1. Me yi Jesu ono ruo phẹrẹkpẹ?

 ỌWAN e nyerẹn uvuẹn ọke oba na! Phẹrẹkpẹ, Jesu ọnọ ha ituakpọ ephian guẹnzọn. Jesu o dje kpahen oborẹ ọke ezẹguon na ono rhirhiẹ, nyoma rọ yẹ idibo yi “oka” ro no dje kpahen ẹrhiọ ọnẹyen ọrhẹ “oba enyerakpọ ọnana.” (Matt. 24:3) Aruẹmẹrẹn ọnana ọ ha uvuẹn Matthew urhomu-ẹmriẹn 24 ọrhẹ 25 kugbe Mark urhomu-ẹmriẹn 13 ọrhẹ Luke urhomu-ẹmriẹn 21.

2. Me ye ne yono kpahen, marhẹ ọnana ono ru ha userhumu rẹn ọwan?

² Jesu o tiobọnẹ orhetio rẹn ọwan nyoma idje esa. Enana yẹ idje igegede ọrhẹ ẹvwe na, egbọtọ ri vwe ji chọghọ ri vwo ẹghwanren ọrhẹ eri rhiẹ evwidjigbo, kugbe udje italẹnti na. Udje owuowu ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ uruemru ọwan, ono ru hobọte oborẹ ana ha ọwan guẹnzọn lele. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen idje enana ọrhẹ oborẹ ana sabu yono nẹ aye. Udje ọrukaro re ne yono kpahen, yẹ udje igegede ọrhẹ ẹvwe na.

IGEGEDE ỌRHẸ ẸVWE NA

3. Ọkiọgo yi Jesu ọnọ ha ihworho guẹnzọn?

³ Uvuẹn udje igegede ọrhẹ ẹvwe na, Jesu o djephia taghene ọnọ ha ihworho guẹnzọn sekpahen oborẹ aye i kpahenrhọ iyẹnrẹn esiri na lele, ji hobọtua imizie ra djẹha. (Matt. 25:​31-46) Uvwrọke “ukpokpogho rode na,” ọnọ ha ihworho guẹnzọn bọmọke ene ki fiuvweri Armageddon. (Matt. 24:21) Jerẹ oborẹ osuingegede ọ hẹriẹ igegede nẹ ẹvwe, omaran i Jesu ọnọ ji hẹriẹ ihworho ri hobọtua era djẹha na nẹ ihworho ri vwa hobọtua aye.

4. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Isaiah 11:​3, 4, mesoriẹ e vwo imwẹro taghene Jesu ọnọ ha ihworho guẹnzọn izede ọsoso? (Ni ifoto ọbe na.)

 ⁴ Aruẹmẹrẹn i Baibol o djephia taghene i Jesu, ọnọ ha ihworho guẹnzọn izede ọsoso obaro na. (Se Isaiah 11:​3, 4.) Ọ djokarhọ iruemru ihworho, kugbe iroro ọrhẹ ẹmro aye—tobọ te oborẹ aye e lele imizie ra djẹha ruẹ lele. (Matt. 12:​36, 37; 25:40) Jesu ono rhe ihworho ri hobọtua imizie ra djẹha na, ọrhẹ owian aye. a Izede owu kirighwo ra na hobọtua imizu i Kristi, yẹ nyoma owian aghwoghwo na. Ihworho ri hobọtua aye, ene se aye “evwata,” aye ine ji vwo uphẹn aye ine vwo “arhọ i bẹmẹdẹ” uvuẹn otọrakpọ na. (Matt. 25:46; Rev. 7:​16, 17) Ọnana erere ọduado harẹn ihworho ri sẹrorẹ emevigbanhon aye! Aye i rha sẹrorẹ esegburhomẹmro aye toba, ana ya edẹ aye rhẹ “ọbe arhọ na.”—Rev. 20:15.

