1, 2. (a) Me yi Eliphaz ọrhẹ Bildad i tare kpahen ogame rẹ ọwan a harẹn Osolobrugwẹ? (b) Marhẹ yi Jehova o ru dje oborẹ o roro phia?

“ONYAKPỌ o fiemru harẹn Osolobrugwẹ? Osolobrugwẹ ọnọ sabu mẹrẹn erere mie ohworho ro vwo ọmẹrẹnvwrurhe? O fiemru harẹn Ohworho rọ mai vwo omẹgbanhon na taghene wẹwẹ ọvwata? Gbinẹ ọ mẹrẹn erere, wu rha sẹrorẹ emevigbanhon ọnọ?” (Job 22:1-3) Wu roro kpahen ẹkpahenrhọ harẹn enọ enana dẹ ne? Ọke Eliphaz ro rhiẹ onyẹ Teman ọ nọ i Job enọ erana, Eliphaz o vwo imwẹro taghene ẹkpahenrhọ ye ẹjo. Ugbehian i Job rẹ odẹ ye orhiẹ Bildad ro rhiẹ onyẹ Shuah, ọ tare taghene ohworho ọ sabu rhiẹ ọvwata obaro Osolobrugwẹ-ẹ.—Se Job 25:4.

² Igbehian i Job, i tare taghene i Jehova ọ vwọ mẹrẹn erere, ọwan i rhe vwo atamwu kpahiẹ-ẹn, aye i jeghwai ta taghene ọwan i họhọ egẹngẹn ọrhẹ ukolowọre obaro Osolobrugwẹ, nọyẹ ọwan e fiemru ha riẹ-ẹn. (Job 4:19; 25:6) Ukukaro, ọ họhọre taghene Eliphaz ọrhẹ Bildad i dje uruemru omeriotọre phia. (Job 22:29) Nime, ọwan i rhe mevi oberun ugbenu yanghene ọwan i rhe ni otọre uvuẹn ẹropleni,  ọwan ina mẹrẹnvwrurhe taghene ituakpọ i kamurun omamọ. Ọrẹn, Jehova orho ni ọwan obẹ odjuwu, omaran yo ni owian ra hobọtua owian Uvie na taghene o fiemru-u? Jehova o dje oborẹ ọye o roro phia, ọke rọ ghwọghwu Eliphaz, Bildad, ọrhẹ Zophar, fọkiẹ urhebro efian rẹ aye i yẹ i Job, ọrẹn ọye o vwo omamerhomẹ kpahen i Job, ọyẹ ọsoriẹ o seyi odibo ọnẹyen. (Job 42:7, 8) Omarana, onyakpọ o ghini “fiemru harẹn Osolobrugwẹ.”

3. Me yẹ Elihu ọ ta kpahen ogame ọwan a harẹn i Jehova, me yẹ ẹmro enẹyen i mevirhọ?

³ Jehova ọ ghwọghwu Elihu ọke rọ nọ i Job enọ enana-a: “Wu rhe rhiẹ ọvwata, me wu yẹ [Osolobrugwẹ]?; Me yẹ ọye ọ mẹrẹn mie owẹwẹ?” (Job 35:7) Elihu nọ haye ta taghene ogame ọwan rẹn i Jehova o fiemru-u? Ẹjo. Elihu ọ haye ta taghene orhiẹ ogame ọwan yọ nọ lẹrhẹ i Jehova gba-a. Jehova ọ vi gba. Ogame ọwan ọ sabu lẹrhiẹ fe-e, ọ jeghwai lẹrhiẹ gbanhan ghwẹ oborẹ ọ havwọ-ọ. Ọrẹ ovẹnẹ, Jehova yọ yẹrẹ ọwan iruemru irhorhomu, ena, ọrhẹ omẹgbanhon ọwan i vwori, ọ jeghwai djokarhọ oborẹ ọwan a haye ruiruo lele.

4. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni uruemru re tiobọnẹ rẹn awọrọ?

