1, 2. (a) Osehiẹn ọgo yi Naboth ọrhẹ emọyen i rhiẹromẹrẹn? (b) Iruemru eva ego yẹ ọwan ine yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

RORO kpahen udje ọnana. A mọrenfian baren ọhworhare owu taghene o phien Osolobrugwẹ ọrhẹ Orodje na. Ne brorhiẹn uhwu kpe ọhworhare na. Gbe roro kpahen oborẹ oma ono ru ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen orhienbro ọsoso, ọke aye e ni ọhworhare na ọrhẹ emọyen ri vwe ru emru owuorowu re fiẹ kpe! Ọnana orhiẹ ikun osia-a. Ọnana oborẹ ọ ghini phia rẹn odibo i Jehova re se Naboth, ro nyerẹnren uvwre ọke Orodje Ahab o suẹn Israel.—1 Ki. 21:11-13; 2 Ki. 9:26.

² Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ọwan ine yono kpahen oborẹ Naboth o rhiẹromẹrẹn, kugbe oborẹ ọkpako owu uvuẹn ukoko Ilele Kristi ọke inyikọ na, o brorhiẹn rọ sọre lele. Idje enana, ina ha userhumu rẹn ọwan yono taghene uruemru omeriotọre ọ ghanranren omamọ, orhianẹ ọwan i guọlọ ha ukẹro i Jehova ọ ha ni orhienbro ọsoso, ha nie. Ọwan ine ji yono kpahen uruemru ra harhomẹ orhianẹ ọwan i rhiẹromẹrẹn osehiẹn uvuẹn ukoko na, ro no djephia  taghene ọwan a ha ukẹro i Jehova ọ ha ni orhienbro ọsoso, ha nie.

3, 4. Aruo ohworho ọgo yi Naboth ọ havwọ, mesoriẹ ọ vwọ rhẹ ikebi ọnẹyen rẹn Ahab?

³ Naboth ọ fuevwan ga i Jehova uvwre ọke emọ Israel buebun a hẹrokele Orodje Ahab ọrhẹ Jezebel ro rhiẹ aniẹ. Ihworho ra ga i Baal, i vwa họghọ rẹn i Jehova yanghene irhi enẹye-en. Ọrẹn, Naboth o vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova tobọ ghwẹ arhọ ye.

⁴ Se 1 Kings 21:1-3. Ọke ri Ahab ọ ta rẹn Naboth taghene ọnọ dẹ ikebi ọnẹyen yanghene yẹ ye otọre ọrọrọ, Naboth o kwe-e. Mesoriẹ? Naboth nọ homariotọre ta rẹn Ahab: “Orhiẹ oborẹ ọsọre obaro i Jehova mi na yọ oborẹ mi ha riuku mie esẹ mẹ ride.” Naboth ọ tenren nime urhi Jehova ọ tare taghene emọ Israel i vwa rhẹ otọre rẹ aye i ha riuku-u. (Lev. 25:23; Num. 36:7) O fiotọre taghene Naboth ọ nyalele irhi Jehova.

5. Me yi Jezebel o ruru na sabu kpe Naboth?

⁵ Nime i Naboth ọ tenren rọ nọ rhẹ ikebi ọnẹyen rẹn Orodje Ahab, ọnana nọ lẹrhẹ Ahab ọrhẹ aniẹ ru irueruo ri sọre. Neneyo Jezebel ọ sabu ha ikebi na rẹn esa ye, nọ mọrenfian baren Naboth, ọnana nọ suẹ uhwu riẹn ọrhẹ emọyen ehworhare. Me yi Jehova ono ru kpahen osehiẹn ọnana?

6, 7. Marhẹ yi Jehova o ru djephia taghene ọye o vwo ẹguọlọ kpahen orhienbro ọsoso, mesoriẹ ọnana o ru rhiẹ emru urhebro rẹn ekrun i Naboth ọrhẹ igbehian yen?

