1, 2. (a) Me yi Jesu ọ ta rẹn i Peter ọke rọ ta riẹn no roro rẹn omayen? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Mesoriẹ i Jesu ọ kpahenrhọ riẹn omaran?

OBORẸ i Jesu ọ ta rẹn idibo yi o gbe rẹ aye unu. Jesu ro rhiẹ ohworho rẹ aye i fiẹrorhọ taghene ọnọ rharhumu ha Uvie Israel mwu, nọ tare taghene ọye ọ samọ rioja jeghwai hwu. Ọnyikọ Peter yo kiki tẹmro. Nọ tare: “Roro harẹn oma, Ọrovwori; ekwakwa enana i phia wẹ-ẹn.” Jesu nọ kpahenrhọ riẹn: “Nya riẹ oberhumu mẹ, Echu! Wẹwẹ ọgbanrhọ ha mẹ, fọkime we roro iroro ituakpọ, orhiẹ ọrẹ Osolobrugwẹ-ẹ.”—Matt. 16:21-23; Acts 1:6.

² Jesu nọ ha ẹmro erana dje ovẹnẹ rọ ha uvwre iroro Osolobrugwẹ ọrhẹ iroro akpọ ọnana rẹ Echu o suẹn. (1 John 5:19) Peter ọ ta rẹn i Jesu no roro rẹn omayen, ro rhiẹ uruemru ro gberẹ ituakpọ inyenana. Ọrẹn, Jesu o rheri taghene iroro i Jehova ọ vẹnẹren. O rheri taghene Osolobrugwẹ ọ guọlọre no fiudugbere dẹrughwaroghwu ojẹriọ ọrhẹ uhwu rọ hẹrhiẹ. Omarana, Jesu nọ dabu djephia  uvuẹn ẹkpahenrhọ ye rẹn i Peter taghene ọ tiẹn iroro akpọ na jeghwai nyalele iroro i Jehova.

3. Mesoriẹ ọ bẹn na tiẹn iroro akpọ na jeghwai vwo iroro i Jehova?

³ Nẹ ọwan vwo? E vwo iroro i Jehova gbinẹ ọrẹ akpọ na? Re rhiẹ Ilele Kristi na, a damoma nẹ akpenyerẹn ọwan o serhọ rhẹ oborẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre. Ọrẹn, nẹ iroro ọwan vwo? Ọwan a kpọ iroro ọrhẹ idjaghwẹ ọwan viẹ nọ sabu serhọ rhẹ ọrẹ i Jehova? Ọnana ọ vi guọlọ omẹdamu mie ọwan. Ọrẹn, a guọlọ omẹdamu nẹ iroro akpọ na o ki sun ọwa-an. Ọnana ọ phia nime iroro akpọ na ọ vuọn ekete ephian. (Eph. 2:2) Habaye, fọkime iroro akpọ na o sekpahen edamẹ erẹ ugboma na, ọnana nọ lẹrhiẹ tiuhrun. Itiọrurhomẹmro, ọ bẹn re ne vwo iroro i Jehova, ọrẹn ọ lọhọre re ne vwo iroro akpọ na.   

4. (a) Me yọ nọ phia arha ha uphẹn rẹn akpọ na no sun iroro ọwan? (b) Marhẹ urhomu-ẹmro ọnana ono ru ha userhumu rẹn ọwan?

⁴ Ọrẹn, arha lẹrhẹ akpọ na sun iroro ọwan, ene rhe vwo uruemru ufiuvwele ọrhẹ irueruo ọfanrhiẹn akpọ na. (Mark 7:21, 22) Omarana, no rhiẹ oborẹ ọ ghanranren ne vwo iroro Osolobrugwẹ ukperẹ ono rhiẹ ọrẹ “ituakpọ.” Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan. Ọ ta kpahen oborẹ ọsoriẹ ẹnyalele iroro i Jehova o rhiẹ emru erere rẹn ọwan, ukperẹ ono rhiẹ oborẹ ọnọ gba ọwan rhotọre. Ọ ji ta kpahen oborẹ ene ru kẹnoma neneyo iroro akpọ ọnana o jo rho sun ọwan. Urhomu-ẹmro ọreva ọ ta kpahen oborẹ ene ru vwo iroro i Jehova uvuẹn erhirhiẹ sansan ọrhẹ oborẹ ene ru ha iroro yi ruẹ ọrẹ ọwan.