⁴ Jehova o nirien taghene ọwan i rhe dje ẹguọlọ atamwu rẹn idibo enẹyen, ọye yẹ ọwan i rurie riẹn. Proverbs 19:17 ọ tare taghene, “Ohworho ro gbe arodọmẹ harẹn ovwiegbere, o momo harẹn i Jehova, Ọye nẹ ọnọ kwosa riẹn fọkiẹ oborẹ o ruru.” Ọnana no mevirhọ taghene ọwan i rhe gbe arodọmẹ rẹn ovwiegbere, Jehova ọ djokarhọ ye. Ọ jeghwai mevirhọ taghene Jehova ọ riosa ọwan, orhianẹ ọwan e gbe arodọmẹ harẹn ihworho ri ha erhirhiẹ ọkanromẹ, ọ jeghwai ta taghene ọye ọnọ kwosa ye rẹn ọwan rhẹ ebrurhọ buebun. Jesu o dje ẹmro enana rhiẹ urhomẹmro.—Se Luke 14:13, 14.

5. Enọ ego ye ne yono kpahen?

⁵ Jehova ọ ha use rẹn ọmẹraro Isaiah nọ nya urhomu riẹn, ọnana no djephia taghene Osolobrugwẹ ọ guọlọre nẹ ituakpọ i toroba orugba ọhọre ọnẹyen. (Isa. 6:8-10) Isaiah o rhiabọ dede use na. Inyenana, ihworho buebun i ji vwo aruo omwemẹ ọrana rẹ Isaiah o vwori na, nyoma aye e rhiabọ dede owian ra yẹrẹ aye ephian uvuẹn ogame i Jehova. Udabọ ọrana, ọwan ina sabu nọ: ‘Dedevwo, Jehova o dje uruemru esiri mẹ nyoma ọ ha uphẹn mẹ ne mi vwobọrhọ owian yen, omẹdamu mẹ o ghini fiemru? Mia rha tobọ vwobọrhọ owian ọnẹye-en, ọhọre i Jehova o ji te orugba?’ Jene yono kpahen oborẹ ekwakwa ri phiare ọke i Deborah ọrhẹ i Barak, i ru kpahenrhọ enọ erana.

6. Ovẹnẹ ọgo yọ ha uvwre emọ Israel ọrhẹ isodja i Jabin?

⁶ Orodje Jabin ro sun i Canaan, no sehiẹn emọ Israel uvwre ẹgbukpe 20. Ofẹn no mwu ihworho na, rẹ aye ina ruotafe. Arha ha ukẹro isodja nie, emọ Israel e vwo ona yanghene ekwakwa uvweri rẹ aye ina ha wọnrọ-ọn, ọrẹn evwreghrẹn aye i vwo ekalokpọ owọnren 900, ri vwo oborẹ e họhọ edan ọlọkọ.—Judg. 4:1-3, 13; 5:6-8. *

7, 8. (a) Ekpọvi ego yi Jehova ọ yẹ i Barak? (b) Marhẹ emọ Israel i ru fi evwreghrẹn aye kparobọ? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁷ Ọrẹn, Jehova nọ nyoma ọmẹraro  Deborah tẹmro enana rẹn i Barak: “Nyarhẹn, riẹ ugbenu Tabor, ne wu ha ehworhare i Naphtali ọrhẹ Zebulun ri te 10,000 lele oma. Mi ne sun Sisera ro rhiẹ olotu isodja i Jabin, ekalokpọ owọnren ọnẹyen, ọrhẹ isodja ye riẹ usurhẹn ọrẹ Kishon, ne wu ne fie kparobọ.”—Judg. 4:4-7.

⁸ Ihworho ni rhon kpahen ẹmro ọrana. Ihworho ri homakpahontọre na, ni kokori uvuẹn ugbenu Tabor. Barak o kpọke rọ nọ nyalele ekpọvi Jehova-a. (Se Judges 4:14-16.) Uvwre ọke aye e fiuvweri na uvuẹn Taanach, ogege oso ọduado nọ rhọre rọ lẹrhẹ otọre na vwo epẹtẹ. Barak no le isodja i Sisera te Harosheth ro seri te iroko 15. Ọke aye a zẹ nyarhẹn, Sisera nọ ruotọre nẹ okalokpọ ọwọnren rọ lẹrhẹ ofẹn mwu ihworho na, nọ zẹ riẹ Zaanannim, ọkezẹko ekete na ọ kẹrẹ Kadesh. Nọ zẹ ruẹ oghwa ọmase owu re se Jael ro rhiẹ ane Heber ro rhiẹ onyẹ Kain. Jael no dedirie ruẹ oghwa. Nime oma ọghwọgheriẹ, no se bru omerhẹn. Jael no fiudugbere kpe i Sisera ọke uphẹn na o rhiefirhọ. (Judg. 4:17-21) Jehova ọ lẹrhẹ emọ Israel fi evwreghrẹn aye kparobọ! *

