1, 2. (a) Marhẹ ifiẹrorhọ Ilele Kristi urhomẹmro na, o ru vẹnẹ ọrẹ ihworho ri ha uvuẹn akpọ Echu? (b) Enọ eghoghanren ego ye ne yono kpahen?

ILELE KRISTI urhomẹmro i vwo obọdẹn aruefirhọ! Eri ne riẹ odjuwu ọrhẹ eri ne rhirhiẹ otọrakpọ na i vwo aruefirhọ rẹ aye ina mẹrẹn orugba ọhọre Osolobrugwẹ ọrhẹ erufon odẹ ọnẹyen. (John 10:16; Matt. 6:9, 10) Aruefirhọ ọrana yẹ oborẹ ọ mai ghanren rẹn ituakpọ. Eri ne riẹ odjuwu ọrhẹ eri ne rhirhiẹ otọrakpọ na, i ji fiẹrorhọ ive rẹ aye ine nyerẹn bẹmẹde. (2 Pet. 3:13) Ọke ọnana, ọwan i fiẹrorhọ taghene ihworho Osolobrugwẹ ine rhe ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova.

² Ihworho ri ha uvuẹn akpọ Echu i jeghwai vwo ifiẹrorhọ, ọrẹn o mwu aye ẹro sẹ ifiẹrorhọ na ono te orugba-a. Jerẹ udje, oduduru ihworho re fi ibikoro, e fiẹrorhọ taghene igho buebun ono te aye obọ, ọrẹn ọ dabu mwu aye ẹro-o. Ọrẹn, obọdẹn esegburhomẹmro yẹ ‘imwẹro kpahen oborẹ e fiẹrorhọ.’ (Heb. 11:1) Wu na sabu roro, marhẹ mi ne ru sabu vwo imwẹro kpahen oborẹ mi fiẹrorhọ? Erere ego yi havwiẹ, mi rhe ru esegburhomẹmro mẹ gbanhon kpahen oborẹ mi fiẹrorhọ?

3. Me ya bọn esegburhomẹmro kpahen?

 ³ E vwe vwiẹ ituakpọ rhẹ esegburhomẹmro-o; esegburhomẹmro ọvo ọ vwọ jeghwai homaphia-a. Ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ rọ wian uvuẹn ẹhẹn Ilele Kristi yọ lẹrhẹ aye vwo esegburhomẹmro. (Gal. 5:22) Baibol na ọ ta taghene i Jehova o vwo esegburhomẹmro yanghene ọ guọleriẹ-ẹ. O vwo emru owuorowu rọ nọ sabu fi otighri rhẹ ọhọre i Jehova-a, nime ọye yọ maido, ọye yọ ji mai vwo ẹghwanren. Harẹn Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu, ive rọ nọ yẹ ọwan ebrurhọ buebun ọ rugba uvuẹn ukẹriẹ ne. Omarana nọ tare: ‘Aye i rugba ne!’ (Se Revelation 21:3-6.) Ọwan i vwo esegburhomẹmro, nime i Jehova yẹ ‘Osolobrugwẹ ra hẹrosua,’ o ru oborẹ ọ tare ọke ephian.—Deut. 7:9.

4. Ifiẹrorhọ ọgo yẹ ihworho ri vwo esegburhomẹmro ọke ahwanren i vwori?

⁴ Hebrews urhomu-ẹmro 11, ọ hunute ehworhare ọrhẹ emẹse awan 16 ri vwo esegburhomẹmro. Paul ọ tare taghene buebun ihworho enana, ‘e se omamọ oseri kpahen aye fọkiẹ esegburhomẹmro aye.’ (Heb. 11:39) Aye ephian i vwo ‘imwẹro’ taghene Osolobrugwẹ ọnọ ha ‘Ọmọ’ re verhọ na phia, rọ nọ ghwọghọ Echu jeghwai ha ọhọre Osolobrugwẹ te orugba. (Gen. 3:15) Ihworho enana ri vwo esegburhomẹmro na, i hwuru bọmọke Ọmọ re verhọ na ro rhiẹ i Jesu Kristi, o ki rhie uphẹn firhọ harẹn eri ne riẹ odjuwu. (Gal. 3:16) Nime i Jehova ohworho ra hẹrosua, ọnọ rhọmọ aye nẹ uhwu, nẹ aye i nyerẹn bẹmẹde uvuẹn otọrakpọ na.—Ps. 37:11; Isa. 26:19; Hos. 13:14.

