E vwiẹre mẹ uvuẹn ẹgbukpe 1934, eri vwiẹre mẹ itu i Switzerland ri kwa riẹ Timmins, ro rhiẹ amwa owu uvuẹn Ontario, Canada, ra tọn guọlọ itita eghoghanren. Emrẹ ẹgbukpe 1939, izu mẹ nọ tuẹn Oghwa Odẹrẹ Iseri Jehova e se rhọ, omaran ji te uyono ẹnya. Nọ kpare mẹ ọrhẹ imizu mẹ awan erhan lele oma. O jiri-i, no rhiẹ Oseri Jehova.

Oma ọ merhen ọsẹ mẹ kpahen orhienbro izu mẹ-ẹ, ọrẹn udabọ ọnana, izu mẹ o vwo omamerhomẹ kpahen urhomẹmro na, orho fiobọrhotọre-e. O ruẹ ọnana uvwre ọtonrhọ ẹgbukpe 1940, ọke ra dobọ owian Iseri Jehova ji uvuẹn Canada. Habaye, ọke ephian yo dje ọghọ ọrhẹ uruemru esiri phia rẹn Ọsẹ mẹ, udabọ ẹmro hwainhwain rọ ta riẹn. Omamọ udje yi yọ ha userhumu mẹ ọrhẹ imizu mẹ rhiabọ dede urhomẹmro na. Ọrẹ omamerhomẹ, ẹhẹn ọsẹ me no zienrin, uruemruien kpahen ame no ji wene omamọ.

Uvwrọke uvo ọrẹ ẹgbukpe 1950, ni mi riẹ omẹvwa ro vwo urhomu-ẹmro na Theocracy’s Increase uvuẹn New York City. Ọke mia mẹrẹn imizu sansan ri nẹ ekete sansan rhe, ji kerhọ erhonmie imizu ri ruotọre nẹ Isukuru i Gilead, ọnana nọ lẹrhere mẹ vwo oruru mi ne fiomarhọ ogame i Jehova rhọ! Ni mi vwo oruru rhọ mi ne rhiẹ ọkobaro ọke ephian. Ogege mie te oghwa, ni mi fiobọrhọ ọbe mi ne rhiẹ ọkobaro ọke ephian. Oghọn ukoko i Canada ni kpahenrhọ mẹ taghene mi bromarhame vwẹre. Ni mi bromarhame uvuẹn October 1, 1950. Ubiamo owu ọ vrẹn, ne djeri mẹ riẹ Kapuskasing ya ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian. Amwa  ọrana o serabọ omamọ rẹn ekete mie rhirhiẹ bi.

Uvwrọke uvo ọrẹ ẹgbukpe 1951, oghọn ukoko nọ rianbọ use rẹn Iseri Jehova ri na sabu djẹ edjadjẹ i French, nẹ aye i kwa riẹ ekete ra djẹ i French uvuẹn ẹkwotọre i Quebec. A guọlọ ighwoghwẹmro oboran. Mi rhe oborẹ a djẹ edjadjẹ Oyibo ọrhẹ French, omarana, ni mi rhiabọ dede use na, ne djeri mẹ riẹ Rouyn. Mie rhe ohworho owuorowu avwaye-e. Jerẹ oborẹ mi ta vrẹn ne, oborẹ mi ghwai rhe yẹ ekete mi ne rhirhiẹ. Ọrẹn, ekwakwa ephian ni me serhọ mẹ. Mẹmẹ ọrhẹ Marcel ni me rhiẹ obọdẹn igbehian, mi ji riamerhen ọke mẹ uvuẹn Quebec uvwre ẹgbukpe ẹne, ọke oru ni mi rhiẹ ọkobaro oghẹnrensan.

Ọke mia ha uvuẹn Quebec, na ha use mẹ ne mi riẹ Isukuru i Gilead iklasi ọrẹ 26 uvuẹn South Lansing, New York, oma ọ merhenren mẹ omamọ. Ni mi ruotọre uvuẹn February 12, 1956, ne djeri mẹ riẹ ẹkwotọre re rhe rhẹ Ghana b vwana, rọ ha uvuẹn West Africa. Ọrẹn, bọmọke mi ki nyarhẹn, ni mi ghwẹrioma riẹ Canada ye rhirhiẹ oboran “uvwre ikprughwre ezẹko” bọmọke ene ki ruẹ ẹbe onya mẹ hin.

