1, 2. (a) Me yẹ oborẹ ọ mai ghanren re vwori? (b) Irhomẹmro ẹgo yẹ ọwan e nẹ ghanghanren, mesoriẹ? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

ME YẸ oborẹ ọ mai ghanren wu vwori? Wu na sabu ha oborẹ ọ kamu ghwẹ ye wenie? Ẹkpahenrhọ enọ erana i lọhọ rẹn idibo i Jehova ri homakpahontọre riẹn ne. Oborẹ ọ mai ghanren re vwori yẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova, o vwo oborẹ ana sabu ha wenie-e. Ra mẹriẹn taghene urhomẹmro i Baibol na ọ sabu lẹrhẹ ọwan rhiẹ igbehian i Jehova, ne ji nie ghanghanren.—Col. 1:9, 10.

² Roro kpahen ọsoso oborẹ i Jehova o yono ọwan uvuẹn i Baibol na! O yono ọwan urhomẹmro na kpahen odẹ ye ọrhẹ iruemru irhorhomu enẹyen. O yono ọwan kpahen ẹkwaphiẹrhotọre izobo otan ri Jesu ro rhiẹ ọmọyen ọ haphia. Jehova o ji yono ọwan kpahen Uvie i Messiah na, nọ jeghwai rhie uphẹn firhọ nẹ era djẹha na i leli Jesu sun obẹ odjuwu, ọrhẹ ọrẹ igegede ereva na ine rhirhiẹ i Paradais uvuẹn otọrakpọ na. (John 10:16) O ji yono ọwan oborẹ o fori na rhua oma ọwan lele. Ọwan a ha ukẹro ọghoghanren ni urhomẹmro enana  fọkime aye a lẹrhẹ ọwan sabu tiẹ kẹrẹ Ọmemama ọwan. Aye a lẹrhẹ ọwan sabu nyerẹn obọdẹn akpọ.

3. Mesoriẹ a ta taghene i Jehova ọ guọlọ na ha igho dẹ urhomẹmro na-a?

³ Jehova o tiobọnẹ ghwologhwolo rẹn ọwan. O vwo tiẹ orhorhomu nuẹ rẹn ihworho ra guọlọ urhomẹmro-o. Jehova ọ tobọ tiobọnẹ arhọ Ọmọyen ọghoghanren rẹn ọwan. Omarana, Osolobrugwẹ ọ guọlọ na ha igho dẹ urhomẹmro na-a. Ọnana yọ soriẹ ọke ọhworhare owu re se Simon, ọ yẹ ọnyikọ Peter igho no tiobọnu omẹgbanhon riẹn nọ sabu rha yẹ ihworho ẹhẹn ọfuanfon na, Peter nọ ghwọghwie, nọ tare: “Jenẹ idọlọ efuanfon enọ i ghwọghọ rhọ obọ, fọkime we roro taghene wu na sabu ha igho dẹ ẹghẹlẹ ọphẹ ọrẹ Osolobrugwẹ.” (Acts 8:18-20) Omarana, me yẹ ẹmro na “dẹ urhomẹmro” o mevirhọ?

4. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁴ Se Proverbs 23:23. A guọlọ omẹdamu na sabu mẹrẹn urhomẹmro ri ha uvuẹn Ẹmro Osolobrugwẹ. O fori ne vwo omwemẹ ra na sẹrerhumuji ekwakwa na sabu vwo yi. Jerẹ oborẹ ohworho rọ ya Isẹ na ọ djokarhọ, arha “dẹ” yanghene vwo “urhomẹmro” na ne, o fori na jomarhotọre neneyo a ja rha “rhẹ” ye yanghene kpariẹ fughwẹ. Jene yono kpahen oborẹ o mevirhọ na dẹ urhomẹmro na ọrhẹ ekwakwa ra na sẹrerhumuji na sabu dẹ ye. Ọnana nọ nọ lẹrhẹ ọdaremẹro re vwo kpahen urhomẹmro na gbanhon jeghwai lẹrhẹ ọwan ja “rhẹ” ye. Ana ji mẹrẹnvwrurhe taghene ekwakwa re tiobọnu ha dẹ urhomẹmro na i mwurien.

