ITIỌRURHOMẸMRO, uruemru esiri ọ yẹ ọwan urhebro ọrhẹ omẹrhuọrhuọn! Arha mẹrẹnvwrurhe taghene ohworho o vwo ọdamẹ kpahen ọwan, ne dje ọdaremẹro phia. Ra mẹriẹn taghene kohworho kohworho ọ guọlọ uruemru esiri, marhẹ ene ru vwo uruemru ọnana?

Uruemru esiri o mevirhọ uruemru ra nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo vwo ọdamẹ kpahen erhirhiẹ awọrọ. A sabu dje uruemru esiri phia nyoma uruemru omeru-u, ene vi dje yi phia nyoma irueruo ọwan. Ẹguọlọ ọrhẹ arodọmẹ okokodo yo mwuẹ ohworho dje obọdẹn uruemru esiri phia. Habaye, uruemru esiri ọ ha usuẹn omamọ ẹhẹn ọfuanfon na, ro rhiẹ oborẹ o fori nẹ Ilele Kristi i vwo. (Gal. 5:22, 23) O fori ne vi vwo uruemru esiri, jene yono kpahen oborẹ i Jehova ọrhẹ i Jesu i ru dje uruemru esiri phia ọrhẹ oborẹ ene ru hẹrokele udje aye.

Jehova o roro rẹn ihworho ephian jeghwai dje uruemru esiri rẹn aye, tobọ te “ihworho re vwe dje ekpẹmẹ phia ọrhẹ evwọkon na.” (Luke 6:35) Jerẹ udje, Jehova o “ruẹ uvo yi no lo mwu evwọkon ọrhẹ evwata, ọ jeghwai tiobọnu oso harẹn evwata ọrhẹ eri vwe rhiẹ evwata.” (Matt. 5:45) Omarana, ihworho ri vwe rhe i Jehova ro rhiẹ Ọmemama aye, a jeghwai mẹrẹn erere nẹ ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova rọ sẹrorẹ arhọ ọwan, aye na ji mẹrẹn omamerhomẹ.

Ana sabu mẹrẹn omamọ udje nẹ oborẹ i Jehova o ru dje uruemru esiri rẹn Adam ọrhẹ Eve. Ọke aye e ruẹ ọdandan hin, Adam ọrhẹ Eve ni ko ẹbe i fig ha rhurhu ẹban aye. Ọrẹn, Jehova o rheri taghene aye i guọlọ omamọ ewun iseseri neneyo aye i sabu rhirhiẹ otafe ogba Eden, ro rhiẹ otọre re phienrin taghene idjigbẹn ọrhẹ ikukusẹ ina vuọn. Omarana, Jehova no dje uruemru esiri rẹn aye nyoma rọ ha ephianron eranmo ko ewun iseseri rẹn aye.—Gen. 3:7, 17, 18, 21

Dedevwo Jehova o dje uruemru esiri rẹn “evwọkon ọrhẹ evwata,” ọrẹn o vwo ọdamẹ ro no dje uruemru esiri maido rẹn idibo yi ri fuevwan kpahiẹn. Jerẹ udje, uvuẹn ọke ọmẹraro Zechariah, evwan o biomu ọmakashe owu ọke rọ mẹrẹnvwrurhe taghene a dobọ owian oghwa ẹga Osolobrugwẹ ji uvuẹn i Jerusalem. Jehova ọ kerhọ ọdamẹ ọmakashe na, omarana nọ “tẹmro bọrọbọrọ ọrhẹ ẹmro urhebro” riẹn. (Zech. 1:12, 13) Aruẹ emru ọnana yọ ji phia rẹn ọmẹraro Elijah. Ọke owu, ẹhẹn Elijah no seriotọre omamọ te erhirhiẹ rọ ta rẹn i Jehova no kpe yi. Jehova ọ kpahenrhọ ọdamẹ Elijah, omarana no dje ọmakashe ya ha urhebro riẹn. Habaye, Jehova nọ yẹ ọmẹraro na imwẹro taghene ọnọ ha userhumu riẹn. Ọke Elijah o rhon ẹmro urhebro jeghwai mẹrẹn userhumu rọ guọlọre ne, nọ sabu wian owian ri Jehova ọ yẹriẹ. (1 Ki. 19:1-18) Usuẹn idibo Osolobrugwẹ  ephian, ọrọmo yọ mai hẹrokele i Jehova dje uruemru esiri phia?

Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, e rherie rhẹ ohworho ro roro rẹn awọrọ, ro ji dje uruemru esiri phia. Jesu ọ vwọ djoma yanghene kiki tuekwẹre-e. Fọkiẹ arodọmẹ, Jesu nọ tare: “Are i bru mẹ rhe, are ihworho rẹ oma ọ rhọ ọrhẹ ihworho ohwan ọ bẹn, ne mi na yẹ are omẹrhuọnrhuọn. . . . Fọkime, orhan ọven mẹ ọ ghwa-a.” (Matt. 11:28-30) Fọkiẹ uruemru esiri Jesu, ihworho ne lelie riẹ ekete rọ nya ephian. Fọkime ‘aro ihworho na ọ dọn i Jesu,’ nọ yẹre aye emaren, no ji simi ere kpomẹ ọrhẹ ikpolo, habaye no yonirin aye “ekwakwa buebun” kpahen Ọsẹ ye.—Mark 6:34; Matt. 14:14; 15:32-38.