9. Me yi Judges 5:20, 21 ọ ta kpahen uvweri emọ Israel haso Sisera?

⁹ O fori ne yono Judges urhomu-ẹmro 4 ọrhẹ ọrẹ 5 kugbe, nime urhomu-ẹmro owu o vwo iyẹnrẹn rẹ urhomu-ẹmro ọreva o vwo vwo. Jerẹ udje, Judges 5:20, 21 ọ tare: “Ikereti na, na wọnrọn obẹ odjuwu, aye na wọnrọn hasuẹ Sisera ekete aye i havwọ. Usurhẹn i Kishon no ghwe rẹ aye nie.” Ekete i Baibol ọnana ọ ta kpahen userhumu emakashe, gbinẹ ọ ta kpahen oso rọ rhọre? Iyẹnrẹn na ọ ghwai dje yi fiotọre-e. O vwo ẹfro-o, Jehova yọ ha userhumu rẹn aye, nyoma o ruie nẹ oso ọ rhọ uvwre ọke ọrana, neneyo ekalokpọ owọnren 900 na, i ja rha sabu nya phẹphẹrẹ. Ọgbọ esa yi Judges 4:14, 15, ọ tare taghene i Jehova yo fiuvweri na kparobọ. O vwo ohworho owuorowu usuẹn emọ Israel ri te 10,000 ri homakpahontọre na, ọnọ sabu ta taghene ọye yo fiuvweri na kparobọ-ọ.

10, 11. Me yi “Meroz,” mesoriẹ e phien yi?

¹⁰ Uvwre ọke i Deborah ọrhẹ i Barak a so ijoro jiri Jehova, nime ọ lẹrherẹ aye fikparobọ, aye ni tare uvuẹn ijoro na: “‘Ephien ọ havwiẹ rẹn Meroz,’ omaran ọmakashe i Jehova ọ tare, ‘ee, ephien ọ havwiẹ rẹn ihworho yi, fọkime aye a ha userhumu rẹn i Jehova-a, aye a ha userhumu rẹn i Jehova ọrhẹ egba owọnren enẹye-en.’”—Judg. 5:23.

¹¹ Ọkezẹko, fọkiẹ ephien re tiobọnu rẹn Meroz na, nọ bẹnren re ne vwrurhe oborẹ ọ ghini havwọ. Ọnọ sabu rhiẹ amwa rẹ ihworho yi, i vwe kwe homaphia ọke ra ta rẹn ihworho nẹ aye i homakpahontọre. Ọnọ ji sabu rhirhiẹ taghene ihworho ri ha uvuẹn amwa na, i vwo uphẹn rẹ aye ine mwu Sisera ọke rọ zẹ vrẹn, ọrẹn, aye e mwuie-e. Aye i sabu djikilo taghene aye e rhon kpahen use rẹ aye ina homakpahontọre na-a. Nime, ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ amwa aye ri te 10,000 yi homakpahontọre ye fiuvweri na. Gba ha ẹhẹn roro ọke ihworho ri ha uvuẹn Meroz a mẹrẹn i Sisera, ọke ọye ọvo ọ zẹ vrẹn amwa aye ọrẹ ofẹn. Manẹ ọrana orhiẹ omamọ uphẹn rẹ aye ina hobọtua orugba ọhọre i Jehova jeghwai mẹrẹn ebrurhọ ọnẹyen. Uvwre ọke ọrana, aye i vwo uphẹn rẹ aye ine ru emru kpahen erhirhiẹ na, ọrẹn, aye e ru emru kpahiẹ-ẹn. Uruemru aye ọ vẹnẹ uruemru uduefigbere i Jael o djephia!—Judg. 5:24-27.

