1, 2. (a) Ukẹro ọgo yẹ ihworho ezẹko a ha nie taghene Osolobrugwẹ o vwo ukoko? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

OSOLOBRUGWẸ o vwo ukoko? Ihworho ezẹko a ta taghene aye a guọlọ ukoko ro no sun aye-e, oborẹ ọ mai ghanren yẹ onyerẹnkugbe aye rhẹ Osolobrugwẹ. Iroro ọrana ọ gbare? Me yẹ iyẹnrẹn o djephia ne?

² Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ o djerie phia taghene i Jehova, Osolobrugwẹ rọ dabu koko jeghwai kwaphiẹ ekwakwa rhọ. Ọwan ine ji yono kpahen oborẹ ọwan ina kpahenrhọ ọkpọvi rẹ ukoko i Jehova ọ yẹ ọwan. (1 Cor. 14:33, 40) Ọke ahwanren ọrhẹ ọke ọwan na, Baibol na ọ ha userhumu rẹn ihworho i Jehova re ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na. Ọwan e toroba erufon, ufuoma ọrhẹ okugbe uvuẹn ukoko na, nime ọwan a ha ẹmro i Baibol na ọrhẹ ọkpọvi ro nẹ obẹ ukoko na sa ruiruo.

3. Me yọ yẹruọ imwẹro taghene i Jehova ọ dabu kwaphiẹ ekwakwa rhọ?

³ Emama i djerie phia taghene Osolobrugwẹ yọ dabu kwaphiẹ ekwakwa rhọ. Baibol na ọ tare: “Nyoma ẹghwanren yi Jehova ọ ma otọrakpọ na. Ọ ha idjuwu na mwu nyoma  ọmẹrẹnvwrurhe.” (Prov. 3:19) “Ibiẹ ekwakwa uvuẹn ewian [Osolobrugwẹ]” yẹ ọwan i rhe ne, habaye, “ibiẹ ekwakwa ye rhon kpahiẹn ne.” (Job 26:14) Ọrẹn, ibiẹ ekwakwa rẹ ọwan i rhe kpahen ikereti ọrhẹ otọrakpọ na, ọ lẹrhẹ ọwan kwerhọ taghene a dabu kwaphiẹ aye ephian rhọ. (Ps. 8:3, 4) A kwaphiẹ ikereti na rhọ ẹko sansan, aye ephian a wian uvuẹn izede ra dabu kwaphiẹrhọ. Ọren na ọrhẹ ikereti sansan a nyalele oborẹ a marẹn aye lele! Itiọrurhomẹmro, imwẹro enana i ha userhumu rẹn ọwan mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova rọ “ha izede ona ma idjuwu na” ọrhẹ otọrakpọ na, o fo ohworho re ne jiri, re ne vwo atamwu kpahen, jeghwai ha ẹga riẹn.—Ps. 136:1, 5-9.

4. Mesoriẹ isayẹnsi ọ vwọ ji sabu kpahenrhọ enọ ihworho buebun?

⁴ Isayẹnsi ọ dabu dje ekwakwa buebun rẹn ọwan kpahen idjuwu na ọrhẹ otọrakpọ na ne, ọ jeghwai lẹrhẹ enyerakpọ ọwan rhomu izede sansan. Ọrẹn, isayẹnsi ọ ji sabu kpahenrhọ enọ buebu-un. Jerẹ udje, ihworho ra guọlọ otọre emru, a ji sabu ta rẹn ọwan oborẹ idjuwu ọrhẹ akpọ na i ru tonrhọ-ọ, yanghene oborẹ ọsoriẹ ọwan e nyerẹn uvuẹn otọrakpọ rọ vuọnren rhẹ emama-a. Habaye, ihworho a ji sabu ta oborẹ ọsoriẹ ituakpọ e vwo omwemẹ rẹ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ-ẹ. (Eccl. 3:11) Mesoriẹ enọ eghoghanren ra vwa ji kpahenrhọ e bun omamọ? Nime egba irherhe e yono kpahen ekwakwa ri va rhe ọrhẹ iyono ri vwe sekpahen Osolobrugwẹ. Ọrẹn, uvuẹn i Baibol na, Jehova ọ kpahenrhọ enọ re kpokpo ẹhẹn ihworho buebun.

