Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

Ha Ẹkẹ wu Bru te Oma Uvuẹn Ogame i Jehova Jiri Ọmemma Ọnọ

Ha Ẹkẹ wu Bru te Oma Uvuẹn Ogame i Jehova Jiri Ọmemma Ọnọ

Ha Ẹkẹ wu Bru te Oma Uvuẹn Ogame i Jehova Jiri Ọmemma Ọnọ

“OHWORHO ro vwo rhe ekete rọ nya, ọ sabu te ekete owuorowu-u, ọrhọ tobọ rhianẹ erhirhiẹ ephian i serhọ riẹn.” Ẹmro ọnana rẹ ọgba irherhe i Roman owu ọ tare ọke jijiri ne, o djephia taghene nẹ akpenyerẹn ọ sabu fiemru, o fori ne bru ẹkẹ te oma.

Baibol na ọ ta kpahen ihworho ri bru ẹkẹ te oma. Noah ọ “kanren owọ neneyo ekrun ọnẹyen i sabu simirhọ,” owian na ọ hariẹ te ẹgbukpe 50. Ọmẹraro Moses nọ “dabu tẹnrovi osa na.” (Hebrews 11:7, 26) Osolobrugwẹ nọ ha owian rẹn Joshua ro rhiẹ ohworho rọ ha kpahen i Moses, no fi amwa Canaan kparobọ.—Deuteronomy 3:21, 22, 28; Joshua 12:7-24.

Uvuẹn ọke inyikọ na, ẹkẹ ọnyikọ Paul o bru te oma, o sekpahen ẹmro i Jesu ọ tare taghene, “ene ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na lele ọsoso ekete re rhirhiẹ uvuẹn akpọ na.” (Matthew 24:14) Urhebro ọrhẹ aruẹmẹrẹn rẹ Ọrovwori Jesu ọ yẹ i Paul, kugbe owian ro no “ghwoghwo odẹ [i Jesu] rẹn egbamwa na,” nọ ha userhumu rẹn i Paul wian omamọ owian rọ ha ikoko sansan mwu uvuẹn Asia Minor ọrhẹ Europe.—Acts 9:15; Colossians 1:23.

Itiọrurhomẹmro, idibo Jehova inyenana a nyamwu ẹkẹ rẹ aye i bru te oma, ra ji ha ujiri rẹn Osolobrugwẹ. Ẹkẹ ego ya na sabu bru te oma uvuẹn ogame i Jehova? Ẹkẹ ego ya na sabu bru te oma, idjaghwẹ ego ya na kpare na sabu nyamwu aye?

O Fori ne Vwo Omamọ Ẹhẹn

Ana sabu bru ẹkẹ te oma sekpahen kemru kemru ra guọlọ ruẹ, uvuẹn akpọ ọnana o ji vwo ihworho re bru ẹkẹ te oma. Ẹkẹ ri sekpahen ogame i Jehova, ọ họhọ ẹkẹ re ne bru te oma uvuẹn akpọ na-a. Oborẹ ọsoriẹ ihworho akpọ na e bru ẹkẹ te oma, yẹ ọrẹ aye ine vwo igho obuebun, ẹrhẹ ọrhẹ omẹgbanhon. O rhiẹ oborẹ ọ sọre omamọ ra na hatua efe yanghene otitimẹ! Ẹkẹ re ne bru te oma rọ nọ ha ujiri vwe Jehova Osolobrugwẹ, o sekpahen ogame ra na ha riẹ, ọrhẹ Uvie na ra na ha karo uvuẹn akpọ ọwan. (Matthew 6:33) Ẹguọlọ re vwo kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ imizu ọwan yo mwu ọwan bru ẹkẹ enana, nime a guọlọ fiomarhọ ẹga Osolobrugwẹ.—Matthew 22:37-39; 1 Timothy 4:7.

Jene vwo omamọ ẹhẹn jeghwai nyamwu ẹkẹ re bru te oma, sẹ ọrẹ ene kerabọ owian ra wian uvuẹn ukoko na yanghene ọrẹ ene ru riarorhọ. Ọkezẹko, a vwa sabu nyamwu ẹkẹ re bru te oma-a. Marhẹ ene ru bru ẹkẹ te oma jeghwai vwo ẹhẹn ra na nyamwu aye?