5, 6. Me yọ lẹrhẹ Abraham ọrhẹ ekrun ọnẹyen tẹnrovi ifiẹrorhọ aye, marhẹ aye i ru sẹrorẹ esegburhomẹmro aye? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁵ Hebrews 11:13 ọ ta kpahen ihworho ri nyerẹnren i Kristi ọ ki rhe: ‘Ihworho enana ri vwo esegburhomẹmro na i hwuru, dedevwo aye a mẹrẹn orugba ive na-a, ọrẹn aye i mẹrẹn ive na obaro na jeghwai rhiabọ dede ive na.’ Usuẹn ihworho enana yẹ Abraham. Ọye o fiẹrorhọ oborẹ akpọ ono rhirhiẹ, Ọmọ re verhọ na ọrhọ homaphia? Jesu ọ kpahenrhọ onọ ọrana ọke rọ ta rẹn era kparahasuiẹ taghene: ‘Abraham ọsẹ are ọ ghọghọren omamọ, nime o fiẹrorhọ taghene ọnọ mẹrẹn ẹdẹ mẹ, nọ mẹrenriẹn, nọ jeghwai ghọghọ.’ (John 8:56) Omaran ọ ji phia rẹn Sarah, Isaac, Jacob, ọrhẹ awọrọ ri tẹnrovi ifiẹrorhọ ọrẹ Uvie rọ sa obaro na, Uvie ‘rẹ Osolobrugwẹ ọ kwaphiẹrhọ.’—Heb. 11:8-11.

⁶ Marhẹ Abraham ọrhẹ ekrun ọnẹyen i ru sabu ru esegburhomẹmro aye gbanhon? Ọkezẹko, aye i yono kpahen Osolobrugwẹ nyoma aye a kerhọ ihworho erọrọ ri vwo esegburhomẹmro ri jeghwai te edje, nyoma aruẹmẹrẹn yanghene nyoma aye e se ẹbe ahwanren. Ọrọ mai ghanren, oborẹ aye i yonorin kpahen ive Osolobrugwẹ, ọ sẹrẹ aye ẹro-o. Nime imwẹro aye ọrẹ obọdẹn, ihworho enana i mwuegbe rẹ aye ina rioja, neneyo aye i sabu sẹrorẹ atamwu aye kpahen Osolobrugwẹ.

7. Ekwakwa ego yi Jehova ọ yẹrẹ ọwan na sabu ru esegburhomẹmro ọwan gbanhon, me ya na ha ekwakwa enana ru?

⁷ Na sabu ru esegburhomẹmro ọwan gbanhon, Jehova nọ yẹrẹ ọwan i Baibol na. Na sabu mẹrẹn ‘omamerhomẹ’ jeghwai ‘fikparobọ,’ o fori ne se i Baibol na ọke ephian. (Ps. 1:1-3; se Acts 17:11.) Jerẹ idibo Osolobrugwẹ ọke ahwanren, o fori nẹ ọwan i rhe roro kpahen ive Osolobrugwẹ  jeghwai mọrọn irhi enẹyen. Jehova ọ yẹrẹ ọwan ekwakwa ri na lẹrhẹ onyerẹnkugbe ọwan ọrhẹ ọnẹyen gbanhon nyoma ‘ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na.’ (Matt. 24:45) Omarana, ọwan i rhe vwo ọdaremẹro kpahen ekwakwa ri Jehova o tiobọnẹ harẹn ọwan, ọwan ni na họhọ ihworho ri vwo esegburhomẹmro ọke ahwanren, ri vwo ‘imwẹro’ kpahen ifiẹrorhọ ọrẹ Uvie na.