Fọkiẹ uruemru esiri Jesu, no vwẹruọ ihworho jeghwai lele aye nyerẹn ọrẹ ufuoma. Itiọrurhomẹmro, Jesu o dje uruemru esiri rẹn ihworho ri guọleriẹ, o toro oborẹ ihworho na i nekpẹn yen mie yi-i. (Luke 9:10, 11) Jerẹ udje, Jesu ọ van ghwu ọmase ro kpomu emiamo afen ọke ọ hobọte yi-i, dedevwo ọmase na ọ fon jerẹ oborẹ urhi na ọ tare-e. (Lev. 15:25-28) Fọkime Jesu o vwo arodọmẹ kpahen ọmase ọnana rọ rioja te ẹgbukpe 12 ne na, nọ ta riẹn: “Ọgbọtọ, esegburhomẹmro ọnọ o simi ruon ne. Nyarhẹn ọrẹ ufuoma, e simi ruon nẹ emiamo ọgbogbanhon ọnọ ne.” (Mark 5:25-34) Ọnana ghini obọdẹn uruemru esiri!

Uvuẹn idje ra hunute na, a mẹrẹnvwrurhe taghene ana sabu dje uruemru esiri phia nyoma irueruo. Jesu o dje ọnana phia ọke ro dje udje kpahen onyẹ i Samaria ro dje uruemru esiri phia. Dedevwo itu i Jew ọrhẹ itu i Samaria i vwa gba-a, ọrẹn onyẹ i Samaria na o gbe arodọmẹ rẹn onyẹ i Jew owu re kperi, re so igho yi, ra ji nyajovwo no hwu. Uruemru esiri yọ lẹrhẹ onyẹ i Samaria na kpare idjaghwẹ. Ọ hẹrote era ọhworhare na jeghwai kpariẹ riẹ oghwa ra na hẹrote yi. Onyẹ i Samaria na nọ kwosa rẹn ọrọ hẹrote oghwa na neneyo ọ sabu hẹrote ọhworhare rọ konron na, nọ ji ta taghene ọnọ kwa igho erọrọ ra ghwọghọre—Luke 10:29-37.

Dedevwo ana sabu dje uruemru esiri phia nyoma irueruo, ọrẹn ana sabu ji dje yi phia nyoma ẹmro urhebro ra dabu roro te. Dedevwo “ọfiamu ọ lẹrhẹ ẹhẹn onyakpọ seriotọre,” ọrẹn Baibol na ọ tare taghene “omamọ ẹmro ọ lẹrhiẹ ghọghọ.” (Prov. 12:25) Ana sabu lẹrhẹ ẹhẹn ihworho gbanhon erhe dje uruemru esiri ọrhẹ orhorhomu phia nyoma ra tẹmro rọ nọ bọn aye gbanhon. * Ẹmro esiri ọwan a ta, ine djephia taghene e vwo ọdamẹ kpahen aye. Omarana, aye ina sabu nyerẹn ghele edamuni aye i dẹrughwaroghwu.—Prov. 16:24.

Fọkime a maren ọwan “uvuẹn ohọhọme Osolobrugwẹ,” na sabu vwo uruemru esiri. (Gen. 1:27) Jerẹ udje, Julius ro rhiẹ olotu isodja i Rome rẹ ọnyikọ Paul o lele riẹ i Rome, o “dje uruemru esiri rẹn i Paul no ji kwe nọ kọn bru igbehian yen, neneyo aye i hẹrote yi” uvuẹn i Sidon. (Acts 27:3) Ọke oru, ihworho re rhirhiẹ i Malta ni ji dje uruemru esiri ọduado rẹn i Paul ọrhẹ awọrọ ọke owọ aye o rhue. Ihworho i Malta ni koko erhanren phie rẹn ihworho na neneyo aye i karhẹ erhanren. (Acts 28:1, 2) Dedevwo e jirirẹ aye fọkiẹ irueruo aye, ọrẹn uruemru esiri ọ ghwẹ oborẹ ene ruo ukwọgbọ ọvo.

Na sabu lẹrhẹ oma merhen Osolobrugwẹ, o fori ne rhe dje uruemru esiri phia ọke  ephian. Ọnana yọ soriẹ i Jehova ọ ta rẹn ọwan na ha uruemru esiri “ru ewun kurhọ.” (Col. 3:12) Ọrẹn, ọ ghwai lọhọ re ne dje uruemru esiri phia-a. Mesoriẹ? Ọkezẹko ofa ọ ruẹ ọwan, a zofẹn, a kparahasuẹ ọwan, yanghene e ji vwo ibiẹ uruemru ufiuvwele. Ọrẹn, ana sabu fi ebẹnbẹn enana kparobọ nyoma ra na hẹroso ẹhẹn ọfuanfon na jeghwai hẹrokele uruemru esiri Jehova.—1 Cor. 2:12.