5, 6. (a) Marhẹ ene ru dẹ urhomẹmro na ọrẹn a ha ighọ ruiruo-o? Dje udje yi. (b) Marhẹ urhomẹmro na o ru yẹ ọwan erere?

⁵ Ọkezẹko, emru ọphẹ ọ ji guọlọ omẹdamu. Ẹmro i Hebrew ra rhian rhẹ “dẹ” uvuẹn Proverbs 23:23, ọnọ ji sabu mevirhọ ọrẹ e “vwo” emru. Ẹmro eva na i sekpahen ọrẹ a damoma yanghene ha emru owu wene emru ọrọrọ rọ ghanranren. Ana sabu ha udje ọnana dje oborẹ o mevirhọ ra na dẹ urhomẹmro na. Gba haye taghene a yẹ ihworho “ilukodibo ọphẹ” uvuẹn eyi owu. Ilukodibo na i sabu ramiẹn rhiẹ oberun imẹdjẹ ọwa-an. Ana damoma riẹ eyi na, na sabu ya ha aye. Dedevwo ilukodibo na ọphẹ, ọrẹn, ene dje omẹdamu phia nyoma ana ghwọghọ ọke riẹ eyi na ya kpare ilukodibo na. Omaran ọ ji havwọ, a vwa ha igho dẹ urhomẹmro na-a. Ọrẹn, a guọlọ omẹdamu na sabu vwo yi.

⁶ Se Isaiah 55:1-3. Ẹmro i Jehova rẹ Isaiah ọ ya rhotọre o ji dje riaro rhọ kpahen oborẹ o mevirhọ ra na dẹ urhomẹmro na. Uvuẹn ekete i Baibol ọrana, Jehova ọ ha ẹmro ọnẹyen dje ame, imiki, ọrhẹ enyo. Jerẹ ame ọfọfọ rọ dabu fon, urhomẹmro i Baibol na ọ rhuọrhuọn oma ọwan. Habaye, jerẹ oborẹ imiki ọ yẹ emọ omẹgbanhon rẹ aye ina do, ẹmro i Jehova ọ yẹ ọwan omẹgbanhon ra na do te edje. Habaye, ẹmro i Jehova ọ ji họhọ enyo. Izede ọgo? Baibol na ọ tare taghene enyo ọ lẹrhẹ ọmudu na ghọghọ. (Ps. 104:15) Omarana, ri Jehova ọ ta rẹn ihworho yi nẹ aye i dẹ enyo na, nọ yẹ aye imwẹro taghene aye ina ghọghọ, aye i rha nyalele ẹmro i Baibol na. (Ps. 19:8) Itiọrurhomẹmro, ọnana izede ro serhọ re ne dje erere ra na mẹrẹn arha ha urhomẹmro i Baibol na ruiruo! Ana sabu ta taghene omẹdamu ọwan yẹ osa ra kware. Omarana, jene yono kpahen  ekwakwa isionrin ra na sabu tiobọnu na dẹ urhomẹmro na.

7, 8. (a) Mesoriẹ o fo na dẹ ọke re ne yono urhomẹmro na? (b) Me yẹ ọmọ isukuru owu o ruru nọ sabu yono urhomẹmro na, me yo nerhumie rhe?

