E VWIẸRE mẹ uvuẹn amwa ọkokamo owu re se Karítsa uvuẹn Greece, mẹmẹ yẹ ọmọ ọrẹ irhiruẹ usuẹn emọ ẹrẹnren rẹ ọsẹ mẹ ọrhẹ izu mẹ i vwiẹre. Ẹgbukpe e vwiẹ mẹ yẹ 1926.

Uvuẹn ẹgbukpe 1925, eri vwiẹre mẹ i mẹrẹn John Papparizos ro rhiẹ ọmọ uyono i Baibol na ro vwo oruru, rọ jeghwai tẹmro omamọ, ọke oru, ne me rhe emọ uyono i Baibol na rhẹ Iseri Jehova. Nime Omizu John ọ dabu rhe i Baibol na dje rẹn aye, ọsẹ mẹ ọrhẹ izu mẹ ni tuẹn uyono rhọ uvuẹn amwa ame i havwọ. Esegburhomẹmro izu mẹ o vwo kpahen i Jehova, ọ gbanhonron omamọ. Dedevwo izu mẹ o rhe ẹbe-e, o ghwoghwo rẹn ihworho uphẹn na orho rhiefirhọ. Ọrẹ omemwurhọ, ọsẹ mẹ nọ tẹnrovi ijẹgba ihworho ri ha uvuẹn ukoko na, ọke oru, nọ dobọ uyono ẹnya ji.

Mẹmẹ ọrhẹ imizu mẹ, i vwo omamerhomẹ kpahen i Baibol na omamọ, ọrẹn ọke ame a dua, ojemẹ iphuphẹn ne beghe ame. Ọrẹn, uvuẹn ẹgbukpe 1939, ọke Uvweri akpọ ephian ọreva o te Europe, emru owu nọ phiare uvuẹn amwa ame rọ hobọte ame. Isodja i Greek a guọlọ ha ọmọ omizu ọsẹ mẹ ro rhirhiẹ kẹrẹ ame re se Nicolas Psarras ba isodja i Greek na. Nicholas rọ ha ẹgbukpe 20, no fiudugbere ta rẹn aye taghene, “Mi sabu wọnrọ-ọn, nime mẹmẹ isodja i Kristi.” Isodja na ni serie ẹzọn, ọke e guẹnzọn na hin, ne firie rhẹ ekanron ẹgbukpe ikpe. Ọnana no gberẹ ame unu!

Ọrẹn, uvuẹn ọtonrhọ ẹgbukpe 1941, isodja erọrọ ri rhiẹ i Greece ni ti Nicholas nẹ ekanron. No bru rẹ ame rhiẹ Karítsa, omizu mẹ ọkpako re se Ilias, nọ nọ yen enọ buebun ri sekpahen i Baibol na. Mẹmẹ na jeghwai dabu kerhọ. Ọke oru, mẹmẹ,  Ilias ọrhẹ omizu mẹ ọgbọtọ ọkokamo re se Efmorfia ni tuẹn uyono i Baibol rhọ, ame ne riẹ uyono ọke ephian. Ẹgbukpe rọ ha kpahiẹn, ame awansa ni bromarhame. Ọke oru, imizu ame ẹne erọrọ ni jeghwai bromarhame.

Uvuẹn ẹgbukpe 1942, ukoko Karítsa no vwo iphuphẹn irhinrin ri ha uvwre ẹgbukpe 15 riẹ 25. Ame ephian i rheri taghene ikpokpogho a sa obaro na. Omarana, ame ni ru esegburhomẹmro ame gbanhonrhọ, nyoma ame e koko yono i Baibol na, so ijoro kugbe, jeghwai nẹrhomo. Fọkiẹ ọrana, esegburhomẹmro ame nọ gbanhonrhọ.

Ogege uvweri akpọ ephian ọreva o toba, itu Greek ezẹko ni kparehaso usuon i Greek, ọnana nọ suẹ uvweri uvuẹn ẹkwotọre na. Ihworho ri kparehaso na ne riẹ amwa ekokamo, aye na gba ihworho ni homaba aye. Ọke aye e te amwa ame, aye ni mwu Iseri Jehova awansa, nọyẹ Antonio Tsoukaris, Ilias ọrhẹ omẹmẹ. Ame na rẹ aye taghene ame i vwe vwobọrhọ uvweri-i; ọrẹn aye ni gbarẹ ame nẹ ame i nya riẹ ugbenu Olympus, rọ ha inọke 12 e ki te yi.