Ni mi hẹrhẹ ẹbe na uvwre ibiamo irhiruẹ uvuẹn Toronto. Uvwrọke ọrana, ekrun i Cripps yi mi lele rhirhiẹ, avwaye yi mi nya rhe ọmọ aye ọgbọtọ re se Sheila. Ame ni vwo ẹguọlọ kpahen omomame. Ọke mia guọlọ tẹmro orọnmo riẹn, ẹbe onya mẹ ni rhere. Mẹmẹ rhẹ Sheila ni nẹrhomo kpahiẹn, ame ni brorhiẹn taghene mi nyarhẹn vwẹre. Ọrẹn, ame ina rha tẹmro ji djiroro kpahen ọke ame ina rọnmọ obaro na. Orhienbro ọrana ọ lọhọ-ọ, ọrẹn, ame i brorhiẹn rọ gbare.

Ubiamo owu yi mi dajẹ izede bọmọke mi ki te Accra, Ghana, mi ruẹ itreni, ọkuna rọ kpare ehwan, ọrhẹ ẹropleni. Avwaye ya ha mẹ mwu ni mi ga ẹrhẹ oniruo ẹkwotọre. Owian ọnana o sekpahen ọrẹ mi ne kiẹn ọsoso i Ghana ọrhẹ emwa ri kinhariẹ ye jerẹ Ivory  Coast (re rhe rhẹ Côte d’Ivoire vwana) ọrhẹ Togoland (nọyẹ Togo vwana). Ọgbọ buebun, mẹmẹ ọvo ya ha imoto ukoko kiẹn ekete enana. Mi riamerhen owian na dẹn!

Ehion ọkprughwre orho te, ni mia ya ha ẹmro phia uvuẹn omẹvwa okinhariẹ. Ame e vwo Aghwẹlẹ Omẹvwa-a. Omarana, imizu na na ha ọkpọ ọrhẹ irhọre ọphanren bọn ibiẹ ekete rọ nọ sẹrorẹ ame nẹ ọdjodjẹrẹ uvo na. Fọkime o vwo ifriji ra na sẹrorẹ ekwakwa emaren rhọ-ọ, nẹ udaro ame yẹ imizu re sere emaren na e kpe eranmo ra ha ghẹrẹ eri rhiẹ omẹvwa na.

Ame i riamerhen emẹvwa erana omamọ. Ọke owu, Omizu Herb Jennings c ro ji rhiẹ imishọnari nọ ha ẹmro phia, uvwrọke rọ ha ẹmro na phia, imalu owu nọ zẹ nẹ ekete ra gbariẹ rhọ. Nọ zẹ rhiẹ erhẹrhẹ ubiukpe na ọrhẹ ekete otu na i siyẹ. Herb nọ dobọ ẹmriẹn ji, nime aranmo na ọ guọlọ suẹ ọyanghan. Ọrẹn, imizu awan ẹne ni mwu aranmo na, ji rharhumu kpariẹ riẹ ekete ra gbariẹ rhọ bi, otu na ni fomu abọ rẹn imizu ri mwurien na.

Ẹdọke esa bọmọke e ki ruẹ omẹvwa na, ni mie dje ividio ukoko na owu rẹn ere rhirhiẹ emwa ri ha uvwre na, urhomu-ẹmro ividio na yẹ The New World Society in Action. Ni mia ha iprojẹtọ kporie nyoma ewun ọfuanfon ra gba mwu erhan eva. Ere rhirhiẹ amwa na i riamerhiẹn omamọ! Harẹn otu buebun, ọnana yẹ ividio ọrukaro aye i ni ne. Aye ni fomu abọ rhẹ omamerhomẹ ọke aye a mẹrẹn ihworho re bromarhame. Ọnana nọ ha userhumu rẹn ihworho ri ni ividio na, rhe taghene Iseri Jehova i vwo okugbe uvuẹn akpọ na ephian.

Ẹgbukpe eva a vrẹn, na ha use mẹ riẹ omẹvwa akpọ ephian re ruru uvuẹn New York City ẹgbukpe 1958, oma ọ merhenren mẹ omamọ. Oma ọ merhenren mẹ ri mia mẹrẹn Sheila, ro nẹ Quebec rhe, ro rhiẹ ekete rọ ga ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan. Nyoma ileta yẹ ame a tẹmro awodẹrhe, ọrẹn, vwana mia mẹriẹn ne na, ni mi nọriẹn sẹ ọnọ rọnmi mẹ, no kweri. Ni mi ya ileta vwe Omizu Knorr, d ji nọ yen sẹ Sheila ọnọ sabu riẹ Isukuru i Gilead ji homaba mẹ uvuẹn Africa. No kweri. Ọke oru, Sheila no te i Ghana. Uvuẹn October 3, 1959, ame ni rọnmọren uvuẹn Accra. Ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ ghini ha ebrurhọ rẹn ame ne, nime ame i ha ogame yen karo uvuẹn akpenyerẹn ame.

