1, 2. (a) Egbobọse ego yẹ epha buebun a dẹrughwaroghwẹ inyenana? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Okarorhọ ọgo yẹ ọnyikọ Paul ọ ha phia, enọ ego ya na kpahenrhọ?

ẸGBUKPE 30 ri vrẹnren na, Osei ^[1] rọ ha uvuẹn i Ghana ro vwo ji rhiẹ Oseri Jehova ọke ọrana, no riẹ Europe. Nọ tare: “Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho buebun e vwo ọdamẹ kpahen mẹ-ẹ. Aruọke na ọ fọre omamọ. Ọke mia ruotọre nẹ ẹrupleni na, ofẹn no mwurun mẹ omamọ, ni mia viẹ.” Nime Osei ọ dabu rhe edjadjẹ na-a, ọrhọ sabu mẹrẹn omamọ iruo uvwre ẹgbukpe owu-u. Nime ekrun ọnẹyen i ha ekete oseseri, nọ lẹrhiẹ mwuomarhọ.

² Roro kpahen oborẹ wu guọlọre nẹ ihworho i ru wẹn uvuẹn erhirhiẹ ọrana. Oma ọ merhuọn orhianẹ e rhiabọ deduo uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie, dedevwo wu nẹ ẹkwotọre ọrọrọ rhe? Itiọrurhomẹmro, Baibol na ọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi nẹ aye i ‘dje uruemru esiri harẹn epha.’ (Heb. 13:2, ftn.) Omarana,  jene roro kpahen enọ enana: Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni epha? Mesoriẹ o fo nẹ ọwan i wene ukẹro ra ha ni epha? Marhẹ ọwan ine ru dje uruemru esiri harẹn epha ri ha uvuẹn ukoko ọwan?

3, 4. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Exodus 23:9, marhẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre nẹ ihworho yi i ru epha lele, mesoriẹ?

³ Ọke i Jehova o simi emọ Israel nẹ Egypt hin, nọ yẹrẹ aye irhi ri dje oborẹ aye ina hẹrote otu Egypt ri homaba aye. (Ex. 12:38, 49; 22:21) Ra mẹriẹn taghene ekwakwa a kanren epha omamọ na, Jehova no ru ẹkwaphiẹrhotọre harẹn aye. Ẹkwaphiẹrhotọre rẹ epha ine gbugbon ọ ha usuẹn irhi na.—Lev. 19:9, 10.

⁴ Ukperẹ i Jehova ono je urhi rẹn emọ Israel nẹ aye i brọghọ rhẹ epha na oma, nọ karorhọ aye oborẹ aye i rioja lele uvuẹn Egypt. (Se Exodus 23:9.) Aye i ‘rhe oborẹ ọ havwọ re ne rhiẹ ọpha.’ Aye i ki rhiẹ evrẹn, otu Egypt a kẹnoma rẹn emọ Israel nime aye i nẹ ẹkwotọre ọrọrọ rhe, ọrhẹ fọkiẹ ẹga aye. (Gen. 43:32; 46:34; Ex. 1:11-14) Emọ Israel i rioja omamọ ọke aye e rhiẹ epha uvuẹn Egypt, ọrẹn i Jehova ọ guọlọre nẹ aye i hẹrote epha jerẹ emotọre.—Lev. 19:33, 34.

5. Me yọ nọ sa ọwan erhumu hẹrokele i Jehova ro dje ọdamẹ kpahen epha?

⁵ Inyenana, ọwan i vwo imwẹro taghene i Jehova o ji vwo ọdamẹ kpahen epha ri rhiẹ Iseri Jehova. (Deut. 10:17-19; Mal. 3:5, 6) Ọwan e rhe roro kpahen oborẹ epha a dẹrughwaroghwẹ, jerẹ utuoma yanghene edjadjẹ rẹ aye i vwe rhon, ọnọ lẹrhẹ ọwan dje uruemru esiri ọrhẹ ẹguọlọ harẹn aye.—1 Pet. 3:8.—1 Pet. 3:8.

6, 7. Me yo djephia taghene Ilele Kristi ọke ahwanren i sabu kẹnoma rẹn uruemru re vwo utuoma kpahen ihworho ri nẹ ẹkwotọre ọrọrọ rhe?

