Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

WU Rheri?

WU Rheri?

Ọke ahwanren ohworho ọnọ ghini sabu wọ odin rhẹ ikebi ọreva ye?

Ọbe i Digest ọnana rẹ Justinian ro rhiẹ ohworho ro sun i Rome ọ yare na, ọ ha usuẹn ẹbe buebun ra ha guẹnzọn ọke ahwanren

JESU ọ tare uvuẹn Matthew 13:24-26 taghene: ‘Uvie odjuwu na ọ họhọ ọhworhare rọ wọ omamọ ikeri ewawọ rhẹ ikebi ọnẹyen. Ọke ihworho a merhẹn, ọvwreghrẹn yen nọ wọ ẹgon rhẹ uvwre irosu na nọ nyarhẹn. Ọke irosu na a họ jeghwai mọ emamọ, ẹgon na ni jeghwai homaphia.’ Ihworho buebun ra ya ẹbe, na frẹfro sẹ udje ọnana ghini urhomẹmro, ọrẹn ẹbe i Rome ọke ahwanren i kwerhọ ye taghene urhomẹmro.

“Ohworho ọrhọ wọ odin rhẹ ikebi ọreva ye no ruie kele, . . . ọrana ọkon lele urhi Rome. Ra mẹriẹn taghene e je urhi kpahen emru ọnana, no djephia taghene ọ phia omamọ,” omaran idishọnari i Baibol owu ọ tare. Ọgba irherhe owu re se Alastair Kerr, o dje fiotọre taghene uvuẹn ẹgbukpe 533 C.E., ohworho ro sun i Rome re se Justinian, no fomu ẹbe ọnẹyen re se Digest phia, urhi Rome ọrhẹ ẹmro rẹ ihworho re guẹnzọn i tare (uvwre ẹgbukpe 100-250 C.E.) i ha uvuẹn ọbe na. Sekpahen owian ọnana, Ulpian rọ dabu rhe urhi na, ọ rionbọrhọ ẹzọn rẹ Celsus ro sun Rome o gunrun (Digest, 9.2.27.14). Ọ tare taghene a wọ odin rhẹ ikebi ohworho ọrọrọ, fọkiẹ ọrana ewawọ ohworho na ni hwuru. Ọbe i Digest na ọ tare taghene ohworho ro ru sọ na, ọnọ kwa oborẹ ọ ghwọghọre na harẹn ohworho ro vwo ikebi na.

Nime aruo uruemru obiobiomu ọrana ọ phiare uvuẹn i Rome ọke ahwanren, no djephia taghene udje ri Jesu ọ haphia na ghini urhomẹmro.

Ugbomọphẹ ọgo yi Rome ọ yẹ otu i Jew re sun i Judea ọke ahwanren?

ỌKE ahwanren, otu i Rome ye suẹn i Judea, otu i Rome na i vwo isodja buebun kugbe i gọvunọ ro sun aye. Ohworho ro suẹn na o vwo omwemẹ ro no toro osa urhomu jeghwai sẹrorẹ ufuoma. Otu re sun Rome i vwo irhi ra lẹrhẹ ẹkwotọre na vwo ufuoma ọrhẹ omefuon. Otu re sun i Rome, na nyajẹ usuon amwa rẹn ihworho ri ha uvuẹn amwa na.

E guẹnzọn uvuẹn Sanhedrin otu i Jew na

Sanhedrin na yẹ ẹghware otu i Jew rọ mai rierun uvuẹn i Judea. Ẹghware ekokamo i ji havwiẹ uvuẹn Judea. Ọkezẹko buebun ẹzọn ekokamo ri sekpahen orusọ ọrhẹ irueru ozighi, e guẹn aye uvuẹn ẹghware ekokoma erana, otu re sun i Rome i vwa jeghwai fioma rhọ ẹzọn erana-a. Ọrẹn, otu re sun i Rome ọvo, yi vwo omẹgbanhon rẹ aye ine kpe ohworho ro ru sọ, otu i Judea e vwo omẹgbanhon ọrana-a. Udabọ ọrana, otu i Jew ri ha uvuẹn i Sanhedrin na, i fi Stephen kpe.—Acts 6:8-15; 7:54-60.

Omarana, otu i Jew ri ha uvuẹn i Sanhedrin na, i vwo omẹgbanhon rẹ aye ine je urhi. Ọrẹn ‘o vwo ekete omẹgbanhon aye o teri, nime otu i Rome ina sabu ghwai brorhiẹn rẹ aye ọvo ine guẹnzọn, orhianẹ aye e roro taghene a guọlọ kparehaso usuon aye.’ Omaran ọgba irherhe Emil Schürer ọ tare. Udje ọrana ọ homaphia ọke Claudius Lysias ro rhiẹ olotu isodja, o simi Paul ro rhiẹ ọmotọre i Rome nẹ abọ ihworho ra guọlọ kpe yi.—Acts 23:26-30.