1-2. Me yọ lẹrhẹ oma merhen idibo Osolobrugwẹ? (James 1:​22-25)

 JEHOVA ọrhẹ Ọmọyen ọghoghanren i guọlọre nẹ oma ọ merhen ọwan. Psalm 119:2 nọ tare: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn era nyalele okarorhọ enẹyen, era guọliẹ rhẹ ọsoso ọmudu aye.” Jesu nọ yẹrẹ ọwan imwẹro ọrọrọ: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn ihworho re rhon Ẹmro Osolobrugwẹ jeghwai nyalelie!”—Luke 11:28.

² Oma ọ merhen ọwan re rhiẹ idibo i Jehova. Mesoriẹ? Ọwan i vwo iroro buebun, ọrẹn, owu rọ mai ghanren yẹ Ẹmro Osolobrugwẹ re se ji ha ruiruo ọke ephian.—Se James 1:​22-25.

3. Erere ọgo ya mẹrẹn arha ha oborẹ e yonorin uvuẹn i Baibol na ruiruo?

³ O vwo izede sansan ene ru mẹrẹn erere erhe rhiẹ “ihworho re ruẹ lele ẹmro na.” Ọnana izede ọghoghanren owu rọ nọ lẹrhẹ ọwan ruẹ oma merhen i Jehova. Arha karorhọ ọrana, oma ọnọ merhen ọwan. (Eccl. 12:13) Arha ha oborẹ e yonorin uvuẹn i Baibol na ruiruo, nọ bọn onyerẹnkugbe ekrun ọwan gbanhan, ji tiẹ ọwan kẹrẹ imizu ukoko na. O fiotọre taghene, ọrana oborẹ ọ phiare uvuẹn akpenyerẹn ọnọ ne. Habaye, na na sabu kẹnoma rẹn ebẹnbẹn buebun rẹ ihworho ri vwa ga i Jehova a dẹrughwaroghwẹ. Itiọrurhomẹmro, e kwerhọ ẹmro Orodje David. Ọke rọ hunute urhi na, ọkpọvi, ọrhẹ ẹzenguon i Jehova uvuẹn ijoro rọ soro, no funrien omana: “O vwo erere ọduado arha nyalele aye.”—Ps. 19:​7-11.

4. Mesoriẹ ọ bẹn ne rhiẹ ihworho re ruẹ lele Ẹmro Osolobrugwẹ?

 ⁴ Itiọrurhomẹmro, ọ lọhọ ne rhiẹ ihworho re ruẹ lele Ẹmro Osolobrugwẹ-ẹ. Dedevwo e vwo ewian buebun, ọrẹn, o fori na guọlọ ọke se i Baibol na ji yonie, na sabu vwẹruọ oborẹ i Jehova ọ guọlọ mie ọwan. Omarana, jena ta kpahen irorẹdjẹ ezẹko ri na ha userhumu rẹn ọwan rhe seyi ọke ephian. Ene ji yono kpahen oborẹ ọnọ ha userhumu rẹn ọwan roro kpahen oborẹ e seri, ji haye ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọwan.

KWAPHIẸ ỌKE RHOTỌRE WU NE SE ẸMRO OSOLOBRUGWẸ

5. Ewian ego ya mai ha ọke ọwan?

⁵ Ihworho i Jehova buebun i vwe kiki vwo ọke-e. Ọwan a ha ọke buebun wian ewian ri mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Jerẹ udje, buebun ọwan a wian na sabu hẹrote oma ọwan ọrhẹ ekrun ọwan. (1 Tim. 5:8) Ilele Kristi buebun a hẹrote ihworho ekrun aye ri kpako ne yanghene re kpomẹ. O ji fo na dabu hẹrote oma ọwan, ọnana ọ ha ọke. Haba ewian enana, e ji vwo ewian erọrọ uvuẹn ukoko na. Ọrọ mai ghanren yẹ owian aghwoghwo na. Udabọ ewian enana ephian, marhẹ wu ne ru guọlọ ọke se i Baibol na ọke ephian, roro kodo kpahiẹn, ji haye ruiruo?

