ọwan i rheri taghene arha riẹ bun phan ọnọ sabu lẹrhẹ evwan miamo ọwan yanghene tue evwan. Omarana, arha guọlọ vwo oma ọkpokpọ, ana riẹ omamọ emaren. Omaran ọ ji havwọ, erhe fioma rhọ akpẹriọ ọrhẹ ughe phan, ọnọ lẹrhẹ ogame ra harẹn i Jehova seriotọre. Neneyo ọrana ọ jọ rhọ phia rẹn ọwan, o fori ne vwobọrhọ iruo Uvie na ọke ephian. Marhẹ ene ru rhe taghene ọwan a ha ukẹro ro serhọ e ni akpẹriọ? Uvuẹn ọkprughwre owu, ana sabu ya inọke re vwobọrhọ ogame i Jehova rhotọre, jerẹ uyono ẹnya, ẹmro eghwoghwo, ogame ekrun ọrhẹ uyono omobọ. Orho ru, gba ha ọke wu ha wian owian Uvie na ha vwanvwọn ọke wu ghwọghọ rhẹ ibọru ẹfa, ekpetughe eni, ekọ eto ọrhẹ ekwakwa erọrọ. Wu rha vwanvwiẹn hin, me wu mẹrẹnvwrurhe? Wu mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne wu ti nẹ ọke wa ghwọghọ rhẹ akpẹriọ ọrhẹ ughe?—Se Ephesians 5:15, 16.

14. Me yọ nọ sa ọwan erhumu djẹ akpẹriọ ọrhẹ ughe ro serhọ?

¹⁴ Ihworho ephian ina sabu djẹ aruo akpẹriọ rẹ aye i guọlọre, orhianẹ o serhọ rhẹ iruemru-urhi ri ha uvuẹn i Baibol na. * Akpẹriọ ro serhọ, ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. (Eccl. 3:12, 13) Itiọrurhomẹmro, ọwan i rheri taghene odjẹ ọwan sekpahen akpẹriọ ọrhẹ ughe, ọ vẹnẹ ọrẹ owuowọnwan. (Gal. 6:4, 5) Omarana, o fori na ha ukẹro ro serhọ e ni akpẹriọ ọrhẹ ughe rẹ ọwan i djẹre ephian. Jesu ọrhọ ta: “Ekete efe ọnọ ọ havwọ, avwaye yẹ ọmudu ọnọ ono ji rhirhiẹ.” (Matt. 6:21) Omarana, ẹguọlọ re vwo kpahen i Jesu, ono mwu ọwan ha Uvie na karo ukperẹ ono rhiẹ edamẹ ọwan.—Phil. 1:9, 10.

15, 16. (a) Izede ọgo yẹ ufiuvwele ekwakwa ugboma o ru rhiẹ ufi rẹn Olele Kristi? (b) Urhebro ẹghwanren ọgo yi Jesu ọ yẹrẹ ọwan kpahen ekwakwa ugboma?

¹⁵ Ihworho buebun inyenana, a damoma rẹ aye ine vwo ewun, ifonu ọrhẹ ekwakwa erọrọ ri serhe obọ. Omarana, no fori nẹ Olele Kristi ọrhọ dabu nọ omayen enọ jerẹ: ‘Ekwakwa ugboma i ghanranren ha mẹ te erhirhiẹ mia ghwọghọ ọke rhẹ intanẹti ri mia guọlọ imoto, ọrhẹ  ewun ri serhe obọ ukperẹ mi na ha ọke na mwuegbe rhẹ uyono ukoko? Ọfiamu akpenyerẹn ọ lẹrhe mẹ kpare iroro vrẹn ẹrhomo ẹnẹ ọrhẹ i Baibol e se?’ Ọwan i rha mẹrẹnvwrurhe taghene ufiuvwele ekwakwa ugboma ọ lẹrhẹ ẹguọlọ re vwo kpahen i Kristi seriotọre, o fori na dabu roro kpahen ẹmro i Jesu enana: “Are i kẹnoma rẹn aruo ufiuvwele ephian.” (Luke 12:15) Mesoriẹ i Jesu ọ ha orhetio ọrana phia?

¹⁶ Jesu ọ tare taghene o “vwo ohworho rọ nọ sabu rhiẹ ọvrẹn harẹn inini eva-a.” Jesu ọ ji ta taghene: Ọwan “i sabu rhiẹ ọvrẹn harẹn Osolobrugwẹ ọrhẹ Efe-e.” Nime inini eva na i guọlọ ọke ọwan ephian. Omarana, o fori nẹ ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen owu, tigban yen, jeghwai vwo utuoma kpahen ọreva na. (Matt. 6:24) Nime ọwan ihworho ri vwa gba, o fori na rha damoma na kẹnoma rẹn ojemẹ ugboma na ọrhẹ ufiuvwele ekwakwa ugboma.—Eph. 2:3.

17. (a) Mesoriẹ ọ bẹn rẹn ihworho re roro kpahen ekwakwa ugboma ọke ephian nẹ aye i kẹnoma riẹn? (b) Mẹ yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma rẹn ufiuvwele ekwakwa ugboma?

¹⁷ Ihworho re roro kpahen ekwakwa ugboma ọke ephian, i vwa sabu ha ukẹro ro serhọ ni ekwakwa ugboma-a. Mesoriẹ? Nime ọdamẹ aye i vwo kpahen ogame i Jehova o seriotọre ne. (Se 1 Corinthians 2:14.) Nime aye i vwa ha omẹgbanhon iroro aye ruiruo-o, nọ bẹn aye ine brorhiẹn oborẹ o serhọ ọrhẹ oborẹ ọ sọre. (Heb. 5:11-14) Fọkiẹ ọrana, ezẹko ne vwo ojemẹ rọ sọre kpahen ekwakwa ugboma, ekwakwa aye i vwori, o vwo rho te rẹn aye-e. (Eccl. 5:10) Ọrẹ omamerhomẹ, o vwo oborẹ ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan kẹnoma ufiuvwele ekwakwa ugboma: ọrẹ ọwan ine se Baibol na ọke ephian. (1 Pet. 2:2) Nime i Jesu ọ dabu roro kpahen Ẹmro Osolobrugwẹ, nọ sa riẹ erhumu dẹrughwaroghwu edamuni, omarana, ọwan i rha dabu roro kpahen iruemru-urhi Baibol na, ọnọ sa ọwan erhumu kẹnoma rẹn ufiuvwele ekwakwa ugboma. (Matt. 4:8-10) Ọwan erhe ruẹ ọnana, ọwan ne djephia rẹn i Jesu taghene ọwan i vwo ẹguọlọ kpahiẹn ghwẹ ekwakwa ugboma.

18. Me wu brorhiẹn wu ne ruo?

¹⁸ Ọke i Jesu ọ nọ i Peter sẹ o vwo ẹguọlọ kpahen irhenrin ghwẹ ọye, Jesu ọ karorhọ i Peter taghene o fori nọ ha ogame i Jehova karo. Peter rẹ odẹ ye o mevirhọ atita, o ghini nyerẹn mwu odẹ ye, nime o dje omamọ iruemru phia. (Acts 4:5-20) Inyenana, ọwan ina ji sabu vwo ẹguọlọ okokodo kpahen i Kristi, nyoma ana ha ukẹro ro serhọ e ni iruo ọwan, akpẹriọ ọrhẹ ughe, kugbe ekwakwa ugboma. Ọke ọrana, ọwan ni na sabu ji tẹmro i Peter ọ ta rẹn i Jesu: “Ọrovwori, wu rheri taghene mi vwo ẹguọlọ okokodo kpahuọn.”