Uvuẹn ẹgbukpe 1961, ne djerẹ ame ya ga uvuẹn ẹkwotọre i Cameroon. Imizu na ni ta mẹ ni mi sa aye erhumu ha oghọn ukoko ọkpokpọ mwu, owian ọnana ọ vwọ rhọ lẹrhe mẹ vwo ọke-e. O vwo ekwakwa buebun mi ne yono, ni mi sabu hẹrote oghọn ukoko na. Uvuẹn ẹgbukpe 1965, Sheila nọ mẹrenvwan. Itiọrurhomẹmro, iyẹnrẹn ọnana o kpokpo ẹhẹn ame ibiesuọn. Ọrẹn oma ọ ji merhen ame, omarana, ame ne mwuegbe ame ina rharhumu ghwẹrioma riẹ Canada, uvwrọke ọrana emru omemwurhọ owu nọ phiare.

Evwan na no seri. Idọkitọ na nọ ta rẹn ame taghene ọmọ na ọhworhare. Ọ vrẹn ẹgbukpe 50 ne rẹ ọnana ọ phiare, ọrẹn ọ vwọ sẹrẹ ame ẹro-o. Dedevwo oborẹ ọ phiare na ọ dare ame omamọ, ọrẹn ame i ji dajẹ owian ra yẹrẹ ame, fọkime ame i vwo ẹguọlọ kpahiẹn omamọ.

Imizu na uvuẹn Cameroon a dẹrughwaroghwẹ ẹkparehaso ọgbọ buebun fọkime aye i vwe kwe vwobọrhọ ẹmro usun oseghe-e. Ọrẹn, erhirhiẹ na ọ gbanhan omamọ uvwrọke ra sanọ ohworho ro no suẹn ẹkwotọre na. Oborẹ ame a zofẹn yen nọ phiare uvuẹn May 13, 1970, ọke ra dobọ owian Iseri Jehova ji. Igọmẹti ẹkwotọre na nọ ha oghọn ukoko ọkpokpọ na mie ame, ibiamo isionrin ọvo yẹ ame i rhirhiẹ uvuien. Uvwre ọkprughwre owu ọvo, ne le imishọnari ephian nẹ ẹkwotọre na—omaran ji te omẹmẹ ọrhẹ ane mẹ Sheila. Ọ bẹnren omamọ ame ina nyajẹ imizu na vwo, fọkime ame i vwo ẹguọlọ kpahen aye, ame e ji roro kpahen oborẹ ekwakwa ine rhirhiẹ rẹn aye obaro na.

Ibiamo erhan yẹ ame i daji oghọn ukoko rọ ha obẹ France. Ọke mia ha avwaye, mia ji damoma hẹrote edamẹ imizu na ri ha obẹ Cameroon. Uvuẹn December ẹgbukpe ọrana, ne djerẹ ame riẹ oghọn ukoko i Nigeria, oghọn ukoko ọrana nọ yọ hẹrote owian Uvie na obẹ Cameroon. Imizu ri ha obẹ i Nigeria i dabu rhiabọ dede ame, oma ọ ji merhen ame uvwre ẹgbukpe buebun ame i gare avwaye.

Uvuẹn ẹgbukpe 1973, ame ni dẹrughwaroghwu orhienbro rọ bẹnren omamọ. Sheila o vwo emiamo ọgbogbanhon ezẹko re kpokpie. Ọke ame a ha omẹvwa ẹkwotọre owu ọbe New York, emiamo na no biomurhọ, nọ ta mẹ: “Mi sabu wian owian ọnana ghwomara-an! Oma ọ rhọ mẹ ọke ephian fọkiẹ emiamo na.” Mẹmẹ rhẹ ọye i ga kugbe uvuẹn West Africa vrẹn ẹgbukpe 14 ne. Oma ọ merhenren mẹ kpahen oborẹ ọ sabu ru ne, ọrẹn vwana o fori nẹ ame i ruẹ ewene ezẹko. Ọke ame a ta kpahen erhirhiẹ na ji nẹrhomo kpahiẹn, ame ni brorhiẹn taghene ame ina rharhumu riẹ Canada, na sabu hẹrote ane mẹ. Orhienbro rọ mai bẹn ame i bru ne, yẹ ọrẹ ame a dobọ owian imishọnari ọrhẹ ọkobaro ji.

Ọke ame e te i Canada, ugbehian mẹ owu rọ rhẹ imoto nọ yẹrẹ mẹ iruo, o rhirhiẹ obọrẹ o rierun uvuẹn Toronto. Ame ni mẹrẹn oghwa ji kwosa ye, dẹ ekwakwa ezẹko ra ha ruiruo bi ne rhọye, ji kwa ruiẹ vabọ osẹriọ. Ame ni ruẹ akpenyerẹn ame lọhọ, rhẹ ẹhẹn na taghene  ẹdẹ owu ame ina rharhumu fiobọrhọ owian ọkobaro. O gberi ame unu taghene ọ phẹrẹ ghwẹ oborẹ ame i tobọ fiẹrorhọ.

