1-2. Mesoriẹ i Jehova ọ ma ọwan nẹ oma ọrhọ mẹrẹn ọwan erhe tiobọnu ghwẹ ọke ra yẹ ọwan?

 JEHOVA ọ ma ituakpọ nẹ oma ọrhọ mẹrẹn aye ọke aye i rhe tiobọnu ghwẹ ọke ra yẹ aye. (Acts 20:35) Ọnana no mevirhọ taghene awọrọ i rhe tiobọnu rẹn ọwan, oma ọ vwọ rhọ merhen ọwa-an? Ẹjo. Ọwan i rheri taghene oma ọ merhen ọwan awọrọ i rha yẹ ọwan ẹghẹlẹ. Ọrẹn, oma ọ merhen ọwan omamọ maido erhe tiobọnu rẹn awọrọ. Ọ merhoma omamọ taghene Jehova ọ marẹn ọwan omana. Mesoriẹ?

² Jehova ọ marẹn ọwan omana, nẹ oma ọ sabu rha merhen ọwan. Ana sabu toroba aghọghọ ọwan nyoma ra na guọlọ uphẹn re ne tiobọnu ghwologhwolo. Ọ merhoma taghene Jehova ọ marẹn ọwan omana.—Ps. 139:14.

3. Mesoriẹ e se i Jehova “Osolobrugwẹ rẹ oma ọ merhan”?

³ Baibol na ọ yẹre ọwan imwẹro taghene oma ọnọ merhen ọwan erhe tiobọnu, ọrana yọ soriẹ i Baibol na ọ se Jehova “Osolobrugwẹ rẹ oma ọ merhan.” (1 Tim. 1:11) Ọye yẹ ọrọ mai Tiobọnẹ. Ọnyikọ Paul ọ tare taghene nyoma yen yẹ “ọwan e vwo arhọ, sabu nya ji nyerẹn.” (Acts 17:28) Itiọrurhomẹmro, “ẹghẹlẹ irhorhomu ọrhẹ obọdẹn ẹghẹlẹ ephian,” i nẹ obẹ i Jehova rhe.—Jas. 1:17.

4. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo aghọghọ rhọ?

⁴ Oma ọnọ merhẹn ọwan ephian omamọ, ra na riamerhen omamerhomẹ re vwo erhe tiobọnu. Ana sabu ruie nyoma ra na hẹrokele i Jehova dje uruemru re tiobọnẹ phia. (Eph. 5:1) Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ruo orhianẹ awọrọ i vwe dje ọdaremẹro phia rẹn ọwa-an. Ọnana ọnọ ha userhumu rẹn  ọwan toroba aghọghọ re vwo ọke erhe tiobọnẹ.

HẸROKELE I JEHOVA RO TIOBỌNẸ GHWOLOGHWOLO

5. Ekwakwa ugboma ego yi Jehova o tiobọnẹ rẹn ọwan?

⁵ Izede ego yi Jehova o ru tiobọnẹ ghwologhwolo? Roro kpahen idje ezẹko. Jehova ọ yẹ ọwan ekwakwa ugboma ra guọlọre. Orhiẹ ọke ephian ye ne vwo ekwakwa gegerege-e, ọrẹn, Jehova ọnọ yẹ ọwan oborẹ a guọlọre. Jerẹ udje, ọ yẹ ọwan emaren, iwun, ọrhẹ ekete re ne rhirhiẹ. (Ps. 4:8; Matt. 6:​31-33; 1 Tim. 6:​6-8) Jehova o ruẹ enana fọkime ọnana owian ro vi te yi? Ẹjo! Mesoriẹ i Jehova o ruẹ ekwakwa enana rẹn ọwan?