⁷ Ọke. Ọnana osa ri kohworho kohworho rọ dẹ urhomẹmro na ọnọ vi kwa. Ọ ha ọke na sabu kerhọ iyẹnrẹn esiri Uvie na, se i Baibol na, ẹbe ukoko na, ruẹ uyono i Baibol omobọ ọwan, mwuegbe jeghwai riẹ uyono. Ọwan ina vi sẹrerhumuji ekwakwa ri vwe fiemru. (Se Ephesians 5:15, 16 ọrhẹ ekete ra djokarhọ) Marhẹ ene yono jiri te, na ki sabu vwo irherhe ọgbagba kpahen urhomẹmro na? Ọnana o sekpahen erhirhiẹ owuowọnwan. Uyono kpahen ẹghwanren, izede ọrhẹ irueruo i Jehova i vwe vwoba-a. (Rom. 11:33) Watch Tower re tu fomu phia ọ ha urhomẹmro na dje idodo ekokamo, nọ tare: “Wu vwa dobọji wu rha mẹrẹn idodo urhomẹmro owu ọvo-o. Orhianẹ owu ọvo ono te, manẹ idodo na i vwe bu-un. Rhe koko idodo na, rha guọlọ erọrọ.” Ọrẹn, ana sabu nọ oma ọwan, ‘Marhẹ idodo urhomẹmro mi mẹrẹn ne i bun te ne?’ Arha tobọ nyerẹn bẹmẹdẹ ne, a sabu yono kpahen i Jehova hiẹ-ẹn. Inyenana, oborẹ ọ mai ghanren yẹ ọrẹ ana ha ọke ọwan ruiruo izede ẹghwanren, neneyo a sabu dẹ irhomẹmro buebun sekpahen oborẹ erhirhiẹ ọwan ọ havwọ. Roro kpahen udje ohworho owu ro vwo omwemẹ ro no yono urhomẹmro na.

⁸ Mariko, * ro rhiẹ ọmase onyẹ i Japan o riẹ isukuru obẹ i New York City, U.S.A. Ọke ọrana, no kwomakugbe ẹga owu rọ tonrhọ obẹ i Japan uvwre ẹgbukpe 1959. Omizu ọmase owu ro rhiẹ ọkobaro nọ vwa i Mariko uvuẹn owian aghwoghwo na. Ọke i Mariko o yono urhomẹmro na, oma nọ merhenriẹn omamọ te erhirhiẹ rọ ta rẹn omizu ọmase na no lelie yono ọgbọ eva ọkprughwre. Dedevwo, Mariko o vwo owian isukuru ọrhẹ owian ibiọke, nọ tuẹn uyono ẹnya rhọ ogege. Mariko nọ ji dobọ irueruo ezẹko ji, neneyo ọ sabu mẹrẹn ọke ha yono urhomẹmro na. Ekwakwa enana rọ sẹrerhumuji o toroba eru riaro ọnẹyen. Emrẹ ẹgbukpe owu ọvo, Mariko no bromarhame. Ibiamo erhan a vrẹn, uvuẹn ẹgbukpe 2006, nọ tuẹn owian ọkobaro rhọ, ọ ji ga me te inyenana.

9, 10. (a) Marhẹ urhomẹmro na o ru hobọte ukẹro ra ha ni ekwakwa ugboma? (b) Ekwakwa ego yẹ ọmase owu ọ sẹrerhumuji, me yo roro kpahen orhienbro ọnẹyen?

⁹ Ekwakwa ugboma. Na sabu dẹ urhomẹmro na, ọkezẹko ene gbobọhiẹn iruo ọduado. Ọke i Jesu o se i Peter ọrhẹ Andrew ri rhiẹ ikpirhenrin nẹ aye i “rhiẹ ikpirhenrin ituakpọ, ogege aye ni sẹrerhumuji eriri aye.” (Matt. 4:18-20) Itiọrurhomẹmro, ihworho buebun re yono urhomẹmro na, i sabu ghwai sẹrerhumuji iruo aye-e. Osolobrugwẹ ọ yẹrẹ aye owian uvuẹn ekrun aye. (1 Tim. 5:8) Ọrẹn, o fori nẹ ihworho ri yono urhomẹmro na i wene ukẹro rẹ aye a ha ni ekwakwa ugboma jeghwai kwaphiẹ akpenyerẹn aye rhọ. Jesu o dje ọnana fiotọre ọke rọ ta: “Are i vwe koko efe harẹn oma are uvuẹn otọrakpọ na-a . . . Ukpomaran, are i koko efe rhẹ obẹ odjuwu.” (Matt. 6:19, 20) Roro kpahen udje ọmase owu.

