‘ỌHWORHARE ọnana eriẹ ra djẹha no ghwoghwo odẹ mẹ rẹn egbamwa na ọrhẹ irodje.’ (Acts 9:15) Ọrovwori Jesu, ọ tẹmro ọrana kpahen ọhworhare ro rhiẹ Olele Kristi obọ, ọhworhare i Jew re me rhe rhẹ ọnyikọ Paul.

Owuọwan usuẹn ‘irodje’ erana yẹ onyẹ Rome re se Nero. Me wu ne ru, orhianẹ wẹwẹ ya chochọn oborẹ wu vwo esegburhomẹmro kpahen obaro ohworho ro suẹn na? Ọrẹn, a ha urhebro rẹn Ilele Kristi taghene aye i hẹrokele i Paul. (1 Cor. 11:1) Izede owu rẹ ọwan ina hẹrokele i Paul, ọyẹ oborẹ ọ chochọn esegburhomẹmro ọnẹyen obaro ihworho igọmẹti uvuẹn ọke ọnẹyen.

Urhi Moses ọyẹ urhi ro suẹn ẹkwotọre Israel ọrhẹ otu i Jew re ha ekete erọrọ. Ọke Pentecost 33 C.E. ọ vrẹn, orho rhiẹ urhi rẹn Ilele Kristi rẹ aye ina nyalele urhi Moses na-a. (Acts 15:28, 29; Gal. 4:9-11) Ọrẹn, Paul ọrhẹ Ilele Kristi erọrọ a tẹmro ri vwe fo kpahen Urhi na-a; aye i sabu ghwoghwo harẹn ihworho ri ha uvuẹn amwa i Jew buebun, ọrẹn a kparehaso owian aye-e. (1 Cor. 9:20) Itiọrurhomẹmro, uvuẹn erhirhiẹ sansan, Paul o riẹ Synagogue sansan, nọ sabu ghwoghwo harẹn ihworho ri rhe Osolobrugwẹ ọrẹ Abraham, ri jeghwai rhe Eyaya i Hebrew na.—Acts 9:19, 20; 13:5, 14-16; 14:1; 17:1, 2. 

Inyikọ na i djẹ Jerusalem no rhiẹ amwa ukaro ra na tuẹn owian aghwoghwo na rhọ. Aye i yono ihworho uvuẹn oghwa ẹga na ọke ephian. (Acts 1:4; 2:46; 5:20) Ọke owu, Paul no riẹ i Jerusalem, ne mwurien rhẹ ekanron avwaye. Ẹzenguon ọnana nọ kpareriẹ riẹ Rome.

Marhẹ igọmẹti Rome i ni iyẹnrẹn ri Paul o ghwoghwo na? Na sabu kpahenrhọ ye, o fori na djokarhọ ukẹro rẹ otu i Rome a ha ni ẹga. Aye i vwa gba ihworho ri nẹ ekete erọrọ rhe, nẹ aye i tiobọnu ẹga aye-e, jokpanẹ o rhiẹ emru imwofẹn harẹn ẹkwotọre aye yanghene o rhiẹ oborẹ o vwo serhọ.

 Urhi Rome ọ yẹ otu i Jew ugbomọphẹ uvuẹn ẹkwotọre aye. Ọbe na Backgrounds of Early Christianity ọ tare taghene: ‘Ẹga i Jew o vwo uphẹn ọduado uvuẹn ẹkwotọre i Rome. . . . Otu i Jew na i vwo ugbomọphẹ rẹ aye ina ga Osolobrugwẹ aye, a vwa gba aye ga isolobrugwẹ i Rome na-a. Aye ina sabu vwo urhi ri ne sun amwa aye.’ Aye i vwa jeghwai vwobọrhọ uvweri-i. * Ọke oru, Paul nọ ha urhi Rome ọnana, chochọn iyẹnrẹn esiri na obaro ihworho igọmẹti Rome.