5. Me ye yono nẹ udje igegede ọrhẹ ẹvwe na, ayọmo yọ mai sekpahen?

⁵ Sẹrorẹ esegburhomẹmro ọrhẹ atamwu ọnọ. Ihworho ri vwo ifiẹrorhọ aye ine rhirhiẹ otọrakpọ na, yẹ udje i Jesu kpahen igegede ọrhẹ ẹvwe na ọ mai sekpahen. Aye e dje esegburhomẹmro aye phia nyoma aye e vwobọrhọ owian aghwoghwo na, ji nyalele ọkpọvi imizu i Kristi, ro rhiẹ ibiẹ ẹko imizu ehworhare ri Jesu ọ djẹha ne. (Matt. 24:45) Ọrẹn, o ji fo nẹ ihworho ri vwo ifiẹrorhọ aye ine riẹ odjuwu, i kpomavi rẹn orhetio ọnana. Mesoriẹ? Fọkime Jesu ọ ji djokarhọ iruemru, iroro, ọrhẹ ẹmro aye. Aye ina vi sẹrorẹ atamwu aye. Itiọrurhomẹmro, Jesu o dje udje eva erọrọ ri vwo orhetio harẹn era djẹha na. Idje na i ha uvuẹn Matthew urhomu-ẹmriẹn 25. Vwana, jene yono kpahen udje egbọtọ ri vwe ji chọghọ ri vwo ẹghwanren ọrhẹ eri rhiẹ evwidjigbo.

EGBỌTỌ RI VWE JI CHỌGHỌ RI VWO ẸGHWANREN ỌRHẸ ERI RHIẸ EVWIDJIGBO

6. Marhẹ awan isionrin usuẹn egbọtọ ri vwe ji chọghọ na, i ru djephia taghene aye evwẹghwanren? (Matthew 25:​6-10)

⁶ Uvuẹn udje egbọtọ ri vwe ji chọghọ na, Jesu ọ ta kpahen egbọtọ awan ikpe ri vwe ji chọghọ ri ya vwa ọpha na. (Matt. 25:​1-4) Aye ephian i fiẹrorhọ taghene aye ine lele ọpha rọ guọlọ rọnmọ na riẹ ekete orọnmiẹ. Jesu nọ tare taghene awan isionrin usuẹn aye “evwidjigbo,” awan isionrin ri hẹrhẹre “evwẹghwanren.” Eri rhiẹ evwẹghwanren na i dabu mwuegbe ji dabu dẹrẹ. Aye i mwuegbe aye ina hẹrhẹ ọpha na, tobọ ruẹ erhẹrhẹ ason dede. Omarana, aye ni kpare ukpẹ ugbo lele oma, nẹ aye i sabu mẹrude uvuẹn okuku na. Aye i tobọ ha ikransi lele oma neneyo ukpẹ aye o jo rho fun, bọmọke ọpha na ọnọ ki rhe. Aye i mwuegbe rhotọre neneyo ukpẹ aye o jo rho fun. (Se Matthew 25:​6-10.) Ọke ọpha na ọ rhe, eri rhiẹ evwẹghwanren na ni lelirie ruẹ oghwa re ne ruẹ irueruo orọnmo na. Omaran ọ ji havwọ, Ilele Kristi ra djẹha ri mwuegbe nyoma aye a dẹrẹ ji sẹrorẹ atamwu aye bọmọke ẹrhiọ i Kristi, ine mwuovwan aye ine lele Ọpha na ro rhiẹ i Jesu rhirhiẹ ye uvuẹn Uvie yi obẹ odjuwu. b (Rev. 7:​1-3) Me yọ nọ phia rẹn awan isionrin ri rhiẹ evwidjigbo?

7. Me yọ phia rẹn egbọtọ awan isionrin ri rhiẹ evwidjigbo na, mesoriẹ?

 ⁷ Egbọtọ awan isionrin ri rhiẹ evwidjigbo na i vẹnẹ eri vwo ẹghwanren na, fọkime aye e mwuegbe ọke ọpha na ọ rhe-e. Ukpẹ aye ọ joma fun ne, habaye aye a kpare ikrasi owuorowu lele oma-a. Ọke aye e rhon taghene ọpha na ọnọ rhiọ phẹrẹkpẹ, aye ni riẹ otafe ya dẹ ikransi. Ọke ọpha na ọ rhe, ọrhọ vwa aye-e. Ọke ọrana, “egbọtọ ri vwe ji chọghọ ri mwuegbe na, ni lelirie ye ruẹ irueruo orọnmo na, na kanren ighwe na.” (Matt. 25:10) Ọke egbọtọ ri vwe ji chọghọ ri hẹrhẹre na a rhe, aye ni tare taghene e je ighwe rẹn aye, ọpha na nọ ta rẹn aye: “Mie rhe are-e.” (Matt. 25:​11, 12) Aye e mwuegbe hẹrhẹ ọpha na te-e. Me yẹ era djẹha na i yonorin?