12. Ovẹnẹ ego yi havwiẹ uvwre ihworho ra hunute uvuẹn Judges 5:9, 10, marhẹ ọnana o ru hobọte ọwan inyenana?

 ¹² Uvuẹn Judges 5:9, 10, a mẹrẹn ovẹnẹ ọrọrọ rọ ha uvwre ihworho ri lele i Barak rhenren Ugbenu i Tabor jeghwai da usurhẹn i Kishon vrẹn ọrhẹ ihworho ri djikilo taghene aye i sabu lele i Barak nya-a. Deborah ọrhẹ Barak i kpẹmẹ olotu isodja Israel ri homakpahontọre kobaro rẹn ihworho na. Itiọrurhomẹmro, uruemru aye ọ vẹnẹ ihworho ri ghwa ikẹrẹkẹtẹ nime aye a kparoma, ọrhẹ eri siyẹ ekete irhorhomu ra riakpọ. Ihworho ri lele i Barak, i vwo omwemẹ rẹ aye ine rhenren ugbenu Tabor jeghwai da usurhẹn i Kishon vrẹn ye fiuvweri na, ọrẹn awọrọ i nya izede nime aye i guọlọ izede ọlolọhọ. A ta rẹn ọsoso ihworho ri vwa guọlọ wian na, taghene aye i dabu roro kaphiẹn. Itiọrurhomẹmro, o fori nẹ aye i dabu roro kodo kpahen uruemru rẹ aye i vwa homakpahontọre sa i Jehova erhumu ọke uphẹn na o rhiefirhọ. Omaran ọ ji havwọ rẹn ihworho ri vwa guọlọ homakpahontọre wian uvuẹn ogame i Jehova inyenana.

13. Marhẹ uruemru uvwiẹ i Reuben, Dan, ọrhẹ Asher i ru vẹnẹ uruemru uvwiẹ i Zebulun ọrhẹ Naphtali?

¹³ Ihworho ri homakpahontọre ọke ọrana i mẹrẹn oborẹ i Jehova o ru dje omẹgbanhon ọnẹyen phia. Aye i vwo ekwakwa buebun rẹ aye ina ta kpahen iruemru irhorhomu i Jehova. (Judg. 5:11) Ọrẹn, a hunute uvwiẹ i Reuben, Dan, ọrhẹ Asher uvuẹn Judges 5:15-17 taghene aye i vwo ọdamẹ kpahen ekwakwa ugboma, jerẹ isurhe aye, ọkuna ọrhẹ ekete aye e gbo ọkuna aye rhọ, ukperẹ aye ina wian owian i Jehova ọ yẹrẹ aye. Ọrẹ ovẹnẹ, uvwiẹ i Zebulun ọrhẹ Naphtali, i fi arhọ aye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn neneyo aye i sabu hobọtua Deborah ọrhẹ Barak. (Judg. 5:18) O vwo uyono ọghoghanren rẹ ọwan ina sabu yono nẹ ovẹnẹ rọ ha uvwre uruemru omẹhakpahontọre ihworho erana.

14. Marhẹ ọwan e ru hobọtua usuon i Jehova inyenana?

¹⁴ Inyenana, Jehova ọ vwọ ta rẹn ọwan ne vwobọrhọ uvweri-i, ọrẹn ọwan i vwo uphẹn rẹ ọwan ine fiudugbere nyoma  ọwan ine fioma rhẹ owian aghwoghwo Uvie na rhẹ oruru. A guọlọ ihworho ri na homakpahontọre wian uvuẹn ogame i Jehova. Iduduru imizu ehworhare ọrhẹ emẹse, kugbe iphuphẹn a homakpahontọre vwobọrhọ owian Uvie na ọke vuọnvuọn, jerẹ ekobaro, ogame uvuẹn oghọn ukoko, ihworho ra homakpahontọre bọn Aghwẹlẹ Uvie ọrhẹ Aghwẹlẹ Omẹvwa. Ji roro kpahen ekpako ukoko re ha uvuẹn Umẹ ra hẹrote Omesimo, kugbe ekpako ra hẹrote ẹkwaphiẹrhotọre omẹvwa. Ọwan ina sabu vwo imwẹro taghene i Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn ihworho ra homakpahontọre, owian aye ọ vwọ samọ sẹriẹ ẹro-o.—Heb. 6:10.