5. Mesoriẹ ihworho ezẹko i vwa guọlọ ne sun aye?

⁵ Ihworho ezẹko a guọlọ taghene ohworho ọrọrọ o sun aye yanghene brorhiẹn rẹn aye-e. Aye na ta, “Mẹmẹ ọvo ye roro rẹn omamẹ.” Aye na haye ta taghene aye ọvo ye brorhiẹn rẹn oma aye nime ọrana yẹ oborẹ oserhọ rẹn aye. Aye a guọlọ ne sun aye-e, aye a ji guọlọ rhirhiẹ obotọre ohworho owuorowu-u. *

6. (a) Aruẹ ugbomọphẹ ọgo yi Jehova ọ yẹrẹ ọwan? (b) Ugbomọphẹ ọnana o vwo ughwru?

⁶ E rheri taghene arha lẹrhẹ i Jehova sun orhienbro ọwan, o mevirhọ taghene ọwan erhe vwo ugbomọphẹ-ẹ. Jerẹ udje, 2 Corinthians 3:17 ọ tare, “ekete ẹhẹn i Jehova ọ havwọ, ugbomọphẹ ọ havwiẹ.” Ana sabu vwo iruemru sansan. Ana sabu djẹ oborẹ o je rẹ ọwan. Itiọrurhomẹmro, omaran i Jehova ọ maren ọwan lele. Ọrẹn, ugbomọphẹ ọwan o vwo ughwru. (Se 1 Peter 2:16.) Orho sekpahen oborẹ ọgbare ọrhe oborẹ ọsọre, Jehova ọ guọlọre nẹ i Baibol na o sun orhienbro ọwan. Ọnana emru erere rẹn ọwan gbinẹ ọ gba ọwan rhotọre?

7, 8. Mesoriẹ o vwo rhiẹ oborẹ ọ gba ọwan rhotọre erhe vwo iroro i Jehova? Dje udje yi.

⁷ Roro kpahen udje ọnana. Emiemọ a damoma rẹ aye ine yono emọ aye emamọ iruemru. Aye ina sabu yono aye nẹ aye i vwo uruemru ra ta  urhomẹmro, rhiẹ egba owian, jeghwai rhe roro rẹn awọrọ. Ọnana o rhiẹ urhi rọ gbarẹ aye rhotọre-e. Ukpomaran, emiemọ e mwuegbe emọ aye nẹ aye i sabu fikparobọ obaro na. Emọ na i rha ghwanren ne jeghwai nẹ oghwa, aye ọvo yi ne brorhiẹn rẹn oma aye. Aye i rhe brorhiẹn lele oborẹ aye i yono mie eri vwiẹre aye, aye i rha vioja fọkiẹ oborẹ ono nerhumẹ orhienbro aye rhe-e. Omarana, aye ni na sabu kẹnoma rẹn okpetu ọrhẹ ọfiamu.

⁸ Nime i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, nọ guọlọre ne nyerẹn obọdẹn akpọ. (Isa. 48:17, 18) Omarana, nọ yẹ ọwan iruemru-urhi sansan na sabu vwo emamọ iruemru jeghwai lele awọrọ nyerẹnkugbe. Ọ guọlọre ne vwo aruẹ iruemru enẹyen. Ukperẹ ono jurhi ri na gba ọwan rhotọre, iroro ọnẹyen ọ lẹrhẹ ọwan brorhiẹn ri serhọ. (Ps. 92:5; Prov. 2:1-5; Isa. 55:9) Ọ lẹrhẹ ọwan sabu djẹ odjẹ ri na lẹrhẹ oma merhen ọwan. (Ps. 1:2, 3) Itiọrurhomẹmro, re vwo iroro i Jehova orhomurun, ọ ji rhua erere sa!