6. Me ye yono nẹ oborẹ ọ ha uvuẹn Matthew 6:​25, 26?

⁶ Itiọrurhomẹmro, ẹguọlọ yo mwu i Jehova tiobọnu ekwakwa ugboma rẹn ọwan. Roro kpahen ẹmro i Jesu rọ ha uvuẹn Matthew 6:​25, 26. (Seyi.) Jesu ọ ha emama dje udje. Jerẹ udje, Jesu nọ ta kpahen efen: “Aye i vwa wọ ewawọ yanghene vuẹn yanghene koko emaren rhẹ oghwa-a.” Ọrẹn, gba djokarhọ oborẹ ọ ta ba ye: “Ọsẹ are obẹ odjuwu ọ ghẹrẹ aye.” Ọke oru, Jesu nọ nọren: “Are a ghanren ghwẹ aye?” Me yẹ ọwan i yonorin? Uvuẹn ukẹro i Jehova, idibo yi i ghanren ghwẹ eranmo. Ra mẹriẹn taghene Jehova ọ hẹrote eranmo na, ana sabu vwo imwẹro taghene ọnọ hẹrote ọwan! Jerẹ ọsẹ ro vwo ẹguọlọ, Jehova o tiobọnẹ rẹn ọwan fọkiẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen ọwan.—Ps. 145:16; Matt. 6:32.

7. Izede ọgo ye ne ru tiobọnu ghwologhwolo jerẹ i Jehova? (Ni ifoto na.)

⁷ Jerẹ i Jehova, ẹguọlọ ono mwu ọwan tiobọnu ghwologhwolo rẹn awọrọ. Jerẹ udje, wu rhe omizu uvuẹn ukoko na rọ guọlọ userhumu emaren yanghene iwun? Jehova ọnọ sabu nyoma ha userhumu riẹn. Ihworho i Jehova e tiobọnẹ ghwologhwolo maido oghwọghọ kpregede ọrhọ homaphia. Jerẹ udje, uvwrọke emiamo i COVID-19, imizu i tiobọnu emaren, iwun, ọrhẹ ekwakwa erọrọ. Ihworho buebun i ji toro itetoro fọkiẹ owian akpọ ephian. Ọnana nọ lẹrhẹ imizu akpọ ephian mẹrẹn userhumu uvwrọke oghwọghọ na. Imizu na i ha ẹmro rọ ha Hebrews 13:16 ruiruo: “Wu we tirierhumu wu ne ruẹ orhorhomu ji tiobọnẹ  harẹn awọrọ-ọ, fọkime, oma ọ dabu merhen Osolobrugwẹ kpahen aruẹ izobo erana.”

8. Izede egọ ye ru mẹrẹn erere nẹ omẹgbanhon i Jehova? (Philippians 2:13)

⁸ Jehova ọ yẹ ọwan omẹgbanhon. Oma ọ merhen i Jehova rọ nọ yẹ idibo yi omẹgbanhon. (Se Philippians 2:13.) Wu nẹrhomo dẹ ne, na yọ omẹgbanhon wu ne fiẹ ọdamuni kparobọ yanghene vwo edirin ebẹnbẹn? Ọkezẹko, wu ji nẹrhomo dẹ ne, ne wu sabu vwo omẹgbanhon wu ne nyerẹn vrẹn ẹdẹ owuowu. Itiọrurhomẹmro, ọke ra kpahenrhọ ẹrhomo na, wu vwo aruẹ iroro ọnyikọ Paul taghene: “Mi vwo omẹgbanhon mie ru ekwakwa ephian nyoma ohworho rọ yẹre mẹ omẹgbanhon.”—Phil. 4:13.

9. Marhẹ ene ru hẹrokele i Jehova dje uruemru re tiobọnẹ phia? (Ni ifoto na.)

⁹ Dedevwo ọwan ituakpọ ri vwa gba, ana sabu hẹrokele i Jehova dje uruemru re tiobọnẹ phia. Itiọrurhomẹmro, a sabu tiobọnẹ omẹgbanhon rẹn awọrọ jerẹ i Jehova-a. Ọrẹn, ana sabu ha omẹgbanhon ọwan ha userhumu rẹn awọrọ. Jerẹ udje, ana sabu nya urhomu rẹn imizu ri kpako ne ọrhẹ ere kpomẹ, yanghene ha userhumu rẹn aye. Erhirhiẹ ọwan orho serhọ, ana sabu homakpahontọre re ne ruẹ Aghwẹlẹ Uvie ọwan fon. Awọrọ ra ga i Jehova ina mẹrẹn erere arha ha omẹgbanhon ọwan ruiruo izede omana.

10. Marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn awọrọ nyoma ẹmro ọnọ?

¹⁰ Karorhọ taghene wu na sabu ha userhumu rẹn awọrọ nyoma ẹmro ọnọ. Wu rhe ohworho rọ nọ mẹrẹn erere wu rha kpẹmiẹ fọkiẹ oborẹ o ruru? Wu rhe ohworho rọ guọlọ urhebro? Orho rhiẹ omaran, damoma ha userhumu rẹn ọravwọ. Wu na sabu kọn bru ọravwọ, ha ifonu seyi, yanghene dje urhomu vwe yi. Wu vwe brudu phan kpahen oborẹ wu na ta-a. Ọkezẹko, ibiẹ ẹmro ẹguọlọ ọvo yẹ omizu ọ guọlọre, nẹ ẹhẹn ye ọ sabu totọre.—Prov. 12:25; Eph. 4:29.

11. Marhẹ i Jehova o tiobọnẹ ẹghwanriẹn lele?

¹¹ Jehova o tiobọnẹ ẹghwanren. Odibo James nọ yare: “Orhianẹ ohworho owu usuẹn are na o vwo ẹghwanre-en, jenẹ ọrhọ nekpẹn yen mie Osolobrugwẹ, fọkime o tiobọnẹ ghwologhwolo, ọ vwọ ghwọghwu ihworho-o.” (Jas. 1:5.) Ọnana no djephia taghene Jehova o vwo tiẹrierhumu ro no tiobọnẹ ẹghwanren rẹn ihworho-o. O tiobọnie ghwologhwolo. Karorhọ taghene Jehova orho tiobọnu  ẹghwanren, o tiobọnie “ghwologhwolo,” ọ vwọ ji “ghwọghwu ihworho-o.” Oma ọ merhiẹn arha nekpẹn userhumu mie yi. Itiọrurhomẹmro, ọ vi guọlọ na rha nekpẹn ẹghwanren ọnẹyen.—Prov. 2:​1-6.

12. Uphẹn ego ye vwori re ne yono awọrọ oborẹ e rheri?

¹² Nẹ ọwan vwo? Ana sabu hẹrokele i Jehova nyoma re ne yono awọrọ oborẹ e rheri? (Ps. 32:8) Ihworho i Jehova i vwo uphẹn buebun aye ine yono awọrọ oborẹ aye i rheri. Jerẹ udje, e yono ighwoghwẹmro ekpokpọ uvuẹn owian aghwoghwo na. Ekpako ukoko a ha userhumu rẹn idibo owian ọrhẹ imizu ehworhare ri bromarhame ne, nẹ aye i sabu wian ewian aye uvuẹn ukoko na. Imizu ri tẹn ona owian ebanbọn ukoko na, a ji ha userhumu rẹn imizu erọrọ nẹ aye i sabu wian owian na.

13. Marhẹ ene ru hẹrokele oborẹ i Jehova o yono ihworho lele?

¹³ Imizu re yono awọrọ, a damoma hẹrokele oborẹ i Jehova o yono ihworho lele. Karorhọ taghene Jehova o tiobọnẹ ẹghwanriẹn ghwologhwolo. Omarana, no fori na hẹrokele i Jehova yono awọrọ oborẹ e rheri. O fo na zofẹn yanghene tirierhumu re ne yono awọrọ-ọ, fọkime e roro taghene aye ine vwo irherhe ghwẹ ọwan. Yanghene ta: ‘Mẹmẹ ọvo yi yono oma mẹ! Jenẹ ọye ọvo o yono omayen.’ Ihworho i Jehova i vwe dje aruẹ uruemru ọrana phia-a. Ukpomaran, oma ọ merhen ọwan re ne yono “jeghwai tiobọnu arhọ ọwan rẹn” ihworho re yono. (1 Thess. 2:8) E ji fiẹrorhọ taghene aye ine “mwuovwan rẹ aye ine yono awọrọ.” (2 Tim. 2:​1, 2) Omarana, erhe tiobọnu ghwologhwolo, oma ọnọ merhen ọwan ọrhẹ ihworho re tiobọnu riẹn.

ORHIANẸ E DJE ỌDAREMẸRO PHIA RẸN ỌWA-AN

14. Marhẹ ihworho buebun a kpahanrhọ ye lele erhe tiobọnu rẹn aye?

¹⁴ Erhe tiobọnu ghwologhwolo rẹn awọrọ, maido imizu ukoko na, ọgbọ buebun aye dje ọdaremẹro phia. Aye ina sabu ya ibiẹ ọbe ekpẹmẹ vwe ọwan, yanghene kpẹmẹ ọwan nyoma izede ọrọrọ. (Col. 3:15) Aruẹ ọdaremẹro ọnana, ọ lẹrhẹ oma merhen ọwan.