¹⁰ Maria o rhe oborẹ e ruiruẹn owu re se golf ọ ki tobọ tuẹn isukuru rhọ. Nọ dabu yono jeghwai tẹn ona iruẹn ọnana, omarana na yẹriẹ uphẹn ro no yono uyono ọphẹ uvuẹn isukuru ọduado. Ọ dabu vwo ẹguọlọ kpahen iruẹn ọnana, nọ jeghwai bru ẹkẹ rọ nọ haye ruẹ  owian yen. Ọrẹn, Maria nọ tuẹn uyono i Baibol rhọ, no ji vwo ẹguọlọ kpahen irhomẹmro ro yonorin. Oma ọ merhenriẹn kpahen ewene rẹ urhomẹmro na ọ ha userhumu riẹn ru. Nọ tare: “Mia rha damoma kwaphiẹ iruemru ọrhẹ akpenyerẹn mẹ rhọ no serhọ rhẹ iruemru-urhi Baibol na, oma nọ merhen mẹ rhọ.” Maria nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọ sabu hatua ogame i Jehova ọrhẹ ekwakwa ugboma-a. (Matt. 6:24) Omarana, nọ dẹ urhomẹmro na nyoma ọ sẹrerhumuji otitimẹ, efe ọrhẹ ẹkẹ ro no rhiẹ ọwena i golf ẹfa. Habaye, ọ ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian vwana, no ji nyerẹn akpọ omamerhomẹ rọ mai serhọ.

11. Marhẹ urhomẹmro na o ru hobọte onyerẹnkugbe ọwan rhẹ ihworho ezẹko?

¹¹ Onyerẹnkugbe ọwan rhẹ awọrọ. Erhe brorhiẹn ra na nyalele urhomẹmro i Baibol na, ọnọ sabu hobọte onyerẹnkugbe ọwan rhẹ igbehian kugbe imizu ọwan. Mesoriẹ? Jesu ọ nẹrhomo kpahen idibo yi, nọ tare: “Ru aye fon nyoma urhomẹmro na; ẹmro ọnọ urhomẹmro.” (John 17:17; ekete ra djokarhọ) Ẹmro na “ru aye fon,” ọnọ ji sabu mevirhọ “ru aye san.” Ọke e rhiabọ dede urhomẹmro na, ne ruru ọwan san nẹ akpọ na, nime ọwan i vwe ruẹ lele ojemẹ akpọ na ghwomara-an. Ihworho ne ni ọwan san nime iruemru ọwan o wene ne. Ọwan na nyalele irhomẹmro i Baibol na. Dedevwo ọwan a guọlọ suẹ ohra-a, igbehian ọrhẹ imizu ọwan ezẹko ina sabu kẹnoma rẹn ọwan yanghene kparehaso ọwan. Ọnana o vwo gbe ọwan unu-u. Jesu nọ tare: “Itiọrurhomẹmro, evwreghrẹn ohworho ine rhiẹ ihworho ri ha uvwioghwa ọnẹyen.” (Matt. 10:36) Nọ jeghwai yẹ ọwan imwẹro taghene erere ra na mẹrẹn arha dẹ urhomẹmro na, i bun ghwẹ ekwakwa re tiobọnu.—Se Mark 10:28-30.