8. Marhẹ yẹ ẹrhomo ọ sabu ru esegburhomẹmro ọwan gbanhan?

⁸ Ẹrhomo ọ ha userhumu rẹn idibo Osolobrugwẹ ọke ahwanren ru esegburhomẹmro aye gbanhon. Esegburhomẹmro aye nọ gbanhanrhọ ọke Osolobrugwẹ ọ kpanhanrhọ ẹrhomo aye. (Neh. 1:4, 11; Ps. 34:4, 15, 17; Dan. 9:19-21) Ọwan ina ji sabu ta rẹn i Jehova kpahen edamẹ ọwan, nime ọwan i rheri taghene ọnọ kerhọ jeghwai ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin ọrhẹ aghọghọ. Jehova ọrhọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwan, esegburhomẹmro ọwan nọ gbanhanrhọ. (Se 1 John 5:14, 15.) Rẹ esegburhomẹmro orhiẹ owu usuẹn iruemru ẹhẹn ọfuanfon na, no fori nẹ ọwan i rha nẹrhomo nẹ Osolobrugwẹ ọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen, jerẹ oborẹ i Jesu ọ tare taghene ọwan i ru.—Luke 11:9, 13.

9. Ayọmo ya na ji sabu nẹrhomo kpahen, ọrhọ vrẹn oma ọwan?

⁹ O fo nẹ ọwan i nẹrhomo fọkiẹ userhumu Osolobrugwẹ ọnọ yẹ ọwan ọvo-o. O fori nẹ ọwan i kpẹmẹ i Jehova kẹdẹkẹdẹ fọkiẹ ‘ewian igbevwunu’ enẹyen ra vwa sabu kele! (Ps. 40:5) Habaye, o fori nẹ ọwan ‘i rha nẹrhomo kpahen eri ha uvuẹn ekanron, nọ họhọ taghene ọwan rhẹ aye e ha uvuẹn ekanron.’ Ọ jeghwai fo nẹ ọwan i nẹrhomo kpahen Iseri Jehova ri ha uvuẹn akpọ na ephian, maido ‘era kobaro usuẹn ọwan.’ Oma ọ merhen ọwan ọke ra mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwan ephian!—Heb. 13:3, 7.

10. Ayọmo usuẹn idibo Osolobrugwẹ yi mọrẹn esegburhomẹmro aye, me yọ yẹrẹ aye omẹgbanhon sabu ru omaran?

¹⁰ Uvuẹn Hebrews urhomu-ẹmro 11, ọnyikọ Paul ọ ta kpahen edamuni rẹ idibo Osolobrugwẹ i dinrin. Jerẹ udje, Paul ọ ta kpahen emẹse ri vwo esegburhomẹmro rẹ emọ aye i hwuru, ọrẹn na rhọmọ emọ na nẹ uhwu rhe. Ọ ji ta kpahen ‘awọrọ ri vwe kwe na tan aye, neneyo aye i sabu mẹrẹn ẹrhọmọnuhwu obọdẹn.’ (Heb. 11:35) Dedevwo ọwan e rhe ihworho ri Paul o vwo rhẹ ẹhẹ-ẹn, e fi ihworho jerẹ Naboth ọrhẹ Zechariah kpe, nime aye i huvwele jeghwai ru ọhọre Osolobrugwẹ. (1 Ki. 21:3, 15; 2 Chron. 24:20, 21) Daniel ọrhẹ igbehian yen i vwo uphẹn ra na ‘tan’ aye nyoma aye ina ja mọrọn esegburhomẹmro aye. Ukpomaran, esegburhomẹmro rẹ aye i vwo kpahen Osolobrugwẹ ọ yẹrẹ aye userhumu nẹ aye i sabu ‘da unu ikporokpo ji’ jeghwai ‘furhie erhanren.’—Heb. 11:33, 34; Dan. 3:16-18, 20, 28; 6:13, 16, 21-23.