9, 10. Marhẹ iroro i Jehova o ru rhomu ghwẹ iroro akpọ na?

⁹ Idibo i Jehova a lẹrhẹ iroro ọnẹyen suẹn aye nime iroro yi o rhomu ghwẹ ọrẹ akpọ ọnana. Akpọ na ọ ha urhebro phia sekpahen iruemru, oborẹ ene ru mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn ekrun, iruo, kugbe erhirhiẹ erọrọ. Buebun enana e serhọ rhẹ oborẹ i Baibol na ọ tare-e. Jerẹ udje, akpọ na o jirie nẹ ihworho i hatua ojemẹ omobọ aye. Aye a ji ha ukẹro ọphophare ni ọfanrhiẹn. Aye e nie taghene o fori nẹ ihworho ri rọnmọ ne i forọnmo yanghene kwa nẹ orọnmo orho rhianẹ ebẹnbẹn i havwiẹ. Urhebro enana e serhọ rhẹ oborẹ i Baibol na ọ tare-e. Ọrẹn, urhebro akpọ na o rhomu ghwẹ ọrẹ i Baibol na uvuẹn ọke ọwan na?

¹⁰ Jesu ọrhọ ta: “A mẹrẹn ẹghwanren vwrurhe nyoma ewian yen.” (Matt. 11:19) Akpọ na o ruẹ riaro ọrẹ itẹknọlọji ẹha ruiruo, ọrẹn, ọ ji sabu ti uvweri, utuoma ọrhẹ ozighi nie-e. Nẹ ukẹro ọphophare rẹ ihworho a ha ni ọfanrhiẹn vwo? Ihworho buebun i mẹrẹnvwrurhe taghene ukperẹ ọnana ọnọ ha ukpokpogho ekrun toba, nọ rharhumu haba ukpokpogho na, ọ ha emiamo sa, jeghwai suẹ ebẹnbẹn. Ọrẹn, Ilele Kristi rẹ iroro i Jehova o suẹn, e vwo omamerhomẹ uvuẹn ekrun aye, omọkpokpọ ọrhẹ ufuoma uvwre imizu akpọ na ephian. (Isa. 2:4; Acts 10:34, 35; 1 Cor. 6:9-11) Ọnana o djephia taghene iroro i Jehova o rhomu ghwẹ ọrẹ akpọ na?

11. Iroro ọrọmo yo suẹn i Moses, me yo nerhumie rhe?

¹¹ Idibo i Jehova ra hunute uvuẹn i Baibol na i mẹrẹnvwrurhe taghene iroro i Jehova o rhomu ghwẹ erẹ ituakpọ. Jerẹ udje, dedevwo e “yono i Moses uvuẹn ọsoso ẹghwanren itu Egypt,” ọrẹn, ọ hẹroso i Jehova nọ yẹ ye “ọmudu ẹghwanren.” (Acts 7:22; Ps. 90:12) Moses nọ rẹ i Jehova: “Ji mẹ rhe izede enọ.” (Ex. 33:13) Nime iroro i Jehova yo sun i Moses, nọ sabu hobọtua eru riaro ọhọre i Jehova, habaye, e ji se yi ohworho ro vwo esegburhomẹmro uvuẹn i Baibol na.—Heb. 11:24-27.   

12. Me yẹ ọnyikọ Paul ọ bọn orhienbro yi kpahen?

 ¹² Ọnyikọ Paul ohworho ro riẹ isukuru kodo omamọ, habaye ọ sabu djẹ edjadjẹ eva orho riotọre omamọ. (Acts 5:34; 21:37, 39; 22:2, 3) Ọrẹn, ọ hẹroso iroro akpọ na-a. Ukpomaran, nọ bọn orhienbro yi kpahen Eyaya Ọfuanfon na. (Se Acts 17:2; 1 Corinthians 2:6, 7, 13.) Omarana, Paul nọ sabu riamerhen iruo Uvie na jeghwai fiẹrorhọ ebrurhọ ro no riẹ odjuwu.—2 Tim. 4:8.