⁶ Ilele Kristi ọke ahwanren i sabu kẹnoma rẹn uruemru re vwo utuoma kpahen epha rọ homaphia uvwre otu i Jew na. Uvuẹn Pentecost 33 C.E., imizu ri ha uvuẹn i Jerusalem ni dede Ilele Kristi ri ghwẹriẹre obọ ri nẹ ẹkwotọre sansan rhe. (Acts 2:5, 44-47) Oborẹ Ilele Kristi otu i Jew na i dje ẹguọlọ phia harẹn Ilele Kristi ri nẹ ẹkwotọre ọrọrọ rhe, o djephia taghene aye i vwẹruọ oborẹ o mevirhọ re ne ‘dje uruemru esiri harẹn epha.’

⁷ Ọrẹn, rẹ ukoko Ilele Kristi ọrukaro na ọ dua riaro, erhirhiẹ ro sekpahen uruemru re vwo utuoma kpahen ihworho ri nẹ ẹkwotọre ọrọrọ rhe nọ homaphia. Otu i Jew ra djẹ i Greek ne brenu taghene e sehiẹn emẹse uku aye. (Acts 6:1) Na sabu kwaphiẹ ẹmro na rhọ, inyikọ na ni ha ehworhare awan irhiruẹ mwu, na sabu hẹrote kohworho kohworho. Ehworhare enana i vwo odẹ i Greek, ro djephia taghene inyikọ na i guọlọ kwaphiẹ ẹmro na rhọ, nẹ Ilele Kristi na i sabu nyerẹn kugbe.—Acts 6:2-6.

8, 9. (a) Me yo no djephia taghene ọwan e vwo utuoma kpahen ihworho ri nẹ ẹkwotọre erọrọ rhe? (b) Uruemru ọgo yo fori nẹ ọwan i ti nẹ ọmudu ọwan? (1 Pet. 1:22)

⁸ Sẹ ọwan i rheri yanghene ọwan e rhe-e, ẹkwotọre ọwan ọ hobọte uruemru ọwan. (Rom. 12:2) Ọkezẹko, ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ ọwan, ihworho ri ha uvuẹn ekete iruo ọwan, yanghene ihworho ọwan ọrhẹ aye e gbe riẹ isukuru kugbe, a ta erharhere ẹmro kpahen ihworho ri nẹ ẹkwotọre erọrọ rhe yanghene  ihworho ra djẹ edjadjẹ ọrọrọ. Marhẹ uruemru ọnana o ru hobọte ọwan? Orhianẹ ohworho ọ ha ẹkwotọre ọwan djechẹẹ, me yẹ ọwan ine ru?

⁹ Ọke owu, ọnyikọ Peter o vwo uruemru re vwo utuoma kpahen ihworho ri vwe rhiẹ otu i Jew, ọrẹn bibiesuọn nọ sabu ti orharhere uruemru ọrana nẹ ọmudu ọnẹyen. (Acts 10:28, 34, 35; Gal. 2:11-14) Omaran ọ ji havwọ, ọwan i rha mẹrẹnvwrurhe taghene ọwan i vwo uruemru re vwo utuoma kpahen ihworho ri nẹ ẹkwotọre erọrọ rhe, o fori na damoma ne ti uruemru ọrana nẹ ọmudu ọwan. (Se 1 Peter 1:22.) O fori na karorhọ taghene o toro ẹkwotọre ọwan i nurhe-e, ọwan ihworho ri vwa gba, ọwan e mwuovwan usimirhọ-ọ. (Rom. 3:9, 10, 21-24) Omarana, mesoriẹ ọwan ine roro taghene ọwan i rhomu ghwẹ awọrọ? (1 Cor. 4:7) O fori nẹ ọwan i vwo aruo ẹhẹn ri Paul o vwori, ọke rọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi ra djẹha taghene aye e ‘rhiẹ epha ghwomara-an, ọrẹn . . . ihworho ri ha uvuẹn oghwa Osolobrugwẹ.’ (Eph. 2:19) Arha damoma na sabu kẹnoma rẹn uruemru re vwo utuoma kpahen ihworho ri nẹ ẹkwotọre erọrọ rhe, ọnọ sa ọwan erhumu ku uruemru ọkpokpọ na rhọ.—Col. 3:10, 11.

10, 11. Marhẹ i Boaz o ru hẹrokele i Jehova nyoma oborẹ o ru harẹn i Ruth ro rhiẹ onyẹ i Moab?