⁶ Ogege, Jehova no dje ọmẹraro Elijah nọ yọ ghwọghwu Ahab fọkiẹ oborẹ o ruru na. Elijah nọ ta rẹn Ahab taghene ọye ozighẹ jeghwai ohi. Marhẹ yi Jehova o brorhiẹn kpahen erhirhiẹ na lele? Jehova nọ tare taghene Ahab, aniẹ, kugbe emọyen ephian ine hwu jerẹ oborẹ Naboth ọrhẹ emọyen i hwuru na.—1 Ki. 21:17-25.

⁷ Dedevwo ekrun i Naboth ọrhẹ igbehian yen i mwuomarhọ ọke i Naboth o hwu, ọrẹn, aye i mẹrẹn urhebro ọke aye e rhe taghene i Jehova o rhe kpahen osehiẹn na, ọ jeghwai ru emru kpahiẹn ogege. Ọrẹn, omeriotọre ọrhẹ ẹruẹhaso aye kpahen i Jehova ọ dẹrughwaroghwu ọdamuni ọke rẹ erhirhiẹ na o wene.

8. Marhẹ Ahab ọ kpahenrhọ orhienbro i Jehova lele, me yo nẹ erhumie rhe?

⁸ Ọke rẹ Ahab o rhon orhienbro i Jehova, “nọ bẹrẹ ewun ọnẹyen, no kwu ewun omemwurhọ rhọ; no zirin orhọmo, nọ ha ewun omemwurhọ na semẹrhen, ẹhẹn yen nọ taghare.” Ahab nọ homariotọre! Me yo nẹ erhumie rhe? Jehova nọ ta rẹn Elijah: “Fọkime ọ homariotọre obaro mẹ, mi rha ha ukpokpogho na sa uvwre ọke ọnẹye-en. Mi na ha ukpokpogho na vwe oghwa ọnẹyen ọke ọmọyen.” (1 Ki. 21:27-29; 2 Ki. 10:10, 11, 17) Jehova ro rhiẹ ohworho ro ni ọmudu na sua, no gbe arodọmẹ rẹn Ahab.—Prov. 17:3.

9. Mesoriẹ o fo nẹ ekrun i Naboth ọrhẹ igbehian yen i vwo uruemru omeriotọre?

⁹ Marhẹ orhienbro ọnana o ru hobọte ekrun i Naboth ọrhẹ igbehian yen ri rhe kpahen ọdandan Ahab na? Orhienbro ọnana ọnọ sabu damu esegburhomẹmro aye ni. Ọrẹn, omeriotọre ọnọ sẹrorẹ aye jeghwai lẹrhẹ aye ga i Jehova udabọ orhienbro ọrana, ọnọ jeghwai lẹrhẹ aye vwo imwẹro taghene Osolobrugwẹ ono brorhiẹn ro serhọ ọke ephian. (Se Deuteronomy 32:3, 4.) Naboth, emọyen ọrhẹ ekrun ọnẹyen, ine rhiẹromẹrẹn orhienbro ọsoso ọke i Jehova ọnọ  rhọmọ evwata nẹ uhwu rhe. (Job 14:14, 15; John 5:28, 29) Habaye, ohworho ro vwo uruemru omeriotọre ọ karorhọ taghene “Osolobrugwẹ urhomẹmro na ọnọ ha irueruo ephian guẹnzọn, ji tobọ te ekwakwa ephian ri tiomanu, sẹ aye i rhomurun yanghene aye i biomurun.” (Eccl. 12:14) Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ ha ekwakwa rẹ ọwan i vwa tobọ rhe kpahen ba ni erhirhiẹ na sua, o ki brorhiẹn. Omarana, omeriotọre ọnọ sẹrorẹ ọwan na ja rha sẹrerhumuji ogame i Jehova.

10, 11. (a) Erhirhiẹ ego yi na sabu damu esegburhomẹmro ọwan ni? (b) Izede ego yẹ omeriotọre ono ru sẹrorẹ ọwan?