15. Me yo fori na karorhọ orhianẹ ohworho ọ kpẹmẹ ọwan fọkiẹ oborẹ e ru riẹ-ẹn?

¹⁵ Itiọrurhomẹmro, orhiẹ ihworho ephian ye dje ọdaremẹro phia-a. Ọgbọ buebun, ana sabu rhe roro taghene ihworho i vwe dje ọdaremẹro kpahen oborẹ e ru rẹn aye-e. Ọrana ọrhọ phia, marhẹ ene ru sẹrorẹ aghọghọ ọwan? Karorhọ ẹmro ri ha uvuẹn Acts 20:​35, ra bọn urhomu-ẹmro ọnana kpahen. Orhiẹ oborẹ ihworho i kpahenrhọ ye lele, yọ lẹrhẹ ọwan vwo omamerhomẹ-ẹ. Ana sabu brorhiẹn re ne tiobọnu, ọrhọ tobọ rhianẹ awọrọ i vwe dje ọdaremẹro phia-a. Marhẹ ene ruie lele? Jene yono kpahen idjaghwẹ ezẹko.

16. Me yo fori na tẹnrovi erhe tiobọnẹ?

¹⁶ Tẹnrovi oborẹ wu ne ru hẹrokele i Jehova. Jehova o tiobọnẹ oborẹ o rhomurun rẹn ihworho ephian, sẹ aye i dje ọdaremẹro phia yanghene aye e dje ọdaremẹro phia-a. (Matt. 5:​43-48) Jehova o veri taghene erhe tiobọnu ‘rhẹ ẹhẹn ra na ja kwosa ye rẹn ọwan, osẹkwa ọwan nọ nọ duọ omamọ.’ (Luke 6:35) Ekpẹmẹ ọ ha usuẹn oborẹ ana sabu ha “kwosa” rẹn ọwan. Sẹ e dje ekpẹmẹ phia rẹn ọwan yanghene e dje ekpẹmẹ phia-a, Jehova ọnọ kwosa rẹn ọwan fọkime e vwo uruemru re ‘tiobọnẹ ghwologhwolo.’—Prov. 19:17; 2 Cor. 9:7.

17. Uruemru-urhi ọgo yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan tiobọnu ghwologhwolo? (Luke 14:​12-14)

 ¹⁷ Uruemru-urhi ọrọrọ rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan tiobọnu ghwologhwolo, ọ ha uvuẹn Luke 14:​12-14. (Seyi.) Ọ sọ ne ruẹ ẹghẹlẹ rẹn ihworho ri na ji sabu ru ẹghẹlẹ rẹn ọwa-an. Ọrẹn, me ye ne ruo orhianẹ e tiobọnẹ rẹn ihworho, rhẹ ẹhẹn aye ina rharhumu yẹ ọwan? O fori na damoma ha irorẹdjẹ i Jesu ruiruo. Ana sabu ruẹ ẹghẹlẹ rẹn ohworho ro vwo vwo oborẹ ọnọ ha kwosa rẹn ọwan. Ọke ọrana oma nọ nọ merhen ọwan, fọkime a hẹrokele i Jehova. Uruemru ọrana, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo aghọghọ erhe tiobọnu rẹn ohworho ro vwo dje ekpẹmẹ phia.

18. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan kpariroro vrẹn orusọ awọrọ?

¹⁸ Wu vwe roro taghene awọrọ i vwe dje ọdaremẹro phia-a. (1 Cor. 13:7) Orhianẹ awọrọ e dje ọdaremẹro phia-a, ana sabu nọ oma ọwan: ‘Ghini urhomẹmro taghene emru ọ vwọ da aye ẹro-o, gbinẹ ọ sẹrerẹ aye ẹro?’ Ọkezẹko, emru yọ soriẹ aye i vwe dje ọdaremẹro phia. Ihworho ezẹko i vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ e ru rẹn aye, ọrẹn aye i vwa sabu ta ye phia-a. Ofa ọnọ sabu ruẹ ihworho ezẹko arha ha userhumu rẹn aye, maido orhianẹ aye ya ha userhumu rẹn awọrọ bi. O toro erhirhiẹ na-a, ẹguọlọ ono mwu ọwan kpariroro vrẹn orusọ imizu ọwan ji rhe tiobọnẹ rhẹ aghọghọ.—Eph. 4:2.