12. Me yẹ onyẹ i Jew owu o ruru ọke rọ mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe?

¹² Nẹ ọke emọvwerhe ye yono ọleyi owu ro rhiẹ onyẹ i Jew re se Aaron, taghene o vwo se odẹ Osolobrugwẹ-ẹ. Ọrẹn, Aaron ọ guọlọ rhe urhomẹmro na. Oma ọ merhenriẹn omamọ ọke Oseri Jehova owu o dje riẹn uvuẹn i Baibol na taghene nyoma a ha ikerẹmro ezẹko ba ikẹrẹmro ẹne ro rhiẹ odẹ Osolobrugwẹ uvuẹn edjadjẹ i Hebrew, na sabu se odẹ na “Jehova.” Nime oma ọ merhiẹn, no riẹ i synagogue aye ya ta rẹn iyono yi kpahen oborẹ o yonorin na. Oborẹ aye i kpahenrhọ ye lele, o gbe i Aaron unu. Ukperẹ oma ọnọ merhen aye taghene o yono kpahen odẹ Osolobrugwẹ, aye ni dje erhẹnrhen ghwie jeghwai ruie jerẹ ohworho re le nẹ amwa. Ihworho ekrun ọnẹyen ne lelie djẹ eghrẹn. Ọrẹn, no fiudugbere yono urhomẹmro na jeghwai ga i Jehova ọsoso akpenyerẹn yen. Jerẹ Aaron, na sabu nya uvuẹn urhomẹmro na, ana vi sẹrerhumuji ekwakwa jerẹ ẹrhẹ re vwori yanghene onyerẹnkugbe ọwan rhẹ ekrun ọwan.

13, 14. Ewene ego sekpahen iroro ọrhẹ uruemru yo fori ne ru na sabu dẹ urhomẹmro na? Dje udje yi.

¹³ Iroro ọrhẹ iruemru ri vwe rhiẹ ọrẹ ọ ga Osolobrugwẹ. Na sabu ha urhomẹmro na ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọwan, ene vi ruẹ ewene uvuẹn iroro ọrhẹ iruemru ọwan. Djokarhọ oborẹ i Peter ọ ya kpahen ewene enana: “Rẹ are e rhiẹ emọ ra huvwele na, are i vwe jenẹ ojemẹ are i vwori ọke are e rhiẹ igbori no sun are-e, ọrẹn, . . . are i rhiẹ ihworho ri fonron uvuẹn uruemru are.” (1 Pet. 1:14, 15) Ihworho re rhirhiẹ i Corinth rọ vuọnren rhẹ irueruo ibiobiomu, i vi guọlọ ewene eduado uvuẹn akpenyerẹn aye. (1 Cor. 6:9-11) Omaran ọ ji havwọ inyenana, neneyo ihworho buebun i sabu dẹ urhomẹmro  na, aye na tiẹn irueruo ri vwa fon. Ọnyikọ Peter nọ karorhọ Ilele Kristi ọke ọnẹyen: “Fọkime ọke rọ nyavrẹn na o teri rẹ are ine ruẹ ọhọre egbamwa na, ọke are e ru irueruo jodojodo, orharhere oruru re vwe suẹn, enyo ẹda vrẹn oma, akpẹriọ gegerege, enyo ẹda bun phan, ọrhẹ emẹgọ.”—1 Pet. 4:3.

¹⁴ Devynn ọrhẹ i Jasmine idinyo uvwre ẹgbukpe buebun. Dedevwo Devynn ọ wian owian rọ hẹrote ekiri igho, ọrẹn, fọkiẹ enyo rọ da vrẹn oma ọ vwọ rhọ sabu lẹrhiẹ daji iruo owu jijiri-i. Jasmine o kiki tuekwẹre jeghwai gbozighi. Ẹdẹ owu, ọke i Jasmine ọ da enyo vrẹn oma, nọ mẹrẹn Iseri Jehova awanva ri rhiẹ imishọnari. Imishọnari na ni ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre rẹ aye ina ha i Baibol yonie, ọrẹn ọke aye e tẹ oghwa i Devynn ọkprughwre rọ ha kpahiẹn, aye ni mẹrẹn Devynn ọrhẹ i Jasmine ri da enyo vrẹn oma. Aye e fiẹrorhọ taghene imishọnari na ine vwo ọdamẹ kpahen aye te erhirhiẹ aye ina rhiẹ oghwa aye-e. Erhirhiẹ na nọ wẹnẹren ọke imishọnari na a rharhumu rhe. Devynn ọrhẹ i Jasmine ni dabu fiomarhọ uyono i Baibol, aye na jeghwai ha oborẹ aye i yonorin ruiruo. Uvwre ibiamo esa ọvo, aye ni brorhiẹn rẹ aye ine jẹ enyo ẹda vwo, aye ni jeghwai ru irueruo orọnmo aye. Ihworho buebun ni mẹrẹn ewene aye i ruru, ọnana no mwu awọrọ uvuẹn amwa na tuẹn uyono i Baibol rhọ.