5. Izede ego yẹ ọwan a nyalele irhi re suẹn emama?

⁵ Ọwan a nyalele irhi Jehova ọ ha mwu rẹn emama yen. Ihworho ra wian owian ẹlẹtriki, idọkitọ, era ghwa ẹropleni, ọrhẹ era bọn eghwa, a nyalele irhi enana aye arha wian owian aye. Jerẹ udje, idọkitọ buebun i rheri taghene ituakpọ joma owu. Omarana, idọkitọ i vwa rha guọlọ ekete ọmudu onyakpọ ọ havwọ-ọ. Habaye, ọwan ephian a nyalele irhi re suẹn emama na. Jerẹ udje, ọwan i rhe pho nẹ oberun ọphanren rhe, ana sabu hwu!

6. Mesoriẹ o fo nẹ idibo i Jehova i nyalele ẹkwaphiẹrhotọre?

⁶ Oborẹ a kwaphiẹ akpọ na ọrhẹ idjuwu na rhọ lele, ghini emru igbevwunu. Omarana, o fori no mwu ọwan ẹro taghene i Jehova ọ guọlọre nẹ idibo yi, i ji nyalele ẹkwaphiẹrhotọre. Nọyẹ ọsoriẹ Osolobrugwẹ ọ yẹ ọwan i Baibol na, nọ kpọ ọwan vi. Ọwan arha nyalele ọkpọvi ro nẹ ukoko Osolobrugwẹ ọrhẹ i Baibol na rhe-e, ọnọ lẹrhẹ ọwan je vwo omamerhomẹ jeghwai rioja.

7. Me yo djephia taghene i Baibol na ghini ọbe ra dabu kwaphiẹrhọ?

⁷ Baibol na orhiẹ ikuegbe ghemeghe rẹ otu i Jew ọrhẹ Ilele Kristi i yare-e. Ukpomaran, Baibol na ọbe ra dabu kwaphiẹrhọ, rẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ o mwu ihworho ya. Ẹbe sansan uvuẹn i Baibol na, i surhobọ mwu owuowọnwan. Ọbe i Genesis riẹ Revelation ọ ta kpahen oborẹ ene ru djephia taghene i Jehova yo fo ohworho ro no sun, ọ ji ta kpahen oborẹ Osolobrugwẹ ono ru ha ive ọnẹyen kpahen akpọ na te orugba, nyoma Uvie ri Jesu ro rhiẹ Ọmọ re vive kpahen na ono sun.—Se Genesis 3:15; Matthew 6:10; Revelation 11:15.

8. Mesoriẹ ọwan ina ta taghene emọ Israel i nyalele ẹkwaphiẹrhotọre?

 ⁸ Emọ Israel ọke ahwanren i dje omamọ udje ra nyalele ẹkwaphiẹrhotọre. Jerẹ udje, uvuẹn urhi Moses, o vwo “emẹse ra kwaphiẹrhọ ni ga uvuẹn anurẹsẹ oghwọgbọ ra vwoma na.” (Ex. 38:8) Ọke emọ Israel a kwa nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ rhẹ i tabernacle na, aye i rurie lele ẹkwaphiẹrhotọre. Ọke oru, Orodje David nọ kwaphiẹ otu i Levi ọrhẹ irherẹn na rhọ ẹko sansan. (1 Chron. 23:1-6; 24:1-3) Ọke emọ Israel a huvwele i Jehova, aye ni mẹrẹn ebrurhọ, ufuoma ọrhẹ okugbe.—Deut. 11:26, 27; 28:1-14.

9. Me yo djerie phia taghene Ilele Kristi erukaro na i nyalele ẹkwaphiẹrhotọre?

⁹ Ilele Kristi erukaro na i ji nyalele ẹkwaphiẹrhotọre, aye ni mẹrẹn erere nẹ ọkpọvi inyikọ na ri rhiẹ ugboma usuon ọke ọrana. (Acts 6:1-6) Ọke oru, na ha imizu ehworhare erọrọ ba ugboma usuon na. (Acts 15:6) Ugboma usuon na yanghene era ha userhumu ren aye ya ha urhebro ọrhẹ ọkpọvi rẹn Ilele Kristi erukaro na nyoma ileta. (1 Tim. 3:1-13; Titus 1:5-9) Marhẹ yẹ ikoko na i ru mẹrẹn erere nẹ ẹnyalele ọkpọvi ugboma usuon na?