¹⁰ Me wu ne ruo, orhianẹ ekpako ukoko i brorhiẹn re wu vwe vwẹruọ ye yanghene wu vwe kwerhọ? Jerẹ udje, me wu ne ruo, orhianẹ e ti owẹwẹ yanghene ohworho re wu vwo ẹguọlọ kpahen nẹ ẹrhẹ rọ ga uvuẹn ukoko na? Habaye, me wu ne ruo, orhianẹ e le ohworho wa rọnmọ, ọmọ ọnọ, yanghene ugbehian ọnọ nẹ ukoko, ọrẹn, we kwerhọ orhienbro ekpako na-a? Me wu ne ruo, orhianẹ wu nirien taghene e gbe arodọmẹ rẹn oruọdandan ro vwo mwuovwan yen? Erhirhiẹ erana ina sabu fi esegburhomẹmro rẹ ọwan i vwo kpahen i Jehova ọrhẹ ẹkwaphiẹrhotọre ukoko na rhẹ ọdamuni. Marhẹ omeriotọre ono ru sẹroruọ, wu rha  dẹrughwaroghwu aruo edamuni erana? Jene roro kpahen izede eva.

¹¹ Ọrukaro, omeriotọre ọnọ lẹrhẹ ọwan mẹrẹnvwrurhe taghene orhiẹ ekwakwa ephian yẹ ọwan i vwẹruọ ye fiotọre-e. O vwo oborẹ ọwan i rhe kpahen erhirhiẹ na te-e, Jehova ọvo yọ nọ sabu mẹrẹn oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ohworho. (1 Sam. 16:7) Ọwan i rha mẹrẹn urhomẹmro ọnana vwrurhe, ọnọ lẹrhẹ ọwan homariotọre, rhe ekete omẹgbanhon ọwan ọ bare, jeghwai wene ukẹro rẹ ọwan a ha ni emru. Ọreva, omeriotọre ọnọ lẹrhẹ ọwan huvwele jeghwai vwo edirin hẹrhẹ ọke i Jehova ono brorhiẹn ọsoso. Baibol na ọ tare: “Emru orhorhomu ono nẹ erhumie rhe rẹn ihworho ra zofẹn Osolobrugwẹ urhomẹmro na, ọrẹn, emru obiobiomu yo no nẹ erhumie rhe rẹn ọvwọkon, ọye ọ sabu haba ẹdẹ” enẹye-en. (Eccl. 8:12, 13) Itiọrurhomẹmro, ọwan i rhe ru ekwakwa izede omeriotọre, Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn ọwan.—Se 1 Peter 5:5.

12. Iyẹnrẹn ọgo yẹ ọwan ine yono kpahen, mesoriẹ?

¹² Ilele Kristi ri ha uvuẹn Syrian Antioch ọke inyikọ na, i dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ro fi omeriotọre aye ọrhẹ omwemẹ rẹ aye ina harhomu rhẹ erhirhiẹ ọdamuni. Jene yono kpahen iyẹnrẹn na jeghwai mẹrẹn oborẹ ono ru ha userhumu rẹn ọwan vwo uruemru ra harhomẹ jeghwai lẹrhẹ ọwan dabu vwẹruọ oborẹ ẹharhomu o ru surhobọ mwu oborẹ i Jehova o brorhiẹn ọsoso lele.

13, 14. Uphẹn ego yi Peter o vwori, marhẹ o ru dje uduefigbere phia?

¹³ Ọnyikọ Peter ọkpako ra dabu rhe uvuẹn ukoko na. Ọye usuẹn inyikọ i Jesu, a jeghwai yẹ ye owian ọghoghanren. (Matt. 16:19) Jerẹ udje, uvuẹn ẹgbukpe 36 C.E., Peter o vwo uphẹn ro ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn Cornelius ọrhẹ ekrun ọnẹyen. A djokarhọ emru ọnana, nime Cornelius ọgehọ rọ vwọ ji samo. Ọke ẹhẹn ọfuanfon na ọ ro oma i Cornelius ọrhẹ ekrun ọnẹyen, Peter nọ tare: “Ihworho enana i vwo ẹhẹn ọfuanfon jerẹ oborẹ ọwan i ji vwo ẹhẹn ọfuanfon na, omarana, o vwo ohworho owuorowu rọ nọ sabu da aye obọ ji, nẹ aye i je bromarhame?”—Acts 10:47.