11. Edamuni ego yẹ emẹraro ezẹko i dinrin fọkiẹ esegburhomẹmro aye?

¹¹ Fọkiẹ esegburhomẹmro aye, emẹraro jerẹ Micaiah ọrhẹ Jeremiah i ‘rioja nyoma ra ha aye djechẹẹ . . . jeghwai fi aye rhẹ ekanron.’ Awọrọ jerẹ Elijah, i ‘nya rhe nya rie uvuẹn aton, igbenu, unu rọ ha uvuẹn atita ọrhẹ ikpotọ ri ha uvuẹn otọrakpọ na.’ Aye ephian i vwo edirin nime aye i ‘vwo imwẹro kpahen oborẹ aye i fiẹrorhọ.’—Heb. 11:1, 36-38; 1 Ki. 18:13; 22:24-27; Jer. 20:1, 2; 28:10, 11; 32:2.

12. Ọrọmo yọ mai vwo edirin edamuni, me yọ ha userhumu riẹn?

¹² Ọke i Paul ọ tẹmro kpahen ehworhare ọrhẹ emẹse ri vwo esegburhomẹmro  hin, nọ ta kpahen udje rọ mai ghanren kparobọ, udje Ọrovwori ọwan Jesu Kristi. Hebrews 12:2 nọ tare: ‘Fọkiẹ aghọghọ rọ ha obaruiẹ, no vwo edirin uvuẹn orhan oja, ọ zofa-a, vwarana, o siyẹ obọrhe aga usuon Osolobrugwẹ ne.’ Omarana, o fori nẹ ọwan i ‘dabu roro’ kpahen esegburhomẹmro i Jesu ọke rọ dẹrughwaroghwu edamuni ọgbogbanhon. (Se Hebrews 12:3.) Jesu ọrhẹ Ilele Kristi erukaro jerẹ Antipas re kperi, i mọrẹn esegburhomẹmro aye. (Rev. 2:13) Aye ine vwo arhọ ri bẹmẹdẹ obẹ odjuwu, ọnana ọ ghwẹ ‘ẹrhọmọnuhwu obọdẹn’ rẹ ihworho ahwanren ri vwo esegburhomẹmro i fiẹrorhọ. (Heb. 11:35) Ọke ra ha i Jesu mwu ẹrhẹ Orodje uvuẹn ẹgbukpe 1914 hin, na rhọmọ ọsoso ihworho ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha riẹ odjuwu, nẹ aye i lele i Jesu sun.—Rev. 20:4.

13, 14. Edamuni ego yẹ Rudolf ọ dẹrughwaroghwu, me yọ sa riẹ erhumu din aye ephian?

¹³ Iseri Jehova buebun inyenana, a hẹrokele udje i Jesu nyoma aye a tẹnrovi obaro na ọrhẹ nyoma aye i vwa lẹrhẹ edamuni ru esegburhomẹmro aye seriotọre. Roro kpahen udje Rudolf Graichen, re vwiẹre uvuẹn ẹgbukpe 1925 obẹ Germany. Nọ karorhọ ifoto i paradais ra ha  tamwu ugbomoghwa aye. Nọ yare: “Ifoto owu o vwo arimwamwa egbo ọrhẹ ogegede, ọmọvwerhe orhẹ idjẹlẹkpo, kugbe erhuẹn ọrhẹ okporokpo—aye ephian e nyerẹnkugbe ọrẹ ufuoma, ọmọvwerhe yo sun aye. . . . Ifoto erana i daji ẹhẹn mẹ jijiri.” (Isa. 11:6-9) Rudolf ọ sẹrorẹ esegburhomẹmro ọnẹyen udabọ ẹkparehaso ro nẹ obẹ otu re suẹn uvuẹn Germany rhe.