10. Me yo nẹ erhumie rhe, ọke Ilele Kristi erukaro na e ru lele irhi ugboma usuon na o brorhiẹn kpahen? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹⁰ Se Acts 16:4, 5. O vwo imizu ehworhare rẹ ugboma usuon na o dje ni ha “irhi rẹ inyikọ ọrhẹ ekpako ri ha uvuẹn i Jerusalem i brorhiẹn kpahen,” vwe imizu na. Nyoma irhi na, aye ne “ru esegburhomẹmro ihworho ri ha uvuẹn ikoko na gbanhan, ikoko na ne buẹnrhọ kẹdẹkẹdẹ.” Ikun i Baibol ọnana, o vwo uyono rẹ ọwan ina sabu ha ruiruo uvuẹn ukoko na inyenana?

11. Me yẹ ihworho ra kobaro uvuẹn ukoko na ine ru kpahen ọkpọvi rẹ ukoko i Jehova ọ haphia?

¹¹ Me yo fori nẹ ihworho ri ha Umẹ rọ hẹrote oghọn ukoko, iniruo okinhariẹ, ọrhẹ ekpako ukoko i ru, orhianẹ ukoko i Jehova ọ yẹrẹ aye ọkpọvi inyenana? Baibol na ọ tare taghene o fori na huvwele jeghwai nyalele ọkpọvi. (Deut. 30:16; Heb. 13:7, 17) Ohworho ro vwo ẹhẹn ẹkparehaso, ọ sabu rhirhiẹ ukoko i Jehova-a, nime aruo uruemru ọrana ọnọ sabu lẹrhẹ ẹguọlọ, ufuoma, ọrhẹ okugbe je rhirhiẹ ukoko na. Itiọrurhomẹmro, o vwo Olele Kristi owuorowu rọ guọlọ hẹrokele orharhere uruemru jerẹ jẹ ọghọ e mwuo ọrhẹ jẹ atamwu e vwo ri Diotrephes o djephia-a. (Se 3 John 9, 10.) Ọwan ina sabu nọ oma ọwan: ‘Mia lẹrhẹ ihworho ri kẹrẹre mẹ ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova? Mie kiki rhiabọ dede jeghwai hobọtua ọkpọvi rẹ era kobaro i haphia?’

12. Ewene ọgo ye ru kpahen oborẹ a ha idibo owian ọrhẹ ekpako ukoko mwuẹ lele?

¹² Roro kpahen orhienbro owu rẹ ugboma usuon na o bruru ro vwo ji jiri na. “Questions From Readers” rọ homaphia uvuẹn i Watchtower ọrẹ November 15, 2014, ọ hunute ewene kpahen oborẹ ana ha idibo owian ọrhẹ ekpako ukoko mwu lele. Urhomu-ẹmro na ọ tare taghene ugboma usuon na, ọ ha omẹgbanhon rẹn iniruo okinhariẹ nẹ aye i ha ekpako ukoko ọrhẹ idibo owian mwu. Lele ọkpọvi ọrana, nẹ September 1, 2014 rhe, iniruo okinhariẹ nọ ya ha ekpako ukoko ọrhẹ idibo owian mwuẹ. Oniruo okinhariẹ na ọ damoma nọ dabu rhe ihworho re jiri riẹn na, nyoma o lele aye wian uvuẹn owian aghwoghwo na. Nọ dabu ni ekrun ohworho na sua. (1 Tim. 3:4, 5) Ekpako  ukoko na ọrhẹ oniruo okinhariẹ na, na dabu roro kpahen idjaghwẹ uvuẹn i Baibol na rọ lẹrhẹ ohworho mwuovwan rọ nọ ga uvuẹn ẹrhẹ ọkpako yanghene odibo owian.—1 Tim. 3:1-10, 12, 13; 1 Pet. 5:1-3.