¹⁴ Uvuẹn ẹgbukpe 49 C.E., inyikọ na ọrhẹ ekpako ukoko ri ha uvuẹn Jerusalem, ni vwoma nẹ aye i djiroro sẹ o fori nẹ egehọ ri ghwẹriẹ rhe ukoko na, i samo. Uvuẹn ẹghware na, Peter nọ ta rẹn imizu na rhẹ uduefigbere taghene ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren na, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ ọ ro oma egehọ ezẹko ri ghwẹriẹre ri vwa ji samo. Oborẹ i Peter o rhiẹromẹrẹn uvuẹn oghwa i Cornelius, yọ ha userhumu rẹn ugboma usuon ọke ọrana sabu brorhiẹn. (Acts 15:6-11, 13, 14, 28, 29) Ọkezẹko, itu i Jew ọrhẹ egehọ ri ghwẹriẹ rhe ukoko na, i vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ i Peter ọ tare na. Ọ phẹrẹre omamọ rẹ ihworho ina hẹroso i Peter rọ ha usuẹn ihworho ra kobaro uvuẹn ukoko na!—Heb. 13:7.

15. Orusọ ọgo yi Peter o ruru uvuẹn Syrian Antioch? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹⁵ Ọke aye a ro ẹghware na hin uvuẹn ẹgbukpe 49 C.E., Peter no riẹ Syrian Antioch. Ọke rọ ha avwaye, ọ dabu kwomakugbe egehọ ri ghwẹriẹ rhe ukoko na. O vwo ẹfro-o, aye i mẹrẹn erere mie i Peter. Ọrẹn, ọwan ina sabu roro kpahen oborẹ ono gbe aye unu ọrhẹ oborẹ ẹhẹn aye o seriotọre te, ọke i Peter o vwo kwe lele aye riẹ emaren. Itu i Jew ri ha uvuẹn ukoko na, tobọ te Barnabas, ni ji homaba i Peter. Me yọ lẹrhẹ ọkpako  ukoko ọnana brorhiẹn izede rọ sọre? Me yọ lẹrheriẹ brorhiẹn rọ nọ sabu ghalẹ ukoko na? Me yẹ ọwan i yono nẹ orusọ i Peter, rọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan, orhianẹ ọkpako ukoko ọ tẹmro yanghene ru oborẹ o vwo serhọ?

16. Marhẹ e ru kpọ i Peter vi, enọ ego yi homaphia?

¹⁶ Se Galatians 2:11-14. Peter ọ zofẹn ituakpọ. (Prov. 29:25) Dedevwo, ukukaro, Peter o vwẹruọ oborẹ i Jehova o roro kpahen emru, ọrẹn, Peter nọ zofẹn oborẹ itu i Jew ri ha uvuẹn ukoko na ina ta. Ọnyikọ Paul rọ ji ha uvuẹn ẹghware ọrana uvuẹn ẹgbukpe 49 C.E., nọ ghwọghwu i Peter uvuẹn Antioch jeghwai ta riẹn taghene ọye ọ ge mai ruẹ. (Acts 15:12; Gal. 2:13) Me yẹ egehọ ri ghwẹriẹ rhe ukoko na, ine ru kpahen erhirhiẹ ọnana? Aye ina lẹrhẹ ọrana rhiẹ ukọ harẹn aye? Ene ti Peter nẹ ẹrhẹ rọ havwọ uvuẹn ukoko na nime o ru sọ?