Ọke oru, olotu owu ro suẹn ẹkparehaso na, nọ tare taghene ame i kwomakugbe ẹkparehaso na. Ame ni djerie fiotọre riẹn taghene ame i vwe vwobọrhọ uvweri-i, ọke ame a ta omaran, olotu na nọ tuekwẹre no mwurun ame ya vwa olotu ọrọrọ rọ do ghwẹ ye. Ọke ame a jeghwai dje erhirhiẹ ame fiotọre riẹn, olotu na nọ tare, “Are i gba ha ekẹrẹkẹtẹ neneyo are i kpare ihworho ri konron uvuẹn uvweri na riẹ ihọsipita.”

Ame ni tare, “Ọrẹn, isodja i Greek na i rhe mwu ame vwo, aye i rha ta taghene ame usuẹn ihworho ri kparehaso na?” Olotu na nọ tare, “Are i gba kpare emaren vwe otu ra wọnrọn na.” Ame ni tare, “Ọrẹn, ohworho ọrhọ mẹrẹn ame, ọrhọ ta rẹn ame taghene ame i gba ha ekẹrẹkẹtẹ na kpare ekpọghọ vwo?” Olotu na no roririẹ. Ọke oru, nọ vanren: “Orhoma, are ina sabu hẹrote igegede! Are i daji ugbenu na, nẹ are i hẹrote igegede na.”

Omarana, ọke aye e fiuvweri na, ẹhẹn obrorhiẹn ame o kweri taghene ame i hẹrote igegede na. Ẹgbukpe owu ọ vrẹn, Ilias nọ ghwẹrioma rie, nime ọsẹ ame o hwuru, ọye ro rhiẹ ọmọ ọkpako yọ nọ hẹrote izu ame. Antonio no kpomurun, aye ni tiobọnie no rie. Ọrẹn, mẹmẹ ọvo nọ yọ hẹrhẹre.

Ọke oru, isodja i Greek na ni joma mwu itu re kparehaso na. Ihworho ri mwurun mẹ na ni zẹ riẹ ugbenu rọ dẹrughwaroghwu Albania. Ọke ame a joma te ughere amwa na ne, isodja i Greek ni kinhariẹ ame. Ihworho ri kparehaso na ni zẹ vabọ. Mẹmẹ ni tiomanu oberhumu orhan ro seri, ọrana nọ yọ lẹrhere mẹ ha uvuẹn erhirhiẹ mi ta kpahen uvuẹn ọtonrhọ na.

Ọke mia ta rẹn isodja i Greek na taghene ihworho ri kparehaso na i mwurun mẹ bi, aye ni ha re mẹ riẹ ọko isodja rọ kẹrẹ Véroia neneyo a dabu ni mẹ so. Amwa re se Véroia yẹ amwa i Beroea ra hunute uvuẹn i Baibol na. Na ta mẹ ni mi tọn ukpotọ  okokodo ri isodja e tiomanuẹ. Ọke mia ten, olotu isodja na nọ tare taghene a kpare mẹ riẹ evrẹn, na ha oja re mẹ uvuẹn amwa Makrónisos (Makronisi) rẹ ofẹn yen o mwu ihworho omamọ na.

Amwa Makrónisos na, ọ ha iroko 30 seri nẹ ẹkwotọre Athens, ọ ha uvuẹn amwa re se Attica, otọre na ọgbanhonron omamọ jerẹ atita, uvo o nyomẹ omamọ uvuẹn amwa na nọ lẹrhẹ ame kanren amwa na. Amwa ọnana o seri te iroko ẹrẹnren, ọ jeghwai keri te iroko owu gbẹ uphrophro. Ọrẹn, nẹ ẹgbukpe 1947 riẹ 1958, ihworho re mwu riẹ avwaye i te 100,000, buebun aye ihworho ri kparehaso, ihworho ri vwa hobọtua usuon na, ọrhẹ Iseri Jehova buebun ri vwe kwe vwobọrhọ uvweri.