¹⁴ Edamuni erọrọ rẹ Rudolf ọ dẹrughwaroghwu, yẹ ọke izie o hwu uvuẹn ekanron uvuẹn Ravensbrück, ọrhẹ ọke esegburhomẹmro ọsẹ ye o riotọre te erhirhiẹ o fi obọ rhẹ ẹbe taghene ọye rhẹ Oseri Jehova ghwomara-an. Ọke re ti Rudolf nẹ ekanron, no vwo uphẹn rọ nọ ga ẹrhẹ oniruo okinhariẹ, na jeghwai se yi riẹ isukuru i Gilead. Nọ gare ẹrhẹ oniruo okinhariẹ ọrhẹ imishọnari uvuẹn ẹkwotọre i Chile. Ọrẹn, edamuni Rudolf e ji hi-in. Ọke oru, nọ rọnmọ Patsy ro ji rhiẹ imishọnari. Ẹgbukpe owu ọ vrẹn, ọmọ aye ọgbọtọ no hwuru. Ọke oru, aniẹ ro vwo ẹguọlọ kpahen omamọ, rọ ha ẹgbukpe 43 ọvo, no ji hwu. Rudolf o din edamuni enana. Dedevwo o kpomẹ, ọ jeghwai ho ne, ọ ji ga ẹrhẹ ọkobaro ọrhẹ ọkpako ọke ra ya ikuegbe yi uvuẹn Watchtower ọrẹ August 1, 1997, aruọbe 20-25. ^[1]

15. Idje ego yi djephia taghene Iseri Jehova a ghọghọ udabọ ọdamuni ọke ọwan na?

¹⁵ Iseri Jehova a ji ghọghọ uvuẹn ifiẹrorhọ aye udabọ ẹkparehaso. Jerẹ udje, Iseri Jehova buebun i ha uvuẹn ekanron uvuẹn Eritea, Singapore, ọrhẹ South Korea, nime aye a nyalele ẹmro i Jesu ra na ja wọnrọn. (Matt. 26:52) Usuẹn ihworho enana ri ha uvuẹn ekanron na yẹ Isaac, Negede, ọrhẹ Paulos, ri ha uvuẹn ekanron Eritea uvuẹn ẹgbukpe rọ vrẹn 20 ne! Dedevwo imizu enana e vwo uphẹn rẹ aye ina rọnmọ jeghwai hẹrote esẹ ọrhẹ izu aye ri ho ne-e, ọrẹn, aye i sẹrorẹ atamwu udabọ ojẹriọ ọgbogbanhon. Omamerhomẹ rọ ha uvuẹn ughwaro aye, ra mẹrẹnren uvuẹn iwẹbsaiti ọwan jw.org, o djephia taghene aye i sẹrorẹ esegburhomẹmro aye. Era dẹrẹ ogba ekanron na a tobọ mwuọghọ harẹn aye.

16. Marhẹ esegburhomẹmro ọgbogbanhon ono ru sẹroruọ?

¹⁶ Iseri Jehova buebun a ji dẹrughwaroghwu ẹkparehaso ọgbogbanho-on. Edamuni aye ina sabu vẹnẹ. Iseri Jehova buebun e vwo edirin uvuẹn erhirhiẹ ogbere, ọke uvweri ọrhẹ ọke ukpokpogho ọgbogbanhon. Awọrọ i họhọ i Moses ọrhẹ idibo Osolobrugwẹ erọrọ ri ru akpọ aye lọhọ. Aye a damoma neneyo aye i je rhe vwo ufiuvwele ekwakwa ugboma. Me yọ ha userhumu harẹn aye ru ọnana? Ẹguọlọ aye i vwo kpahen i Jehova ọrhẹ esegburhomẹmro ọgbogbanhon aye i vwo kpahen ive Osolobrugwẹ taghene ono ti osehiẹn nie, jeghwai yẹ idibo yi ri vwo esegburhomẹmro ebrurhọ arhọ ri bẹmẹdẹ.—Se Psalm 37:5, 7, 9, 29.

17. Me wu brorhiẹn wu ne ru, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁷ Uvuẹn uyono ọnana, ọwan i mẹrẹn oborẹ eroro kpahen ive Osolobrugwẹ ọrhẹ ẹrhomo ẹnẹ ọke ephian ono ru sabu ha userhumu rẹn ọwan ru esegburhomẹmro ọwan gbanhon. Ọrana nẹ ọnọ sa ọwan erhumu vwo edirin edamuni jeghwai vwo ‘imwẹro’ kpahen oborẹ e fiẹrorhọ. Ọrẹn, Baibol na ọ tare taghene o ji vwo oborẹ ana haba esegburhomẹmro ọwan, urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ono dje yi fiotọre.