¹⁰ Ọrẹ imwẹro, Boaz ọ hẹrokele i Jehova nyoma oborẹ o ru harẹn i Ruth ro rhiẹ onyẹ i Moab. Ọke i Boaz o yo ni ikebi ọnẹyen, nọ djokarhọ i Ruth ro rhiẹ ọpha ro gbugbon uvuẹn okokọ ikebi na. Ọke ro rhon taghene i Ruth ọ nọren vwẹre ọ ki tuẹn ugbon rhọ, dedevwo urhi na ọ tare taghene epha ina sabu gbugbon, Boaz nọ tare taghene i Ruth ọnọ sabu gbugbon uvuẹn erhẹrhẹ ikebi na.—Se Ruth 2:5-7, 15, 16.

¹¹ Oborẹ aye i tẹmro lele o djephia taghene i Boaz o vwo ọdamẹ kpahen erhirhiẹ i Ruth ọ havwọ. Ọrukaro, ọ ta riẹn no kwomakugbe emẹse na neneyo ehworhare ra wian uvuẹn ikebi na i je rhe kpokpie. Ọ tobọ ji yẹ ye emaren ọrhẹ ame, jerẹ oborẹ ọ yẹ ihworho ra wian riẹn na. Habaye, Boaz ọ ha ukẹro ọkokamo ni Ruth ro rhiẹ ọpha na-a, ukpomaran nọ ta omamọ ẹmro riẹn.—Ruth 2:8-10, 13, 14.

12. Marhẹ uruemru esiri ono ru hobọte epha ra rhiẹ ukoko na obọ?

¹² Orhiẹ ẹguọlọ i Ruth o vwo kpahen izu esa ye ro rhiẹ i Naomi ọvo yọ lẹrhẹ i Boaz vwo ọdamẹ kpahiẹ-ẹn, ọrẹn o vwo ọdamẹ kpahiẹn nime ọ ga i Jehova ne. Uruemru esiri Boaz o djephia harẹn i Ruth, o djephia taghene Osolobrugwẹ o dje ẹguọlọ atamwu harẹn i Ruth rọ ‘zẹ ro obotọre ibekpe ọnẹyen.’ (Ruth 2:12, 20; Prov. 19:17) Omaran ọ ji havwọ inyenana, uruemru esiri rẹ ọwan e djephia ọnọ sabu ha userhumu rẹn ‘aruo ihworho ephian,’ nẹ aye i mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe jeghwai lẹrhẹ aye rhe taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye.—1 Tim. 2:3, 4.

13, 14. (a) Mesoriẹ o fo na mroma epha ri rhiẹ Aghwẹlẹ Uvie? (b) Marhẹ wu ne ru sabu fi uruemru ra zofa kparobọ, wa rha guọlọ lele epha tẹmro?

¹³ Ọwan ina sabu dje uruemru esiri harẹn epha ra rhiẹ ukoko na obọ, nyoma ana dabu mroma aye uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie. Ọwan ina sabu djokarhọ taghene epha a zofa, nọ lẹrhẹ aye rhirhiẹ kologho. Fọkiẹ oborẹ e yoni rẹ aye notọre rhe, ọrhẹ irueru aye, aye ina sabu roro taghene  aye e fiemru harẹn ihworho ri ha uvuẹn ẹkwotọre aye i havwọ na-a. Omarana, no fori ne dje ọdamẹ ro nẹ ẹhẹn rhe harẹn aye. Wu rhe vwo JW Language app uvuẹn edjadjẹ ọnọ, ọnọ ha userhumu wẹn mroma epha uvuẹn edjadjẹ aye.—Se Philippians 2:3, 4.

¹⁴ Ofa ọnọ sabu ruọ, wu ne lele epha tẹmro. Na sabu fi erhirhiẹ ọrana kparobọ, wu na sabu ta rẹn aye kpahen oma. Ọkezẹko, wu na mẹrẹnvwrurhe taghene irueru aye ọrhẹ ọnọ i serhọ owu, wu na jeghwai mẹrẹnvwrurhe taghene ẹkwotọre owuowu i vwe ekete aye e rhomu ọrhẹ ekete aye e seriotọre.

15. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ epha ri ha uvuẹn ẹkwotọre ọwan?