6. Me yọ nọ ha userhumu wẹn rhe se i Baibol na ọke ephian? (Ni ifoto na.)

⁶ Isese i Baibol ọ ha usuẹn “ekwakwa ri mai ghanren” harẹn Ilele Kristi, omarana, o fori ne rhe seyi ọke ephian. (Phil. 1:10) Psalm 1:2 nọ ta kpahen ọhworhare rẹ oma ọ merhan na: “Urhi Jehova yọ mai je yi, no ji se urhi Ọnẹyen rhẹ uvwele ro riotọre ason ọrhẹ uvo.” (Ps. 1:​1, 2) Ọnana o mevirhọ taghene ana rha guọlọ ọke se i Baibol na. Ọkiọgo yọ mai serhọ re ne se i Baibol na? Owuowọnwan yo vwo orhienbro ọrana. Ọrẹn, sanọ ọke rọ nọ ha uphẹn wẹn rhe seyi ọke ephian. Omizu ọhworhare owu re se i Victor, nọ tare:  “Urhiọke yọ mai je mẹ mi ne ruẹ isese i Baibol mẹ. Dedevwo mi vwe kiki rhọmọ urhiọke-e, ọrẹn ọke ọrana yọ mai fuoma. Fọkime, mia sabu kpomaviẹ rẹn isese na ọke ọrana.” Ọke ọrana wa ji ha ruẹ isese ọnọ? Nọ oma, ‘Ọkiọgo yọ mai serhọ mi ne ruẹ isese i Baibol mẹ?’

RORO KODO KPAHEN OBORẸ WU SERI

7-8. Me yọ nọ sabu lẹrhiẹ bẹn ne vwẹruọ oborẹ e seri? Dje udje yi.

⁷ Itiọrurhomẹmro, ana sabu rhe se ẹbe buebun, ọrẹn e vwe vwẹruọ oborẹ e seri-i. Wu se kpahen emru dẹ ne, ọrẹn ọke oru nọ bẹn wu na rharhumu karorhọ oborẹ wu seri na? Ọnana ọ phia rẹn ọwan ephian dẹ ne. Ọrẹ omemwurhọ, ọnana ọnọ ji sabu phia ọke re ruẹ isese i Baibol ọwan. Ọkezẹko, e bru ẹkẹ te oma re ne se irhomu-ẹmro i Baibol ezẹko kẹdẹkẹdẹ. Ọrana o serhọ dẹn. O fori ne bru ẹkẹ te oma ji damoma nyamwuie. (1 Cor. 9:26) Ọrẹn, udjoghwẹ ọrukaro yẹ ọrẹ ana tuẹn isese i Baibol na rhọ. O ji vwo ekwakwa erọrọ re ne ruo, na sabu mẹrẹn erere ọke erhe se Ẹmro Osolobrugwẹ.

⁸ Roro kpahen udje ọnana: Ewawọ ọ guọlọ ame oso nọ sabu do. Ọrẹn, oso na ọrhọ rhọ phan, otọre na nọ nọ vuọn rhẹ ame. Ọrana ọrhọ phia, ewawọ ina sabu hwu. Fọkime otọre na ọ guọlọ ọke nọ sabu da ame na ji lẹrhẹ ewawọ rhomu. Omaran ọ ji havwọ, erhe brokpakpa se i Baibol na, ọnọ bẹn re ne vwẹruọ ye, karorhọ ye, ji haye ruiruo.—Jas. 1:24.

9. Me ye ne ruo orhianẹ e vwo uruemru re brokpakpa se i Baibol na?

⁹ We brokpakpa se i Baibol na ọkezẹko? Orhiomaran, me yo fori wu ru? Seyi bibiesuọn. Damoma fiẹ ọke rhotọre roro kpahen oborẹ wu seri na. O fo nẹ ọnana ọ bẹn wẹ-ẹn. Orhianẹ omaran ọ havwọ wẹn, eroro kodo ọnọ ha userhumu wẹn roro kpahen oborẹ wu seri na. Wu na sabu haba ọke we ruẹ isese i Baibol ọnọ, ne wu sabu roro kpahen oborẹ wu seri na. Habaye, wu na sabu se ibiẹ eghwẹmro ezẹko, ji ha ọke rọ hẹrhẹre roro  kodo kpahen oborẹ wu seri. Victor ra hunute vrẹn ne nọ tare, “Mie ruẹ isese i Baibol mẹ kpeke, ọkezẹko urhomu-ẹmro owu ọvo yi mie se. Ra mẹriẹn taghene urhiọke yi mie ruẹ isese i Baibol mẹ na, ni mia sabu ha ọsoso ẹdẹ na roro kpahen oborẹ mi seri.” O toro ona wa ha ruiruo-o, oborẹ ọ mai ghanren yẹ ọrẹ wu ne seyi bibiesuọn, ji vwẹruọ oborẹ wu seri na.—Ps. 119:97; se ekpeti na “ Enọ re ne Roro Kpahen.”