Ihworho ri kparehaso i Paul i damu izede buebun nẹ aye i sabu lẹrhẹ ihworho kpekpa ọrhẹ ihworho igọmẹti kparehasuiẹ. (Acts 13:50; 14:2, 19; 18:12, 13) Roro kpahen oborẹ ọ phiare ọke owu. Ekpako ukoko uvuẹn i Jerusalem i rhonrin uvwre otu i Jew na taghene aghwoghwo Paul ọ ‘kparehaso urhi Moses.’ Aruo ikun erana ina sabu lẹrhẹ ihworho ezẹko ri ghwẹriẹre obọ, roro taghene Paul o vwo mwuọghọ rẹn ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova-a. Habaye, iguẹnzọn otu i Jew ina sabu ta taghene Ilele Kristi a kparehaso ogame otu i Jew. Ọrana ọrhọ phia, otu i Jew ri kwomakugbe Ilele Kristi ina rioja. Aye ine le aye nẹ oma jeghwai je urhi taghene aye i vwe ghwoghwo uvuẹn oghwa ẹga na-a. Omarana, ekpako ukoko na ni ha urhebro rẹn i Paul, no djephia harẹn ihworho na taghene ọ kparehaso urhi Moses na-a, nyoma ono riẹ oghwa ẹga na ye ru oborẹ Osolobrugwẹ ọ vwọ ten, rọ vwọ jeghwai sọ.—Acts 21:18-27.

Paul no ru omaran, ọnana nọ lẹrheriẹ sabu ‘chochọn iyenren esiri na jeghwai ghwoghwo lele urhi.’ (Phil. 1:7) Uvuẹn oghwa ẹga na, otu i Jew ni tuẹn owọnren rhọ, aye na guọlọ kpe i Paul. Olotu isodja otu i Rome nọ fi Paul rhẹ ekanron. Ọke aye a guọlọ ha uphianphian fa i Paul, Paul nọ ta ren aye taghene ọye onyẹ i Rome. Ọnana nọ lẹrherẹ aye mwu i Paul riẹ Caesarea, avwaye yẹ otu i Rome e sun Judea. Uvuẹn Caesarea, Paul no vwo uphẹn ọduado ro no fiudugbere ghwoghwo iyẹnrẹn esiri ro mwidjẹn harẹn ihworho re suẹn. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene nyoma izede ọnana yẹ ihworho buebun e rhon kpahen iyẹnrẹn esiri na.

Acts urhomu-ẹmro 24, ọ hunute oborẹ i Paul ọ dẹrughwaroghwu ọke o mevi obaro i Felix, ro rhiẹ igọvunọ ọrẹ Judea, Felix o rhon kpahen oborẹ Ilele Kristi na i vwo esegburhomẹmro kpahen bi ne. Otu i Jew na, ni tare taghene Paul ọ kparehaso urhi Rome uvuẹn izede esa. Aye i tare taghene i Paul ọ lẹrhẹ otu i Jew na kparehaso urhi ẹkwotọre na; aye i ji ta taghene Paul o suẹn otu ẹkparehaso na; aye i ji ta taghene ọ guọlọ gbe oghwa ẹga na ghwẹ, oghwa ẹga na ọ ha obotọre usuon ọrẹ otu i Rome. (Acts 24:5, 6) Enana ina sabu lẹrhẹ aye brorhiẹn uhwu kpe yi.

Orhiẹ oborẹ o fori nẹ Ilele Kristi i roro kpahen oborẹ i Paul o ru lele ọke rọ dẹrughwaroghwu ẹkparehaso. O mwuomarhọghọ jeghwai ha ẹhẹn riotọre. Paul nọ hunute Urhi na ọrhẹ Emẹraro na, nọ jeghwai ta taghene urhi o kwerhọ ye nọ ga ‘Osolobrugwẹ esẹ ride ọnẹyen.’ Ọrana yẹ uphẹn igọmẹti Rome i yẹ otu i Jew ri ha obotọre usuon aye. (Acts 24:14) Ọke oru, Paul nọ sabu chochọn esegburhomẹmro ọnẹyen obaro igọvunọ re se Porcius Festus ọrhẹ Orodje Herod Agrippa.