13. Ọrọmo yọ nọ sabu kpọ iroro ọwan vi nọ sabu serhọ rhẹ ọrẹ i Jehova?

¹³ Itiọrurhomẹmro, iroro i Jehova o rhomu ghwẹ ọrẹ akpọ na. Arha lẹrhẹ iroro yi suẹn ọwan, ene vwo obọdẹn omamerhomẹ ọrhẹ efikparobọ. Ọrẹn, Jehova ọ vwọ gba ọwan ne vwo iroro yi-i. “Ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na” kugbe ekpako ukoko na i vwe sun iroro ohworho owuorowu uvuẹn ukoko na-a. (Matt. 24:45; 2 Cor. 1:24) Ukpomaran, Olele Kristi owuowu yọ nọ vi djẹ sẹ ọnọ lẹrhẹ iroro i Jehova suien. Marhẹ ene ru ruẹ ọnana?

14, 15. (a) Me ye ne roro kpahen arha guọlọ vwo iroro i Jehova? (b) Sekpahen Romans 12:2, mesoriẹ o vwo fo ne vwo iroro akpọ na? Dje udje yi.

¹⁴ Baibol na ọ ha urhebro rẹn ọwan uvuẹn i Romans 12:2: “Are i vwe jenẹ enyerakpọ ọnana ọ ma are-e, ọrẹn are i gbe ruẹ ewene nyoma are ine wene iroro are, neneyo are i sabu djephia harẹn oma are oborẹ o rhiẹ ọhọre Osolobrugwẹ rọ gbare, oborẹ orhomurun, ọrhẹ oborẹ o kwerhọ.” Ẹmro erana i djephia taghene ọrhọ tobọ rhianẹ o vwo oborẹ o sun iroro ọwan bi a ki mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe, ana sabu ha uphẹn rẹn iroro i Jehova no sun ọwan. Itiọrurhomẹmro, iruemru ra ha riuku ọrhẹ ekwakwa re rhiẹromẹrẹn ne, ina sabu rha hobọte iroro ọwan. Iroro ọwan ọnọ sabu rhe wene. Ọnọ sabu wene sekpahen oborẹ ọwan e roro kpahan ọke ephian. Erhe roro kpahen iroro i Jehova, ana sabu djephia rẹn oma ọwan taghene iroro yi, yi mai serhọ. Ọke ọrana, nọ nọ phẹrẹ re ne roro jerẹ i Jehova.

¹⁵ Ọrẹn, djokarhọ taghene na sabu vwo iroro i Jehova, e kwe nẹ iroro akpọ ọnana o sun ọwa-an. Ana vi kẹnoma rẹn ekwakwa ri Jehova o vwo utuoma kpahen. Na sabu rhe oborẹ ọnana ọ ghanren te, roro kpahen udje ọnana. Ohworho ọrhọ guọlọ omọkpokpọ ọnọ vi riẹ emamọ emaren. Ọrẹn, erere ọgo yọ nọ mẹrẹn orhianẹ ọ riẹ emaren ri ken ne? Omaran ọ ji havwọ, erhe roro kpahen iroro akpọ na, iroro i Jehova ọ sabu sun ọwa-an.

16. Me yo fori na sẹrorẹ oma ọwan nẹ abọ ye?

¹⁶ Ana sabu kẹnoma rẹn ọsoso iroro akpọ na? Ẹjo, ọwan i sabu kwa nẹ akpọ na-a. Ana ji rha dẹrughwaroghwẹ iroro akpọ na nẹ ọke ya ruẹ ọke. (1 Cor. 5:9, 10) Ọwan e rhon aruẹ iroro enana ọke e vwobọrhọ owian aghwoghwo na. Dedevwo e rhon aye, o fo ne rhe roro kpahen aye yanghene rhiabọ dede aye-e. Jerẹ i Jesu, o fori ne brokpakpa tiẹn iroro akpọ na rẹ Echu ọ ha wian. Habaye, ana sabu ji sẹrorẹ oma ọwan nyoma ene je ru oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan vwo iroro akpọ na.—Se Proverbs 4:23.   