10. Dje kpahen oborẹ wu ne ru ha oborẹ we yono ruiruo. (1 Thessalonians 5:​17, 18)

¹⁰ O toro ọke we ruẹ isese i Baibol ọnọ ọrhẹ oborẹ wu rurie jiri te-e, damoma ha oborẹ wu seri ruiruo. We rhe se i Baibol na, nọ oma, ‘Marhẹ mi ne ru ha iyẹnrẹn ọnana ruiruo vwana ọrhẹ obaro na?’ Jerẹ udje, gba haye taghene wa guọlọ se 1 Thessalonians 5:​17, 18. (Seyi.) Wu rhe se eghwẹmro eva erana ne, wu na sabu zikẹn ji ni oma so sẹ wa nẹrhomo te. Habaye, wu na sabu roro kpahen ekwakwa wu na fọkiẹ dje ọdaremẹro phia. Ọkezẹko, wu brorhiẹn taghene wu na kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ ekwakwa esa kirighwo. Wu rha tobọ ha ibiọke se ji roro kpahen oborẹ wu seri, ọnọ lẹrhuọ rhiẹ ohworho ro rhon Ẹmro Osolobrugwẹ ji haye ruiruo. Roro kpahen erere wu na mẹrẹn wa rha ha ona ọnana ruiruo kẹdẹkẹdẹ, ọke we rhe se ekete i Baibol erọrọ! Ọke ọrana, ne wu ne rhiẹ ohworho rọ ha Ẹmro Osolobrugwẹ ruiruo. Ọrẹn, me wu ne ruo orhianẹ o vwo ekwakwa erọrọ re wu guọlọ wian kpahen?

BRU ẸKẸ WU NA SABU NYAMWU TE OMA

11. Mesoriẹ ẹhọn ọnọ sabu seriotọre ọkezẹko? Dje udje yi.

¹¹ Ọkezẹko, ẹhọn ọnọ sabu seriotọre we rhe se i Baibol na ji roro kpahen oborẹ wu ne ru haye ruiruo. Jerẹ udje: Gba haye taghene isese i Baibol ọnọ ọ ha urhebro phia kpahen oborẹ ene ru ha ukẹro ẹdẹre ni ihworho ephian. (Jas. 2:​1-8) Ne wu mẹrẹnvwrurhe taghene o fori wu ruẹ ewene kpahen ukẹro wa ha ni awọrọ, omarana ne wu brorhiẹn wu ne ruẹ ewene na. Ọrana ọ merhoma dẹn! Ẹdẹ ọreva ye, ne wu se ekete ọrọrọ rọ ta kpahen oborẹ wu ne ru suẹn ẹmro ọnọ. (Jas. 3:​1-12) Ne wu mẹrẹnvwrurhe taghene ọkezẹko, ẹmro wa ta i vwe serhọ te-e. Omarana, ne wu brorhiẹn wu na tẹmro ri serhọ ri na ji bọn awọrọ gbanhon. Ẹdẹ ọresa ye, ne wu se kpahen oborẹ wu ne ru kẹnoma rẹn irueruo akpọ na. (Jas. 4:​4-12) Ne wu djokarhọ taghene o fori ne wu jomarhotọre sanọ iruẹn ọrhẹ ughe enọ. Ẹdẹ ọrẹne, ẹhọn ọnọ sabu seriotọre  fọkime ekwakwa re wu guọlọ wian kpahen i bun phan ne.

12. Mesoriẹ o vwo fo nẹ ẹhẹn ọwan o seriotọre orhianẹ a djokarhọ ekete ro fori ne ruẹ ewene kpahen? (Ji se ekete ra djokarhọ.)