19-20. Mesoriẹ o fo ne vwo erhionrin erhe tiobọnu rẹn ohworho ne? (Ni ifoto na.)

¹⁹ Vwo erhionrin. Sekpahen uruemru re tiobọnẹ, Orodje Solomon nọ yare: “Donron ibrẹduọ rhẹ ame na, fọkime ẹdẹ buebun i rha nyavrẹn ne wu na rharhumu mẹriẹn.” (Eccl. 11:1) Jerẹ oborẹ ẹmro enana i djephia, “ẹdẹ buebun” ina sabu nyavrẹn bọmọke ihworho ezẹko ina ki kpẹmẹ ọwan fọkiẹ oborẹ e ru rẹn aye. Ọnana yẹ oborẹ ọ phia rẹn omizu ọmase owu.

 ²⁰ Ẹgbukpe buebun ri vrẹnren, ane oniruo okinhariẹ owu nọ ya ẹmro urhebro rhẹ ọbe, vwe omizu ọmase owu ro bromarhame obọ, ji ha urhebro riẹn nọ rhọ fuevwan ga i Jehova. Ẹgbukpe ẹrẹnren a vrẹn, omizu ọmase na nọ kpahenrhọ riẹn nyoma ileta, nọ tare: “Mi guọlọ kpẹmuọ fọkiẹ userhumu wu tiobọnu mẹ ẹgbukpe buebun rhe na, dedevwo we rhe-e.” Nọ habaye: “[Ibiẹ ọbe wu ya vwe mẹ na] ọ ha userhumu mẹ omamọ, ekete i Baibol na yọ mai hobọte mẹ, ọ sẹre mẹ ẹro dẹ-ẹ.” a Ọke omizu ọmase na ọ hunute ebẹnbẹn ezẹko rọ dẹrughwaroghwu ne, nọ tare: “Ọkezẹko, oma o ru mẹ ne mi fiobọrhotọre ji dobọ ogame i Jehova ji. Ọrẹn, mi rha karorhọ ekete i Baibol wu ya vwe mẹ, . . . ọ vwọ rhọ lẹrhe mẹ fiobọrhotọre-e.” Nọ habaye: “Ọrana yẹ oborẹ ọ mai hobọte mẹ uvwre ẹgbukpe ẹrẹnren na.” Roro kpahen oborẹ oma ọnọ merhen ane oniruo okinhariẹ na te, ọke ro se ileta ọnana! Jerẹ oborẹ udje na o djephia, ọke jijiri ọnọ sabu nyavrẹn bọmọke ihworho ezẹko ina ki kpẹmẹ ọwan fọkiẹ oborẹ e ru rẹn aye.

21. Mesoriẹ we brorhiẹn wu na hẹrokele i Jehova dje uruemru re tiobọnẹ phia?

²¹ Jerẹ oborẹ e yono ne, Jehova ọ ma ituakpọ izede san. Dedevwo oma ọ merhen ọwan awọrọ i rhe ruẹ ẹghẹlẹ rẹn ọwan, ọrẹn oborẹ ọ mai yẹ ọwan omamerhomẹ yẹ ọrẹ ene tiobọnu rẹn awọrọ. Oma ọ merhen ọwan arha sabu ha userhumu rẹn imizu ọwan. Habaye, oma ọ ji merhen ọwan aye i rhe dje ọdaremẹro phia. Ọrẹn, o fori nẹ oma ọ merhen ọwan taghene e ruẹ oborẹ ọgbare, sẹ ọravwọ o dje ọdaremẹro phia yanghene o dje ọdaremẹro phia-a. Karorhọ taghene oborẹ wu tiobọnu ọrhọ tobọ do omamọ, “Jehova ọnọ sabu yọ oborẹ o bun ghwẹ ye.” (2 Chron. 25:9) Jehova yẹ ohworho rọ mai tiobọnẹ! Habaye, ebrurhọ i Jehova yọ nọ mai lẹrhẹ oma merhen ọwan. Omarana, jene brorhiẹn ra na hẹrokele Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu, ro tiobọnẹ ghwologhwolo.