Ana sabu guọlọ izede re ne dje uruemru esiri riaro rhọ? O fori na nọ oma ọwan: ‘Mi vwo uruemru ra dabu kerhọ edamẹ awọrọ? Mia damerhọ edamẹ awọrọ? Ọkiọgo yi mie dje uruemru esiri kerhumu rẹn ohworho ro vwo rhiẹ ekrun yanghene ugbehian mẹ?’ Omarana, ana sabu bru ẹkẹ te oma, jerẹ ọrẹ ene yono rhọ kpahen ihworho ra mẹrẹn, maido uvuẹn ukoko na. Izede ọnana, ọwan na sabu rhe erhirhiẹ aye i havwọ ọrhẹ edamẹ aye. Habaye, o fori ne dje uruemru esiri rẹn awọrọ lele izede rẹ ọwan i guọlọre nẹ aye i djeyi phia rẹn ọwan. (Matt. 7:12) Ọke ọrana, Jehova nọ nọ ha ebrurhọ rẹn ọwan nime a nẹrhomo vwe yi nọ ha userhumu rẹn ọwan dje uruemru esiri phia.—Luke 11:13.

Ọke ọnyikọ Paul ọ hunute ekwakwa ri djephia taghene ọye odibo Osolobrugwẹ, nọ hunute “uruemru esiri.” (2 Cor. 6:3-6) Ihworho i ti kẹrẹ i Paul nime o dje ọdamẹ rẹn aye, o ruẹ ọnana nyoma irueruo ọrhẹ ẹmro esiri. (Acts 28:30, 31) Omarana, ana ji sabu lẹrhẹ ihworho rhe urhomẹmro na nyoma omamọ uruemru ọwan. Erhe dje uruemru esiri rẹn ihworho ephian, tobọ te ihworho ra kparahasuẹ ọwan, ọnọ sabu lẹrhẹ aye wene ẹhẹn. (Rom. 12:20) Orho ru, aye ina sabu me yono i Baibol na.

Uvuẹn i Paradais, oma ọnọ merhen iduduru ihworho ra na rhọmọnuhwu ọke re ne dje uruemru esiri rẹn aye, ọnọ sabu rhiẹ ọke ọrukaro rẹn otu aye ezẹko. Ọrana no no ji mwu aye dje uruemru esiri rẹn awọrọ. Ihworho ri vwe kwe dje uruemru esiri phia ọke ọrana i sabu rhirhiẹ i paradais bẹmẹdẹ-ẹ. Habaye, ihworho ri ne nyerẹn bẹmẹdẹ ine vwo uphẹn rẹ aye ine dje uruemru esiri rẹn owuowọnwan. (Ps. 37:9-11) Itiọrurhomẹmro, akpọ na ono ghini vwo ufuoma ọrhẹ omefuon! Ọrẹn bọmọke ene te ọke ọrana, marhẹ ene ru mẹrẹn erere erhe dje uruemru esiri phia?

Baibol na ọ tare: “Ohworho ro dje uruemru esiri phia ọ mẹrẹn erere.” (Prov. 11:17) Ihworho e vwo ẹguọlọ kpahen ohworho ro dje uruemru esiri phia, aye na jeghwai dje uruemru esiri riẹn. Jesu nọ tare: “Ovwanvwọn are i ha vwanvwọn rẹn awọrọ, ọrana ya na ji ha vwanvwọn rẹn are.” (Luke 6:38) Omarana, ohworho ro dje uruemru esiri phia o kiki mwu emamọ igbehian jeghwai sẹrorẹ aye.

Ọnyikọ Paul nọ ha urhebro rẹn imizu ri ha ukoko i Ephesus, nọ tare: “Are i dje uruemru esiri rẹn owuowọnwan, are i rhe dje arodọmẹ phia, are i harhomu owuowọnwan nẹ ẹhẹn rhe.” (Eph. 4:32) Ukoko na ọ mẹrẹn erere orhianẹ imizu ri havwiẹ e dje uruemru esiri phia jeghwai ha userhumu rẹn omomaye. Aruẹ ihworho erana i vwa ha awọrọ djechẹẹ, tẹmro hwainhwain yanghene gun iguenguo-on. Ukperẹ aye ine gun iguenguon, aye na tẹmro ra bọn awọrọ gbanhan. (Prov. 12:18) Fọkiẹ ọrana, ukoko na no ruẹ riaro rhọ.

Itiọrurhomẹmro, e dje uruemru esiri phia nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo. Erhe dje uruemru esiri phia, ne djephia taghene a họhọ i Jehova Osolobrugwẹ. (Eph. 5:1) Omarana, ukoko na nọ gbanhanrhọ, na jeghwai sabu lẹrhẹ ihworho me yono urhomẹmro na. Omarana, jene ihworho i rhe ọwan rhẹ ihworho re dje uruemru esiri phia ọke ephian!