15. Me yọ nọ sabu rhiẹ oborẹ ọ mai bẹn ne tiobọnu fọkiẹ urhomẹmro na, mesoriẹ?

¹⁵ Irueruo ri vwe nẹ i Baibol na rhe. Irueruo ri vwe nẹ i Baibol na rhe, i ha usuẹn oborẹ ọ mai bẹn ihworho ezẹko e tiobọnu. Dedevwo ihworho ezẹko e kiki tiobọnie, ọrẹn, awọrọ a zofẹn fọkiẹ ọhiẹn ekrun, igbehian, ọrhẹ ihworho rẹ aye e lele wian. Erhirhiẹ na ọnọ sabu gbanhon rhọ, maido orho sekpahen irueruo re ruẹ rẹn irinmi. (Deut. 14:1) Idje ihworho ri fiudugbere ne, ina ha userhumu rẹn ọwan ruẹ ewene. Roro kpahen uduefigbere ihworho ezẹko uvuẹn Ephesus ọke inyikọ na.

16. Me yẹ ihworho ezẹko uvuẹn Ephesus i ruru nẹ aye i sabu dẹ urhomẹmro na?

¹⁶ Ephesus o titiri omamọ fọkiẹ irueruo imajiki re ruẹ uvuien. Me yẹ ihworho re ruẹ irueruo imajiki bi ri ghwẹriẹre obọ uvuẹn Ephesus, i ruru fọkiẹ urhomẹmro na? Baibol na nọ tare: “Ihworho buebun re ru irueruo imajiki ni koko ẹbe aye jeghwai torhẹ aye obaro ihworho ephian. Aye ni roro uchunu igho ẹbe na, aye i te idọlọ efuanfon 50,000. Omarana, ẹmro i Jehova nọ duarhọ duarhọ jeghwai fiẹkparobọ uvuẹn izede rode.” (Acts 19:19, 20) Ilele Kristi enana i tiobọnu ekwakwa eghoghanren nẹ aye i sabu vwo ebrurhọ eduado.

17. (a) Ekwakwa erọrọ ego ya na ji sabu tiobọnu fọkiẹ urhomẹmro na? (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁷ Me wu tiobọnu fọkiẹ urhomẹmro na? Ọwan a ghwọghọ ọke koko idodo urhomẹmro na. Ihworho ezẹko e tiobọnu ekwakwa ugboma jeghwai ruẹ ewene sekpahen onyerẹnkugbe aye rhẹ ekrun aye. Ihworho buebun e ruẹ ewene uvuẹn iroro ọrhẹ iruemru aye jeghwai kẹnoma rẹn irueruo ri vwe nẹ i Baibol na rhe. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, e vwo imwẹro taghene iyono i Baibol na i ghanren ghwẹ ekwakwa re tiobọnu. Ọ lẹrhẹ ọwan vwo oborẹ ọ mai ghanren, nọyẹ onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ i Jehova. Erhe roro kpahen ebrurhọ rẹ urhomẹmro na ọ rhua sa, e kwe rhẹ ye-e. Marhẹ e ru rhẹ ye? Marhẹ ene ru kẹnoma rẹn aruẹ orusọ ọghwaghwa ọnana? Ana kpahenrhọ enọ enana uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.