A vi Guọlọ Omẹdamu Ọgbogbanhon Mie Ọwan

Roro kpahen oborẹ i Jehova o ru ma otọrakpọ ọrhẹ odjuwu na. Ẹmro na “no mo vwo owuọwọn ọrhẹ urhiọke,” o djephia taghene Jehova ọ dabu kwaphiẹ ekwakwa rhọ ọke rọ ma aye. (Genesis 1:5, 8, 13, 19, 23, 31) Jehova o bru ẹkẹ te oma kẹdẹkẹdẹ kpahen oborẹ ọnọ ma. Ẹdẹ owuowu orho te, nọ nyamwu ẹkẹ ro bruru. (Revelation 4:11) Job nọ tare, “[Jehova] ọrhọ guọlọ ruẹ emru, no ruie.” (Job 23:13) Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen i Jehova ọke rọ mẹrẹn “ọsoso ekwakwa rọ maren,” ji ta taghene aye i “rhomurun omamọ”!—Genesis 1:31.

Na sabu nyamwu ẹkẹ re bruru, ene vi vwo omwemẹ ọgbogbanhon ra na nyamwu aye. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo aruẹ omwemẹ ọrana? Dedevwo otọrakpọ na ọ havwọ reghereghe, emru owuorowu ọ ji ha uvuie-en, Jehova o mẹrẹnvwrurhe taghene ọrhọ ma otọrakpọ na hin, ono vwo erhumu omamọ, ji rhua ujiri ọrhẹ ọghọ vwe yi. Omaran ọ ji havwọ, na sabu nyamwu ẹkẹ re bruru, ene vi roro kodo kpahen oborẹ ono nerhumie rhe, ọrhẹ erere ra na mẹrẹn. Ọnana yẹ oborẹ Tony rọ ha ẹgbukpe 19 o rhiẹromẹrẹn. Oborẹ ọ mẹrẹnren ẹdẹ ọrukaro ra haye kin oghọn ukoko ọrẹ Iseri Jehova rọ ha Western Europe, ọ sẹriẹ ẹro dẹ-ẹ. Avwọke ọrana rhe, onọ ro roro kpahan ọke ephian yẹ, ‘Marhẹ ono rhirhiẹ orhianẹ ohworho ọ ga uvuẹn aruẹ ekete ọrana?’ Tony no bru ẹkẹ rọ nọ ga uvuẹn oghọn ukoko te oma, ji damoma nyamwuie. Oma ọ merhenriẹn omamọ ọke ra ha use riẹn, nọ ga uvuẹn oghọn ukoko ọke ẹgbukpe buebun a vrẹn hin!

Erhe kwomakugbe awọrọ ri nyamwu aruẹ ẹkẹ re bru te oma, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan nyamwu ẹkẹ re bruru. Jayson rọ ha ẹgbukpe 30, o vwo omamerhomẹ kpahen owian aghwoghwo na ọke rọ ha uphuphẹ-ẹn. Ọrẹn ọke rọ ruotọre nẹ isukuru, nọ tuẹn owian ọkobaro ọke ephian rhọ. Me yọ ha userhumu rẹn Jayson vwo omwemẹ ro no rhiẹ ọkobaro ọke ephian? Nọ kpahenrhọ ye: “Nime mi lele ekobaro erọrọ tẹmro ji lele aye wian uvuẹn aghwoghwo, ọnana nọ ha userhumu mẹ bru ẹkẹ na te oma.”