Ọke mie te avwaye uvuẹn ẹgbukpe 1949, a ghalẹ ihworho na rhẹ ẹko sansan. Ekete re firi mẹ ọrhẹ ehworhare erọrọ rhọ, ọ ghwai vwo isodja bu-un. Ihworho 40, ye semerhẹn otọre ibọkpọ ra bọn fọkiẹ awan 10. Ame ro gberi yẹ ame a da, ame na jeghwai riẹ emamọ ọvo. Oghwurhie ọrhẹ aphẹrẹ ọgbogbanhon ro zuẹ ọke ephian, ọ lẹrhẹ akpọ bẹn ame. Ọrẹn, orhomurun taghene ame i vwa kpare atita eghwaghwa-a, nime ọ sabu lẹrhẹ ugboma ohworho ghwọghọ jeghwai wene ẹhẹn ohworho.

Ẹdẹ owu, ọke mia nya uvuẹn okokọ urhie, ni mi mẹrẹn Iseri Jehova ri nẹ ẹko erọrọ rhe. Oma ọ merhenren ame omamọ! Uphẹn na orho rhiefirhọ, ame na vwoma, ọrẹn ame e ruie ne je rhe mwu ame. Ame i ji ha ona ghwoghwo rẹn ihworho erọrọ re ji mwu riẹ amwa ọrana, ezẹko usuẹn aye ni rhiẹ Iseri Jehova ọke oru. Irueruo erana ọrhẹ ẹrhomo i ha userhumu rẹn ame sabu sẹrorẹ atamwu ame.

Ọke mie rhirhiẹ amwa na te ibiamo ikpe, isodja na ni tare taghene o te ọke mi ne ku ewun isodja rhọ ne. Ọke mia ten, aye ni kparere mẹ riẹ obaro olotu isodja owu. Ni mi yẹriẹ ọbe mi hobọ mẹ ya taghene, “Isodja i Kristi ọvo, yi mi guọlọ rhirhiẹ.” Ọke ọ djofẹn mwu mẹ, na kparere mẹ vwe ohworho ọrọrọ rọ ha kpahiẹn, ohworho ọnana ibishọpu ishọshi ro ku ewun ishọshi aye rhọ. Ọke mia dabu kpahenrhọ enọ yen nẹ i Baibol na rhe, nọ vanren rhẹ ekwẹre: “Kpariẹ nẹ aran. Ọye o vwo oruru kpahen ogame ọnẹyen phan!”

Urhiọke ẹdẹ ọreva, isodja na ni rharhumu ta taghene mi ku ewun isodja na rhọ. Ọke mia ten, aye ni kperi mẹ rhẹ abọ aye kugbe orhan ro burhunrun. Aye ni kparere mẹ riẹ ekete e simoma uvuẹn ọko na, neneyo aye i ni oma mẹ sẹ usuaso mẹ i burhunrun, ọke oru, aye ni kpoliri mẹ riẹ ibọkpọ mẹ. Omaran aye i ruru mẹ ye te ibiamo eva.

Nime mie kwe wene ẹhẹn mẹ-ẹ, isodja na ni damu ona ọrọrọ. Isodja na ni gba abọ mẹ mwu ugbuko mẹ, aye na ha ufi fa aghwẹ mẹ. Uvuẹn ọke emiamiamo ọrana, ni mia karorhọ ẹmro i Jesu enana: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn are, ihworho arha ha are djechẹẹ jeghwai kparehaso are . . . Are i ghọghọ nẹ oma ọ ji dabu merhen are, nime osa ẹkwa are ọ doro obẹ odjuwu, nime omaran ya ji kparehaso emẹraro ọke ahwanren.” (Matt. 5:11, 12) Ọke o jiri bẹn, ni mi dophie.