13. Marhẹ ọwan ine ru sabu hobọtua ọkpọvi rẹ ekpako ukoko na a yẹ ọwan?

¹³ O fori nẹ ọwan i nyalele ọkpọvi ro nẹ obẹ ekpako ukoko na sa. Omamọ ẹmro ri ha uvuẹn i Baibol na yẹ ekpako na a nyalele. (1 Tim. 6:3) Roro kpahen urhebro i Paul ro sekpahen ihworho ezẹko uvuẹn ukoko na. Aye i vwa wia-an, ọrẹn aye ne “fioma rhọ ẹmro ro vwo te aye.” Ọkezẹko ekpako na i ha urhebro rẹn aye, ọrẹn aye ni gbomarhọ irueru aye, aye arha ha urhebro na-a. Me yẹ ukoko na ono ru aruo ohworho ọrana? Paul nọ tare: “Are i djokarhọ ohworho ọrana, are i vwe kwomakugbe yi-i.” Urhebro ọrana o serhọ, nime a ta rẹn aye taghene aye i vwe ni ohworho ọrana taghene ọvwreghrẹ-ẹn. (2 Thess. 3:11-15) Inyenana, ekpako ukoko a ji ha urhebro phia kpahen ohworho ro gbomarhọ oborẹ ọsọre, jerẹ ohworho rọ kọn rhọ ohworho rọ vwọ ga i Jehova. (1 Cor. 7:39) Marhẹ oma o ruo ọke rẹ ekpako ukoko a ha aruo urhebro ọrana phia? Orhianẹ wu rhe oborẹ ekpako na a ta kpahan, wu na damoma ne wu kẹnoma rẹn aruo ohworho ọrana ro gbomarhọ ọsọre na? Ẹguọlọ ọrhẹ emevigbanhon ọnọ, ọnọ sabu ha userhumu rẹn ohworho ọrana tiobọnu irueru re sọre na. ^[1]

14. Marhẹ ọwan ine ru sabu toroba ẹfuọn ukoko na?

¹⁴ Ọwan ina sabu toroba ẹfuọn ukoko na nyoma ọwan ina ha ọkpọvi ri ha uvuẹn i Baibol na ruiruo. Roro kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn Corinth ọke ahwanren. Paul o fioma rhọ aghwoghwo uvuẹn amwa na, ọ jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen “ihworho efuanfon” ri ha avwaye. (1 Cor. 1:1, 2) Ọrẹn, o rhiẹ emru egbogbọse rẹn i Paul, rọ nọ ta rẹn imizu re ha avwaye kpahen uruemru ọfanrhiẹn rẹ aye e ruẹ. Paul nọ ha urhebro rẹn ekpako na taghene aye i le ihworho ri vwa fon nẹ ukoko na. Nẹ ukoko na ọ sabu fon, o fori nẹ ekpako ukoko na i le iruedandan nẹ ukoko na. (1 Cor. 5:1, 5-7, 12) Ọwan i rha hobọtua orhienbro ekpako na ọrẹ aye e le ohworho nẹ ukoko, ọnọ lẹrhẹ ukoko na fon, ọnọ jeghwai mwu ohworho na ghwẹriẹ nọ sabu mẹrẹn ẹharhomu i Jehova.

15. Marhẹ ọwan ine ru sẹrorẹ ufuoma uvuẹn ukoko na?

¹⁵ O ji vwo okpetu ọrọrọ rọ homaphia uvuẹn i Corinth. Imizu ezẹko e se imizu uvuẹn ukoko na ẹzọn. Paul nọ nọrẹn aye onọ ọnana: “Mesoriẹ are i vwe din orusọ?” (1 Cor. 6:1-8) Emru omaran ọ ji homaphia inyenana. Ọkezẹko, ufuoma uvwre imizu ri ha uvuẹn ukoko na o seriotọre fọkiẹ eyi rẹ aye i so kugbe, ro se fughwẹ, rọ jeghwai suẹ igho ẹghwọghọ fughwẹ. Imizu ezẹko e se imizu uvuẹn ukoko na ẹzọn, ọrẹn i Baibol na ọ ha userhumu rẹn ọwan taghene, o fori na rioja ọghware ukperẹ ana rhua ofa vwe odẹ Osolobrugwẹ yanghene fi ọyanghan rhẹ ufuoma rọ ha uvuẹn ukoko na. ^[2] Na sabu kwaphiẹ ẹghwọ rhọ, o fori nẹ ọwan i ha urhebro i Jesu ruiruo. (Se Matthew 5:23, 24; 18:15-17.) Ọwan i rhe ru omaran, ọwan ne toroba ufuoma rọ ha uvuẹn ukoko na.