¹² Orhianẹ o vwo ewene buebun ro fori wu ru, wu vwe jẹ ẹhọn seriotọre-e. Ọnana o djephia taghene wu vwo omeriotọre ọrhẹ iroro ro serhọ. Ohworho ro vwo omeriotọre, o se i Baibol na rhẹ ẹhẹn ro no ruẹ ewene. a Karorhọ taghene orhiẹ ukwọgbọ ye ne kuẹ “uruemru ọkpokpọ na” rhọ-ọ. (Col. 3:10) Me yọ nọ ha userhumu wẹn rhiẹ ohworho rọ ha Ẹmro Osolobrugwẹ ruiruo?

13. Marhẹ wu ne ru bru ẹkẹ wu na sabu nyamwu te oma? (Ni ifoto na.)

¹³ Ukperẹ wu na damoma ruẹ ewena ephian ukwọgbọ, bru ẹkẹ wu na sabu nyamwu te oma. (Prov. 11:2) Wu na sabu damẹ ona ọnana: Ya ekwakwa wu guọlọ wian kpahen rhotọre, orho ru, gba sanọ owu yanghene eva usuẹn aye, ne wu nyaji ereva na vwo vwẹre. Ọgo wu na ha tonrhọ?

14. Ẹkẹ ego ye wu na sabu ha tonrhọ?

¹⁴ Wu na sabu ha ọrọ lọhọre tuiẹnrhọ. Yanghene wu na sabu wian kpahen ekete we seriotọre omamọ. Wu rha djokarhọ ekete wu guọlọ wian kpahen ne, gba guọlọ iyẹnrẹn erọrọ kpahiẹn uvuẹn Watch Tower Publications Index yanghene Research Guide for Jehovah’s Witnesses. Nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ “omwemẹ kugbe omẹgbanhon” wu na nyamwu ẹkẹ na. (Phil. 2:13) Orho ru, gba ha oborẹ wu yonorin ruiruo. Wu rha sabu nyamwu  ẹkẹ ọrukaro ne, ọnọ lẹrhuọ vwo omwemẹ wu na wian kpahen ọrọrọ. Itiọrurhomẹmro, wu rha sabu ru rhomurhọ uvuẹn oghọn owu ne, nọ nọ lọhọ wu na wian kpahen iruemru Ilele Kristi erọrọ.

JENẸ ẸMRO OSOLOBRUGWẸ “Ọ WIAN UVUẸN OMA”

15. Marhẹ ihworho i Jehova i ru vẹnẹ awọrọ re se i Baibol na? (1 Thessalonians 2:13)

¹⁵ Ihworho ezẹko i tare taghene aye i se i Baibol na ọgbọ buebun ne. Ọrẹn, aye i ghini vwo imwẹro kpahiẹn? Aye i hariẹ ruiruo ji lẹrhiẹ hobọte akpenyerẹn aye ne? Ọrẹ omemwurhọ, ọgbọ buebun, ẹkpahenrhọ na ẹjo. Ọrẹn, ihworho i Jehova a ha omara-an! Jerẹ Ilele Kristi erukaro na, ọwan i rhiabọ dede i Baibol na jerẹ “oborẹ ọ ghini havwọ dẹn, taghene ẹmro Osolobrugwẹ.” Habaye, ọwan a damoma haye ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọwan.—Se 1 Thessalonians 2:13.

16. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan rhiẹ ihworho re ruẹ lele Ẹmro na?

¹⁶ Itiọrurhomẹmro, ọ lọhọ re ne se Ẹmro Osolobrugwẹ ji haye ruiruo-o. Ọkezẹko, e vwe vwo ọke-e. Yanghene ọkezẹko a vwa sabu roro kodo kpahen oborẹ e seri-i, fọkime e brokpakpa se i Baibol na. Yanghene ẹhẹn ọwan ọnọ sabu seriotọre fọkiẹ ewene re ne ruo. O toro oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ-ọ, ana sabu fikparobọ. Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan. Omarana, o fori na damoma rhiabọ dede userhumu ọnẹyen, ne rhie ihworho ra sẹrorẹ Ẹmro na ji ruẹ lelie. O vwo ẹfro-o, erhe se Ẹmro Osolobrugwẹ ọke ephian ji haye ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọwan, oma ọnọ merhen ọwan omamọ.—Jas. 1:25.