8-9. Me yẹ era djẹha na ina sabu yono nẹ udje egbọtọ ri vwe ji chọghọ na? (Ni ifoto na.)

⁸ Mwuegbe oma ji rha dẹrẹ. Jesu ọ vwọ haye ta taghene era djẹha na ine rhiẹ ẹko eva-a—nọyẹ eri ne mwuegbe ọrhẹ eri ne je mwuegbe hẹrhẹ oba enyerakpọ ọnana. Ukpomaran, o dje kpahen oborẹ ọnọ phia rẹn era djẹha na, orhianẹ aye a sẹrorẹ atamwu aye toba-a. Aye arha fuevwa-an, aye i mẹrẹn osẹkwa aye-e. (John 14:​3, 4) Ọnana oborẹ o fori na djokarhọ! Sẹ e vwo ifiẹrorhọ re ne riẹ odjuwu yanghene rhirhiẹ otọrakpọ na, o fori na kpomavi rẹn orhetio kpahen udje egbọtọ ri vwe ji chọghọ na. Ọwan owuowu ine vi mwuegbe ji dẹrẹ ye toba.—Matt. 24:13.

⁹ Ọke i Jesu ọ nyoma udje egbọtọ ri vwe ji chọghọ na dje ọghanronmẹ re ne mwuegbe ji rha dẹrẹ, no dje udje kpahen italẹnti na. Udje ọrana o dje oborẹ ọ ghanren te re ne gbromarhọ owian.

ITALẸNTI NA

10. Marhẹ evrẹn awanva i ru dje atamwu aye phia? (Matthew 25:​19-23)

¹⁰ Uvuẹn udje italẹnti na, Jesu ọ ta kpahen evrẹn awanva ri fuevwan kpahen onini aye, ọrhẹ owu rọ vwọ fuevwan.  (Matt. 25:​14-18) Evrẹn awanva na i dje atamwu phia, nyoma aye a wian omamọ neneyo igho onini aye ọ sabu bunrhọ. Bọmọke o ki riẹ ẹkwotọre ọrọrọ, nọ yẹ evrẹn yen italẹnti—nọyẹ igho obuebun. Evrẹn awanva i ha igho na ruiruo izede ẹghwanren. Me yo nerhumie rhe? Ọke onini aye ọ ghwẹrioma rhe, aye i mẹrẹn erere ro bun te igho ra yẹrẹ aye na. Onini aye nọ dabu kpẹmẹ aye—aye ni “lele onini [aye] ghọghọ.” (Se Matthew 25:​19-23.) Ọvrẹn ọresa vwo? Me yọ ha igho oninie ru?

11. Me yọ phia rẹn ọvrẹn ro rhiẹ “ọvwiẹlẹ” na, mesoriẹ?

¹¹ Italẹnti owu ya yẹ ọvrẹn ọresa na, ọrẹn ọye “ọvwiẹlẹ.” Oninie o fiẹrorhọ taghene ọnọ ha italẹnti na ruiruo izede ẹghwanren. Ọrẹn, nọ tọn riẹn rhotọre. Ọke onini na ọ ghwẹrioma rhe, ọvrẹn na ọrhọ mẹrẹn erere yẹ ye-e. Ọvrẹn ọnana o vwo orharhere uruemru. Ukperẹ ọnọ rẹ oninie fọkime ọ ha igho na suẹ eyi-i, nọ ta riẹn taghene “emru ọ vwọ da ye ẹro-o.” Omarana, onini na nọ tuekwẹre kpahiẹn. Ọrọ mai biomu, na ha italẹnti na mie yi, ji le yi nẹ oghwa onini na.—Matt. 25:​24, 26-30.