¹⁵ Na sabu dede epha ri ha uvuẹn ukoko na, nọ oma, ‘Marhẹ mi guọlọre ne ru mẹ lele, mi rhe riẹ ẹkwotọre ọrọrọ?’ (Matt. 7:12) Vwo edirin kpahen epha ri ha uvuẹn ẹkwotọrẹ ọnọ. Orhiẹ ọke ephian yẹ ọwan ine vwẹruọ oborẹ aye e roro ọrhẹ oborẹ aye e ruẹ lele-e. Ukperẹ ọwan ine fiẹrorhọ taghene aye ine ru oborẹ ọwan e ruẹ, ọwan i rhiabọ dede aye.—Se Romans 15:7, ekete ra djokarhọ.

16, 17. (a) Me yẹ ọwan ine ru, na sabu ti kẹrẹ epha ri ha uvuẹn ukoko na? (b) Izede ego yẹ ọwan ina ha userhumu rẹn epha ri ha uvuẹn ukoko na?

¹⁶ Ọwan i rhe yono kpahen oborẹ ẹkwotọre ọrhẹ irueru epha i havwọ, nẹ ọnọ lọhọ rẹ ọwan ine lele aye ru kugbe. Ọke ọwan e ru ogame ekrun, ọwan ina sabu yono kpahen ihworho rẹ ọwan i vwa dabu rhe uvuẹn ukoko ọwan. Izede ọrọrọ rẹ ọwan ina sabu ti kẹrẹ aye, yẹ ọwan ine se aye me lele ọwan re emaren uvuẹn oghwa ọwan. Ra mẹriẹn taghene i Jehova o ‘je ighwe firhọ harẹn egbamwa na, nẹ aye i sabu vwo esegburhomẹmro’ ne na, orho fo ne rhiabọ dede epha ri ha  uvuẹn ukoko na?​—Acts 14:27; Gal. 6:10; Job 31:32.

¹⁷ Arha ghwọghọ ọke kugbe rhẹ epha, ọnọ lẹrhẹ ọwan rhe oborẹ aye a damoma te aye ine rhe irueru ọwan. Ọwan ina mẹrẹnvwrurhe taghene aye i guọlọ userhumu nẹ aye i sabu rhe edjadjẹ ọwan. Ọwan ina sabu sa aye erhumu nẹ aye i mẹrẹn omamọ oghwa yanghene iruo? Aruo ọdamẹ ọrana ọnọ sabu hobọte akpenyerẹn epha ri ha uvuẹn ukoko na.—Prov. 3:27.

18. Omamọ udje ọgo yẹ epha ina sabu hẹrokele inyenana?

¹⁸ Itiọrurhomẹmro, epha a damoma nẹ aye i sabu hẹrokele irueru ẹkwotọre aye i havwọ. Ruth o ru ọnana ọke ahwanren. Ọrukaro, o mwuọghọ rẹn irueru ẹkwotọre rọ havwọ na, nyoma ọ nọ sẹ ọnọ sabu gbugbon, dedevwo urhi na ọ tare taghene ọnọ sabu gbugbon. (Ruth 2:7) Ọreva, o dje ọdaremẹro phia fọkiẹ uruemru esiri re dje riẹn na. (Ruth 2:13) Epha i rhe dje omamọ uruemru phia, ọnọ lẹrhẹ imizu ri ha uvuẹn ẹkwotọre aye i havwọ na dje uruemru esiri harẹn aye.

19. Mesoriẹ o fo ne rhiabọ dede epha ri ha uvuẹn ukoko na?

¹⁹ Oma ọ merhen ọwan taghene i Jehova ọ ha uphẹn rẹn ihworho ephian nẹ aye i rhon iyẹnrẹn esiri na fọkiẹ ẹghẹlẹ ọphẹ ọnẹyen. Ọkezẹko uvuẹn ẹkwotọre aye i nurhe, aye e vwo uphẹn re ne yono aye i Baibol na yanghene rhiẹ Iseri Jehova-a. Ọrẹn, ọke ọnana aye i vwo uphẹn rẹ aye ine rhiẹ Iseri Jehova ne, orho fo nẹ ọwan i rhiabọ dede aye? Ọwan i rhe dje uruemru esiri harẹn aye, dedevwo ọwan e vwo bu-un, o dje ẹguọlọ i Jehova o vwo kpahen aye phia. Rẹ ọwan e rhiẹ ihworho ra ‘hẹrokele Osolobrugwẹ’ na, jenẹ ọwan i damoma ne rhiabọ dede epha ri ha uvuẹn ukoko na.—Eph. 5:1, 2.