17. Marhẹ i Peter o ru mẹrẹn erere nẹ ẹharhomu ọrẹ i Jehova?

¹⁷ O vwo ẹfro-o, Peter ọ homariotọre jeghwai ha ọkpọvi ọrhẹ urhebro ri Paul ọ yẹriẹ na. Baibol na ọ ta taghene e ti Peter nẹ ẹrhẹ rọ havwọ uvuẹn ukoko na-a. Ọke oru, ẹhẹn ọfuanfon na no mwu i Peter ya ileta eva, ri rhiẹ usuẹn ẹbe ri ha uvuẹn i Baibol na. A djokarhọ ye taghene uvuẹn ileta ọreva ri Peter ọ yare, o se i Paul omizu ro vwo ẹguọlọ kpahen. (2 Pet. 3:15) Dedevwo, orhienbro i Peter kpahen egehọ ri ghwẹriẹ rhe ukoko na, ọ miamerẹ aye oma, ọrẹn, Jesu ro rhiẹ urhomu rẹn ukoko na ọ ji ha i Peter ruiruo uvuẹn ukoko na. (Eph. 1:22) Ihworho ri ha uvuẹn ukoko na, ni vwo uphẹn rẹ aye ina hẹrokele i Jehova ọrhẹ Jesu ra harhomẹ. Ọkezẹko, o vwo ohworho owuorowu rọ lẹrhẹ oborẹ i Peter o ruru na rhiẹ ukọ riẹ-ẹn.

18. Erhirhiẹ ego yẹ ọwan ine ru djephia taghene ọwan a ha ukẹro i Jehova ọ ha ni emru, ha ni erhirhiẹ?

¹⁸ Jerẹ oborẹ ọ havwọ ọke inyikọ na, o vwo ekpako ri gbare inyenana-a, nime “ọwan ephian e ruẹ sọ ọgbọ buebun.” (Jas. 3:2) Ọwan ina sabu mẹrẹn ọnana vwrurhe, ọrẹn, orhiẹ emru egbobọse orhianẹ awọrọ yi ru rẹ ọwan sọ. Ọwan i rha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọrana, ọwan ina ha ukẹro i Jehova ọ ha ni emru ha ni erhirhiẹ na? Jerẹ udje, me wu ne ruo, orhianẹ ọkpako ukoko ọ tẹmro ro djephia taghene ọye o vwo utuoma kpahuọn? Ọkpako ukoko ọrhọ tẹmro ro biomiruon evwan, wu na lẹrhẹ ọrana rhiẹ ukọ wẹn? Ukperẹ wu ne brokpakpa ta taghene omizu na orho mwuovwan ro no rhiẹ ọkpako-o, wu ne vwo edirin jeghwai hẹrhẹ i Jesu ro rhiẹ urhomu rẹn ukoko na? Wu na damoma karorhọ ekwakwa irhorhomu rẹ ọkpako na o ruru uvuẹn ogame i Jehova ne? Orhianẹ omizu ro ruruo sọ, ọ ji ga uvuẹn ẹrhẹ ọkpako yanghene ọ ji tobọ vwo uphẹn ẹga erọrọ uvuẹn ukoko na, wu ne lelie ghọghọ? Omwemẹ wu na harhomu ono djephia taghene wa ha ukẹro i Jehova ọ ha ni emru, ha ni erhirhiẹ na.—Se Matthew 6:14, 15.

19. Me yo fori no rhiẹ omwemẹ ọwan?

¹⁹ Ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen orhienbro ọsoso, a hẹrhẹ ọke i Jehova ono ti osehiẹn rẹ Echu ọrhẹ akpọ ọkon ọnẹyen a rhua vwe ihworho nie. (Isa. 65:17) Bọmọke ọke ọrana ono te, jenẹ ọwan ephian i vwo omwemẹ rẹ ọwan ina ha ukẹro i Jehova ọ ha ni emru, ha ni kerhirhiẹ kerhirhiẹ rẹ ọwan i havwọ nyoma ọwan ine rhe ekete omẹgbanhon ọwan o teri, jeghwai harhomu ihworho ri ru rẹ ọwan sọ.