16. Mesoriẹ o fo nẹ ihworho Osolobrugwẹ i nyerẹnkugbe?

¹⁶ Baibol na o dje oborẹ ọsoriẹ o fo  nẹ ihworho Osolobrugwẹ i vwo omamọ onyerẹnkugbe. Ọbo ijoro na ọrhọ ta: “Nughe! Oborẹ orhomu te rẹ imizu ine nyerẹnkugbe ọrẹ ufuoma!” (Ps. 133:1) Ọke rẹ Emọ Israel a huvwele i Jehova, aye i riẹ amerhen okugbe. Osolobrugwẹ nọ ta kpahen oborẹ ọnọ phia rẹn ihworho enẹyen ọke rọ ta: “Mi ne koko aye ọrẹ okugbe jerẹ igegede ri ha uvuẹn ogba.” (Mic. 2:12) Habaye, Jehova nọ tare nyoma ọmẹraro Zephaniah: “Ọke ọrana, ni mi ne wene edjadjẹ ihworho na rhiẹ edjadjẹ ro fiotọre, neneyo aye i sabu se odẹ i Jehova, nẹ aye i jeghwai ga ye ọrẹ okugbe.” (Zeph. 3:9) A kpẹmẹ i Jehova taghene ọwan i vwo uphẹn ra na ga ye ọrẹ okugbe!

17. Na sabu sẹrorẹ ẹfuọn ọrhẹ okugbe uvuẹn ukoko na, me yo fori nẹ ekpako i ru kpahen ẹmro ri sekpahen orusọ?

¹⁷ Na sabu sẹrorẹ ẹfuọn ọrhẹ okugbe uvuẹn ukoko na, o fori nẹ ekpako ukoko i kpare idjaghwẹ ogege kpahen ẹmro ri sekpahen orusọ. Paul o rheri taghene Osolobrugwẹ ọ vwọ fọkiẹ ẹguọlọ nẹro harẹn orusọ-ọ. (Prov. 15:3) Ọyẹ ọsoriẹ ọbe i Corinth ọrukaro ri Paul ọ yare, orhiẹ ọrẹ erhetio ọrhẹ ẹguọlọ. Ọbe i Corinth ọreva rọ yare ibiamo eva a vrẹn hin, o djephia taghene eru riaro ọ homaphia, nime ekpako na i ha ọkpọvi ọnyikọ Paul ruiruo. Orhianẹ Olele Kristi ọ kpare udjoghwẹ rọ sọre ọ ki mẹriẹnvwrurhe, o fori nẹ ehworhare ri mwuovwan i kpọ ye vi rhẹ ẹhẹn bọrọbọrọ.—Gal. 6:1.

18. (a) Izede ego yẹ urhebro ri ha uvuẹn i Baibol na i ru ha userhumu rẹn Ilele Kristi erukaro na? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁸ O fiotọre taghene urhebro ro nẹ Ẹmro Osolobrugwẹ rhe, ọ ha userhumu rẹn Ilele Kristi erukaro ri ha uvuẹn Corinth ọrhẹ eri ha uvuẹn ekete erọrọ sẹrorẹ ẹfuọn, ufuoma ọrhẹ okugbe rọ ha uvuẹn ikoko na. (1 Cor. 1:10; Eph. 4:11-13, ftn.; 1 Pet. 3:8) Fọkiẹ ọrana, imizu ọwan ọke ọrana ni sabu ghwọghọ ọke rhẹ iruo Uvie na omamọ. Itiọrurhomẹmro, Paul nọ sabu ta taghene e “ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na lele akpọ na ephian.” (Col. 1:23) Inyenana, e ji ghwoghwo kpahen ọhọre Osolobrugwẹ lele akpọ na ephian, nyoma omẹdamu ihworho ri ha uvuẹn ukoko okugbe. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ o djerie phia taghene ihworho enana a ha ukẹro ọghoghanren ni Baibol na, aye i jeghwai vwo omwemẹ rẹ aye ina họghọ rẹn i Jehova.—Ps. 71:15, 16.