12. Ayọmo yẹ evrẹn awanva ri sẹrorẹ atamwu aye o mevirhọ inyenana?

¹² Evrẹn awanva ri sẹrorẹ atamwu aye na, i mevirhọ Ilele Kristi ra djẹha ri fuevwan. Onini aye Jesu ọ ha use rẹn aye, nẹ aye i “lele onini [aye] ghọghọ.” Aye ine riẹ odjuwu uvuẹn ẹrhọmọnuhwu ọrukaro na. (Matt. 25:​21, 23; Rev. 20:5b) Ọrẹn, ọvrẹn ro rhiẹ ọvwiẹlẹ na, udje orhetio rẹn era djẹha na. Izede ọgo?

13-14. Me yẹ era djẹha na i yono nẹ udje italẹnti na? (Ni ifoto na.)

¹³ Rhe gbromarhọ owian. Uvuẹn udje italẹnti na, jerẹ oborẹ ọ ji havwọ rẹn egbọtọ ri vwe ji chọghọ na, Jesu ọ vwọ haye ta taghene era djẹha na ine rhiẹ evwiẹlẹ-ẹ. Ukpomaran, o dje kpahen oborẹ ọnọ phia rẹn era djẹha na, orhianẹ aye a sẹrorẹ oruru aye-e. Ọke  ọrana, ‘use re se rẹ aye ọrhẹ odjẹ ra djẹre [aye] na, orho rhiẹ ọrẹ imwẹro-o,’ aye i rha sabu ruẹ Uvie odjuwu na-a.—2 Pet. 1:10.

¹⁴ Udje i Jesu kpahen egbọtọ ri vwe ji chọghọ ọrhẹ italẹnti na, o dje fiotọre taghene Ilele Kristi ra djẹha ine vi mwuegbe, dẹrẹ, ji gbromarhọ owian. Ọrẹn, Jesu ọ ji tẹmro ọrọrọ ro rhiẹ orhetio rẹn era djẹha na? Ee! Ẹmro i Jesu rọ ha uvuẹn Matthew 24:​40, 41, ọ ji rionbọrhọ ẹzeguon rọ kẹta harẹn era djẹha na.

ỌRỌMO YA NA “HA NYARHẸN”?

15-16. Marhẹ i Matthew 24:​40, 41 o ru dje oborẹ ọ ghanren te nẹ era djẹha na i rha dẹrẹ?

¹⁵ Bọmọke i Jesu o ki dje udje esa na, nọ ta kpahen ẹzeguon rọ kẹta harẹn era djẹha na, ro no djephia sẹ aye i vwo ekwerhọ i Jehova. Ọ ta kpahen ehworhare awanva ra wian uvuẹn ikebi ọrhẹ emẹse awanva ra ha ulọ ruiruo. Uvuẹn erhirhiẹ owuowu, owian owu yẹ ihworho na a wian, ọrẹn Jesu ọ tare taghene ana “ha owu nyarhẹn ji nyajẹ ọreva ye vwo.” (Se Matthew 24:​40, 41.) Nọ ha urhebro rẹn idibo yi: “Are i rha dẹrẹ, fọkime are e rhe ẹdẹ Ọrovwori are ọnọ rhe-e.” (Matt. 24:42) Jesu ọ ji ta aruẹ ẹmro ọnana ọke ro dje udje egbọtọ ri vwe ji chọghọ na hin. (Matt. 25:13) Ẹmro enana i surhobọmwu owuowọnwan? Ọ họhọ omaran. Era djẹha ri sẹrorẹ atamwu aye ọvo, yi Jesu ọnọ “ha nyarhẹn” ni ruẹ Uvie odjuwu na.—John 14:3.

¹⁶ Rha dẹrẹ. Ọrọ vwọ dẹrẹ usuẹn era djẹha na, e kokie ba usuẹn “era djẹha” na ọke ene koko aye-e. (Matt. 24:31) O fori nẹ ihworho Osolobrugwẹ ephian, i ha ukẹro ọghoghanren ni orhetio i Jesu ji sẹrorẹ atamwu aye, sẹ aye i vwo ifiẹrorhọ aye ine riẹ odjuwu yanghene rhirhiẹ otọrakpọ na.