17. Marhẹ ene ru kẹnoma rẹn iroro akpọ na?

¹⁷ Jerẹ udje, o fori ne dje ẹghwanren  phia ọke ra djẹ igbehian ọwan. Baibol na ọ ha orhetio rẹn ọwan na kẹnoma rẹn ihworho re vwa ga i Jehova, neneyo e je rhe vwo aruẹ iroro aye. (Prov. 13:20; 1 Cor. 15:12, 32, 33) Ana ji sabu sanọ aruẹ ughe re nẹ. Arha tiẹn ughe re jiri ekwakwa ri va rhe, ozighi, yanghene ọfanrhiẹn, ọwan na kẹnoma neneyo e je rhe vwo iroro ri “kparehaso irherhe Osolobrugwẹ.”—2 Cor. 10:5.   

18, 19. (a) Mesoriẹ ana kẹnoma rẹn iroro akpọ na ọrhọ tobọ rhianẹ ituakpọ na a bẹbẹ jiri aye? (b) Enọ ego yo fori na nọ oma ọwan, mesoriẹ?

¹⁸ O ji fo ne rhe iroro akpọ na jeghwai tiẹn aye ọrhọ tobọ rhianẹ ituakpọ na a bẹbẹ jiri aye. Jerẹ udje, ihworho ina sabu nẹ iyẹnrẹn izede ro jiri usun oseghe. Iyẹnrẹn ezẹko ina sabu rhe jiri ẹkẹ re bruẹ te oma uvuẹn akpọ ọnana. Ughe ọrhẹ ẹbe ezẹko e jiri uruemru ra ha oma ọwan ọrhẹ ekrun ọwan karo rẹn ekwakwa erọrọ. Aruẹ iroro enana e serhọ rhẹ oborẹ i Baibol ọ tare taghene oma ọnọ merhen ọwan ọrhẹ ekrun ọwan orhianẹ a ha i Jehova karo-o. (Matt. 22:36-39) Dedevwo ẹbe ikuegbe emọvwerhe e biomu-u, ọrẹn, ezẹko ina sabu rha ha izede ona jiri uruemru ọfanrhiẹn.

¹⁹ Ọnana o mevirhọ taghene e vwe nughe yanghene se ẹbe-e. Ọrẹn, o fori na nọ enọ enana: ‘Mia sabu mẹrẹn iroro akpọ na vwrurhe ọrhọ tobọ rhianẹ ituakpọ na a bẹbẹ jiri aye? Mẹmẹ rhẹ emọ mẹ a kẹnoma rẹn ughe ọrhẹ ẹbe ri vwe serhọ? Mia ha userhumu rẹn emọ mẹ mẹrẹn oborẹ iroro i Jehova o ru rhomu ghwẹ iroro akpọ na?’ Erhe rhe ovẹnẹ rọ ha uvwre iroro akpọ na ọrhẹ eri Jehova, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan neneyo akpọ na ọ jọ rhọ ma ọwan.   

20. Me yo no djephia sẹ i Jehova yo sun ọwan yanghene akpọ na?

²⁰ Karorhọ taghene o vwo ekete eva rẹ iyẹnrẹn e nẹ sa, nọyẹ obẹ i Jehova ọrhẹ akpọ ọnana rẹ Echu o suẹn. Iroro ọrọmo yo suon? Ohworho rẹ ọwan a nyalele iyẹnrẹn yen yo suẹn ọwan. Erhe vwo iroro akpọ na, nọ nọ lẹrhẹ ọwan vwo iruemru akpọ na. Ọnana yọ soriẹ ọ ghanren na dabu ni oborẹ ọwan e roro kpahan so.

21. Emru ọghoghanren ọgo ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²¹ Jerẹ oborẹ a hunute bi, na sabu roro jerẹ i Jehova, ana vi sẹrorẹ ọmudu ọwan nẹ ekwakwa ri ne gbe yi aghwa. O fori ne roro kpahen iroro i Jehova jeghwai rhiabọ dede aye. Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ọnọ ta kpahen oborẹ ene ruẹ ọnana lele.