15. Marhẹ ọwan ine ru djephia taghene ọwan i vwo oruru kpahen owian i Jehova?

¹⁵ O fori nẹ ọwan i nọ oma ọwan: ‘Mia nyajẹ owian na vwo nẹ awọrọ i wian yen? Mia lẹrhẹ ekwakwa ugboma da mẹ obọ jẹ ne mi ja rha homakpahontọre? Jerẹ Barak, Deborah, Jael ọrhẹ awan 10,000 ri homakpahontọre na, mi vwo esegburhomẹmro ọrhẹ uduefigbere ra guọlọre ne mi sabu nyalele akama i Jehova? Orhianẹ mia guọlọ riẹ amwa yanghene ẹkwotọre ọrọrọ fọkiẹ igho ẹ guọlọ, mi nẹrhomo kpahen oborẹ orhienbro mẹ na ono ru hobọte ekrun mẹ ọrhẹ ukoko na?’ *

16. Dedevwo i Jehova o vwo kemru kemru, me yẹ ọwan ina sabu yẹ ye?

¹⁶ Jehova ọ yẹrẹ ọwan uphẹn ọduado nyoma ọ ta rẹn ọwan na hobọtua usuon ọnẹyen. Ra mẹriẹn taghene Dẹbolo yọ kiki phiẹ ihworho rhọ nẹ aye i hobọtua usuon ọnẹyen na, ọwan i rha hobọtua usuon i Jehova no dje Echu rhiẹ ọmọrenfian. Esegburhomẹmro ọrhẹ emevigbanhon ọnọ ọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova. (Prov. 23:15, 16) Wu rha hobọtua usuon i Jehova, ọ lẹrhiẹ mẹrẹn ẹmro kpahanrhọ rẹn Echu. (Prov. 27:11) Omarana, ọwan i rha homariotọre jeghwai sẹrorẹ atamwu rẹ ọwan i kpahiẹn, Jehova o nie taghene emru ọghoghanren, ọnana ọ jeghwai lẹrhẹ oma merhiẹn.

17. Me yi Judges 5:31, ọ ta kpahen obaro na?

¹⁷ Phẹrẹkpẹ, otọrakpọ na ọ samọ vuọn rhẹ ihworho ra hobọtua usuon i Jehova. Ọwan ephian e fiẹrorhọ ẹdẹ ọrana. Ọwan ni ne kwomakugbe Deborah ọrhẹ Barak so ijoro: “O Jehova, jenẹ evwreghrẹn enọ ephian i hwu, ọrẹn, jenẹ ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahuọn i họhọ ọren rọ va sa uvuẹn odidi ọnẹyen.” (Judg. 5:31) Ẹmro erana ine rugba ọke i Jehova ọ ghwọghọ Echu ọrhẹ akpọ ọkon ọnẹyen nie ne! Ọke uvweri Armageddon, orhiẹ ọwan yi ne fiuvweri na-a. Ukpomaran, ọrana ọke rẹ ọwan ine mevigbanhon, na mẹrẹn oborẹ i Jehova ono simi ọwan lele. (2 Chron. 20:17) Ọrẹn, vwarana, ọwan i vwo uphẹn buebun ra na hobọtua i Jehova rhẹ oruru ọrhẹ uduefigbere.

18. Me yẹ uruemru omẹhakpahontọre ọwan ọnọ sabu lẹrhẹ ihworho ra mẹrẹn erere nie sa ru?

¹⁸ “Fọkime ihworho na i homakpahontọre, jiri Jehova!” Omaran i Deborah ọrhẹ i Barak i so ijoro e jiri Jehova orhiẹ ekwakwa ri Jehova ọ mare-en. (Judg. 5:1, 2) Omaran ọ ji havwọ inyenana, jenẹ uruemru omẹhakpahontọre ọwan lẹrhẹ ihworho ephian ra mẹrẹn erere nie, “jiri Jehova!”