17. Mesoriẹ o vwo fo nẹ udu o bru ọwan kpahen ọke ri Jehova ọ djẹ ihworho rhẹ ẹhẹn ọfuanfon na?

¹⁷ Ọwan i dabu rhe i Jehova ne, ọrana no mwu ọwan hẹroso orhienbro yi. Omarana, udu o vwo rho bru ọwan sẹ i Jehova ọ ji dje ihworho ri fuevwan uvwre ẹgbukpe ezẹko rhe na-a. c Ọnana o surhobọmwu oborẹ i Jesu ọ ta kpahen ihworho ri rhe mọ wian uvuẹn ọgba i vine ọnẹyen, emrẹ ughwọdjọ isionrin owuọwọn. (Matt. 20:​1-16) Uchunu igho owu ya kwa rẹn ihworho ri ma wian uvuẹn ọgba i vine na ukperhumu, ọrhẹ eri tuẹn owian rhọ avwẹ urhiọke. Omaran ọ ji havwọ, o toro ọke ra sanọ era djẹha na-a, aye i rha fuevwan, aye ina mẹrẹn osẹkwa aye obẹ odjuwu.

KPOMAVI RẸN ORHETIO NA

18-19. Iyono ọrhẹ orhetio ego ye yono kpahen ne?

¹⁸ Me ye yono kpahen ne? Udje igegede ọrhẹ ẹvwe na, o dje kpahen oborẹ ọ ghanren te nẹ ihworho ri vwo ifiẹrorhọ aye ine rhirhiẹ otọrakpọ na bẹmẹdẹ, i fuevwan ji sẹrorẹ atamwu aye kpahen i Jehova toba. Ọke ọrana, Jesu no no brorhiẹn taghene eri fuevwan, i mwuovwan aye ine “vwo arhọ i bẹmẹdẹ.”—Matt. 25:46.

¹⁹ E ji yono kpahen idje eva ne ri rhiẹ orhetio rẹn era djẹha na. Uvuẹn udje i Jesu kpahen egbọtọ ri vwe ji chọghọ ri vwo ẹghwanren ọrhẹ eri rhiẹ evwidjigbo, egbọtọ awan isionrin yi dje ẹghwanren phia. Aye i mwuegbe ji dẹrẹ ọke aye a hẹrhẹ  ọpha na. Ọrẹn, egbọtọ ri rhiẹ evwidjigbo na e mwuegbe-e. Omarana, ọpha na orho kwe nẹ aye i lelie ruẹ irueruo orọnmiẹ-ẹ. O ji fo ne mwuegbe hẹrhẹ i Jesu, ọke ro no fiobarhọ enyerakpọ ọnana, o toro oborẹ o jiri te-e. Habaye, uvuẹn udje i Jesu kpahen italẹnti na, e yono kpahen evrẹn awanva ri dabu gbromarhọ owian. Aye i wian gbanhon fọkiẹ onini aye, aye ni vwo ekwerhọ ye. Ọrẹn, na tuekwẹre kpahen ọresa ye ro rhiẹ ọvwiẹlẹ na. Me ye yonorin? Ene vi fiomarhọ ogame i Jehova nẹ ọke ọnana ye toba. Obẹtaye, ne yonorin taghene era djẹha na ina vi rha dẹrẹ, neneyo i Jesu ọ sabu “ha” aye riẹ odjuwu. Ihworho enana e fiẹrorhọ ọke ri Jesu ono “koko aye” riẹ odjuwu. Erhe fiuvweri Armageddon hin, aye ni ne rhiẹ ane i Jesu, ro rhiẹ Ọmogegede na.—2 Thess. 2:1; Rev. 19:9.

20. Me yi Jehova ono ru rẹn ihworho ri kpomavi rẹn orhetio yi?

²⁰ Dedevwo ẹdẹ ẹzeguon na o tiẹkẹrẹ phẹphẹrẹ, o fo na zofẹ-ẹn. Arha sẹrorẹ atamwu ọwan, Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu ọnọ yẹ ọwan “omẹgbanhon rọ vrẹn ovwan” neneyo a “sabu vabọ . . . ji mevi obaro Ọmọ onyakpọ na.” (2 Cor. 4:7; Luke 21:36) Sẹ e vwo ifiẹrorhọ re ne riẹ odjuwu yanghene rhirhiẹ otọrakpọ na, oma ọ merhen Jehova arha kpomavi rẹn orhetio ri ha uvuẹn idje i Jesu. Nyoma ẹghẹlẹ esiri rode i Jehova, na na “ya edẹ ọwan rhẹ ọbe” arhọ na.—Dan. 12:1; Rev. 3:5.