Kisatọde kisatọde, ni mia homakpahontọre wian owian ebanbọn uvuẹn Aghwẹlẹ Omẹvwa ọkpokpọ ra bọn uvuẹn Norval, Ontario. Ọke oru, na hare mẹ mwu ni mi rhiẹ ọrọ hẹrote Aghwẹlẹ Omẹvwa na. Oma i Sheila ọ gbanhan ne, o ji mwu ame ẹro taghene ọnọ sabu wian owian ọkpokpọ ọnana. Omarana, uvuẹn June 1974, ame ni kwa ruẹ oghwa owu rọ ha uvuẹn Aghwẹlẹ Omẹvwa na. Oma ọ merhenren ame omamọ taghene ame i rharhumu tuẹn owian ọkobaro rhọ ne!

Ọrẹ omamerhomẹ, oma i Sheila nọ gbanhonron omamọ. Ẹgbukpe eva a vrẹn, ni mi sabu rhiabọ dede owian oniruo okinhariẹ. Okinhariẹ na ọ ha uvuẹn Manitoba, rọ ha uvuẹn Canada, ekete na ọ fọ omamọ. Udabọ ọrana, ame i riamerhen okugbe imizu na omamọ. Ame ni yonorin taghene oborẹ o mai ghanren yẹ ọrẹ ana ga i Jehova—o toro ekete ra ga-a.

Ọke mia ga ẹrhẹ oniruo okinhariẹ uvwre ẹgbukpe buebun, na ha use rẹn ame riẹ Oghọn Ukoko i Canada uvuẹn ẹgbukpe 1978. O jiri-i, ni mi yono uyono ọghoghanren owu rọ ji miamoma. Na yẹre mẹ ẹmro uvuẹn edjadjẹ i French uvuẹn esiyẹ oghẹnrensan owu re ruru uvuẹn Montreal, ẹmro na o seri te inọke owu gbe iminiti ọgban. Ọrẹ omemwurhọ, ọ bẹn harẹn otu na aye e vwẹruọ ẹmro na, omizu owu rọ wian uvuẹn Awuiruo Ẹga nọ ha urhebro mẹ kpahiẹn. Itiọrurhomẹmro, manẹ mie kwerhọ ye taghene rhẹ omẹmẹ ya mai rhe ẹmro ta-a. Ọrẹn, mie kwe rhiabọ dede urhebro na-a. Omarana, evwan no biomi mẹ kpahen omizu na. Ni mie roro taghene urhebro na o serhọ mẹ-ẹ. Ukperẹ mi na wian kpahen urhebro na, ni mi biomevwan kpahen omizu na ọrhẹ oborẹ ọ ha urhebro na phia lele.

Ẹdẹ ezẹko a vrẹn, owuọwan uvuẹn Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko ame, no tẹmro mẹ kpahen oborẹ ọ phiare na. Ni mi kweri taghene evwan ọ ghini biomi mẹ fọkiẹ urhebro na, ọ ji da mẹ taghene mie ru lelie-e. Ọke oru, ni mi rhomunu rẹn omizu rọ ha urhebro mẹ na. Nọ harhomi mẹ. Emru ọnana oborẹ o yonirin mẹ omeriotọre, ọ sẹre mẹ ẹro dẹ-ẹ. (Prov. 16:18) Mi nẹrhomo vwe i Jehova ọgbọ buebun kpahen erhirhiẹ na, mi ji brorhiẹn ne taghene mi ne rhe rhiabọ dede urhebro ra yẹre mẹ.

Ọ vrẹn ẹgbukpe 40 mi ha Oghọn Ukoko i Canada ne, avwẹ ẹgbukpe 1985 yi mia ga uvuẹn Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko na. Uvuẹn February 2021, ane mẹ ọghoghanren Sheila no riẹ omerhẹn. Haba omiamiamo uhwu ane mẹ, emiamo ọ ji lahe mẹ omamọ. Ọrẹn, ogame i Jehova ọ lẹrhẹ oma merhen mẹ, ọ vwọ rhọ lẹrhẹ mẹ roro kpahen ebẹnbẹn mẹ “ẹdẹ owuowu-u.” (Eccl. 5:20) Dedevwo, mi rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn egbogbanhon, ọrẹn aghọghọ mi vwori vwana o bun ghwẹ ebẹnbẹn na. Mi mẹrẹn erere ọduado ne, fọkime mi ha ogame i Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn mẹ ẹgbukpe 70 ne. Mia nẹrhomo nẹ imizu ri rhiẹ iphuphẹn i rha ha ogame i Jehova karo, fọkime o mwurun mẹ ẹro taghene aye ine vwo aghọghọ aye i rhe ru omaran.