Obẹta ye, neneyo a sabu brorhiẹn rọ gbare ha riẹn, Paul nọ tare: ‘Mi kpare ẹzọn vwe i Caesar!’ Caesar yọ mai vwo omẹgbanhon usuẹn ihworho re suẹn ọke ọrana.—Acts 25:11.

‘Wu ne vi mevi obaro i Caesar,’ omaran ọmakashe owu ọ ta rẹn Paul. (Acts 27:24) Nero ro rhiẹ ohworho ro suẹn i Rome, ọ tare ọke ọ tuẹn usuon rhọ taghene orhiẹ ọye ọvo yo no guẹnzọn na ephia-an. Ẹgbukpe ẹrẹnren erukaro uvuẹn usuon ọnẹyen, nọ kpare ẹzọn na vwe ihworho erọrọ. Ọbe na The Life and Epistles of Saint Paul nọ tare taghene ọke Nero o kwe taghene ọye ono guẹnzọn,  uvuẹn oghwa ọnẹyen yo guẹnzọn na, ihworho ri vwo irherhe ọrhẹ ẹghwanren ni sa riẹ erhumu.

Baibol na ọ ta sẹ Nero ọvo yo guẹnzọn i Paul yanghene ohworho ọrọrọ yo guẹnzọn na-a. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, Paul ọ sabu djephia harẹn aye taghene ọye ọ ga Osolobrugwẹ otu i Jew na, nọ jeghwai ha urhebro rẹn ihworho ephian taghene aye i mwuọghọ rẹn ihworho re suẹn. (Rom. 13:1-7; Titus 3:1, 2) Nọ họhọre taghene iyẹnrẹn esiri ri Paul ọ chochọn obaro ihworho re suẹn, o ghini vwo efikparobọ—ne tiobọnu i Paul.—Phil. 2:24; Philem. 22.

Jesu ọ ta rẹn idibo yi: ‘Ene mwu are riẹ obaro igọvunọ ọrhẹ irodje fọkiẹ omẹmẹ, no rhiẹ oseri harẹn aye ọrhẹ egbamwa na.’ (Matt. 10:18) Orhiẹ uphẹn ọduado re ne mevi harẹn i Jesu uvuẹn izede ọnana. Omẹdamu ọwan ra na chochọn iyẹnrẹn esiri na, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan fikparobọ uvuẹn ẹghware ẹzọn. Itiọrurhomẹmro, oborẹ ihworho ri vwa gba e brorhiẹn, ọ vwọ ha iyẹnrẹn esiri na ‘mwuẹ lele urhi’ ọke ephia-an. Uvie Osolobrugwẹ ọvo yo no ti ọwan nẹ abọ osehiẹn.—Eccl. 8:9; Jer. 10:23.

Inyenana, Ilele Kristi ina sabu ha odidi vwe odẹ i Jehova aye arha chochọn iyẹnrẹn esiri na obaro ihworho igọmẹti. Jerẹ obore i Paul o ruru, ọwan i mwuomarhọghọ, ta urhomẹmro, jeghwai vwo imwẹro. Jesu ọ ta rẹn idibo yi taghene aye i vwe ‘mwuegbe oborẹ aye ina chochọn oma aye lele-e, nime ọnọ yẹ aye ẹghwanren ọrhẹ ẹmro aye ina ta rẹn ihworho ra kparehaso aye.’—Luke 21:14, 15; 2 Tim. 3:12; 1 Pet. 3:15.

Ilele Kristi i rha chochọn iyẹnrẹn esiri na obaro irodje, igọvunọ, yanghene ihworho igọmẹti, aye na sabu ghwoghwo rẹn ihworho ra vwa sabu ghwoghwo riẹn bi. Ẹzọn buebun rẹ Iseri Jehova i gun riase, ọ lẹrherẹ aye sabu vwo ugbomọphẹ ẹmro ọrhẹ ogame. Ọrẹn, o toro oborẹ o nẹ erhumie rhe uvuẹn erhirhiẹ enana-a, uduefigbere idibo Osolobrugwẹ e djephia, ọ lẹrhẹ ọmudu Osolobrugwẹ ghọghọ.