Ọke mie rhie ukẹro mẹ, mi ha uvuẹn ekanron rọ fọre omamọ, ro vwo vwo ibrẹdi, ame mi na da, yanghene ewun mi na ha faroma. Udabọ ọrana, mi fọre jeghwai mwu omamẹ rhẹ ọghọ. Jerẹ oborẹ i Baibol na ọ tare, “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ” o sun ọmudu mẹ ọrhẹ iroro mẹ. (Phil. 4:7) Ẹdẹ ọreva ye, isodja owu no gbe arodọmẹ ha mẹ, nọ yẹre mẹ ibrẹdi ọrhẹ ame kugbe ikotu mi ne kwurhọ. Isodja ọrọrọ nọ yẹre mẹ emaren ọnẹyen. Nyoma enana ọrhẹ izede erọrọ, mi ma mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova ọ ghini hẹrote mẹ.

Isodja na ni mẹrẹnvwrurhe taghene aye i sabu wene ẹhẹn mẹ kwomakugbe aye-e, aye ni kparere mẹ riẹ Athens, ne guẹnzọn mẹ avwaye. Ọke mia ha uvuẹn Athens, ne firi mẹ rhẹ ekanron uvuẹn Yíaros (Gyaros) ẹgbukpe esa. Ekanron ọnana ọ ha iroko 30 seri nẹ Makrónisos.

Ekanron rọ ha uvuẹn i Yíaros na o vwo ihworho ri te 5,000. Ọ jeghwai vwo Iseri Jehova irhiruẹ re fi rhẹ ekanron nime aye e kwe fiuvweri-i. Dedevwo, e vwe kwe yi-i, ame e ru uyono i Baibol ọrẹ odjahen. Ame a tobọ ha Watchtower ruẹ ekanron na, ame na hobọ ame ya ye neneyo ame ọvo i seyi.

 Ẹdẹ owu, ọke ame e yono ọrẹ odjahen, owuọwan rọ hẹrote ekanron na no mẹrenrẹn ame, nọ ha ẹbe ame a ha ru uyono na mie ame. Ne serẹ ame ya vwa ohworho ro suẹn ekanron na, ame ni fiẹrorhọ taghene ana haba ọke ame ine rhirhiẹ ekanron na. Ukpomaran, ohworho ro suẹn ekanron na nọ tare: “Ame i rhe ihworho are i havwọ, ame a jeghwai họghọ rẹn orhienbro are. Ame i rheri taghene ame ina sabu hẹroso are. Are i ghwẹrioma riẹ owian are.” Ọhworhare na nọ tobọ yẹ ame ewian elolọhọ. Ame i ghini vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ o ruru na. Dedevwo ame i ha uvuẹn ekanron, ame a jeghwai ha ujiri vwe i Jehova.

Emevigbanhon ame ọ jeghwai rhua erere erọrọ rhe. Ọke ọgba irherhe owu rọ ha ekanron ọ dabu ni omamọ uruemru ro gberirẹ ame, ọye nọ nọren kpahen oborẹ ame i vwo ekwerhọ kpahen. Ọke e tiobọnu Iseri Jehova uvuẹn ọtonrhọ ẹgbukpe 1951, ne ji tiobọnu ọgba irherhe na. Ọke oru, no bromarhame jeghwai rhiẹ ọkobaro ọke ephian.

Ọke e tiobọnu mẹ, ni mi ghwẹrioma ya vwa ekrun mẹ uvuẹn Karítsa. Ọke oru, mẹmẹ ọrhẹ ihworho erọrọ uvuẹn ẹkwotọre ame, ni kwa riẹ amwa re se Melbourne uvuẹn Australia. Avwaye yi mia vwa i Janette ro rhiẹ omamọ omizu ọmase, ame ni rọnmọren, ame ni jeghwai vwiẹ ọmọ ọhworhare ọrhẹ emọ ẹgbọtọ awansa rẹ ame i yono lele izede i Jehova.

Inyenana, dedevwo mi vrẹn ẹgbukpe 90 ne, mia ji ga uvuẹn ẹrhẹ ọkpako ukoko. Mi rhe vwobọrhọ ẹmro na eghwoghwo ibiesuọn, ugboma mẹ ọrhẹ aghwẹ mẹ na miame mẹ fọkiẹ ẹkuọn mi vwori uvuẹn ekanron na. Ọrẹn, mi vwo omwemẹ mi ne rhiẹ isodja i Kristi ọke ephian.—2 Tim. 2:3.