Wu Rha ya Ẹkẹ wu Bru te Oma Rhotọre, Ọnọ ha Userhumu Wẹn

Arha ya ẹkẹ re bru te oma rhotọre, ọnọ lẹrhẹ ọwan dabu vwẹruọ aye. Solomon ọ tare taghene ẹmro ri serhọ i họhọ ukorọkpọ rọ kpọ ọwan viẹ uvuẹn akpenyerẹn ọwan. (Ecclesiastes 12:11) Arha ya ẹmro erana rhotọre, aye a hobọte ọmudu ọrhẹ iroro ọwan omamọ. Ọnana yọ soriẹ i Jehova o jurhi rẹn irodje Israel taghene aye i ya Urhi na rẹn oma aye. (Deuteronomy 17:18) Omarana, o fori na ya ẹkẹ re bru te oma rhẹ ọbe ọrhẹ oborẹ ene ru nyamwu aye, o ji fo na ya ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwu bọmọke a ki sabu nyamwu aye. O ji fo na nekpẹn userhumu mie awọrọ, na sabu vwo ona yanghene irherhe kpahen erhirhiẹ na rhọ.

Nime omizu owu re se Geoffrey, ro rhiẹ ọkobaro oghẹnrensan uvuẹn okogho owu uvuẹn Asian, o bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova, ọnana nọ ha userhumu riẹn omamọ. Akpeyerẹn nọ gbanhon riẹn omamọ ọke aniẹ o hwu. Dedevwo ọ lọhọ-ọ, ọrẹn Geoffrey no bru ẹkẹ te oma ro no fiomarhọ owian ọkobaro na rhọ. Ọke rọ ya ẹkẹ ye rhẹ ọbe hin, nọ nẹrhomo kpahiẹn ji brorhiẹn rọ nọ tuẹn iyono i Baibol ekpokpọ esa rhọ uvuẹn ehion ubiamo na. Kẹdẹkẹdẹ no ni ekete rọ wian te ne, ẹdẹ ikpe i rha vrẹn, no nie sẹ o ruriaro. Ọ nyamwu ẹkẹ ye? Nọ kpahenrhọ ye, ee! Nime ọ sabu nẹ iyẹnrẹn iyono i Baibol ẹne.

Kiki Bru Ẹkẹ Ekokamu te Oma, ne wu Sabu Nyamwu Ẹkẹ Eduado

Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene erhe bru ẹkẹ ezẹko, a sabu nyamwu aye-e. Tony o fiẹ ẹhẹn rhọye bi taghene, ọnọ sabu ga uvuẹn oghọn ukoko ọrẹ Iseri Jehova-a. Nime o nyerakpọ yanghan yanghan, ọ ji tobọ homakpahontọre rẹn Osolobrugwẹ-ẹ. Ọrẹn, Tony no brorhiẹn ro no wene akpenyerẹn yen no serhọ rhẹ ọhọre i Jehova, ji mwuovwan omebrurhame. Ọke rọ nyamwu ẹkẹ ọrana hin, no fiomarhọ owian ọkobaro ibiọke, ọke oru no rhiẹ ọkobaro ọke ephian, nọ kokarhọ ọke rọ tonrhọ uvuẹn ikalẹnda. Ọke rọ wian owian ọkobaro uvwrọke ezẹko, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọnọ sabu nyamwu ẹkẹ rọ nọ ga uvuẹn oghọn ukoko.

O ji fo ne bru ẹkẹ ekokamu te oma, na ki sabu nyamwu ẹkẹ eduado. Arha nyamwu ẹkẹ ekokamu ne, ọnana ọnọ lẹrhẹ ọwan vwo imwẹro taghene ana sabu nyamwu ẹkẹ eduado re bru te oma. Erhe ni ekete re ruriaro te ne, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan tẹnrovi ẹkẹ re bruru. Ẹrhomo ẹnẹ vwe i Jehova ọke ephian kpahen ẹkẹ re bruru, ọnọ ji ha userhumu rẹn ọwan. Ọnyikọ Paul nọ ha urhebro phia taghene, “nẹrhomo ọke ephian.”—1 Thessalonians 5:17.

Vwo Omwemẹ, wu Vwe Fiobọrhotọre-e

Arha tobọ bru ẹkẹ te oma ji dabu mwuegbe ro serhọ dede, a sabu nyamwu ẹkẹ ezẹko-o. Ana sabu yono omamọ udje mie odibo John Mark, ọ guọlọre nẹ ọnyikọ Paul ọ kpariẹ lele oma uvuẹn owian imishọnari ọreva rọ nyaren, ọrẹn Paul o kwe-e, omarana manẹ ẹhẹn yen ọ sabu seriotọre! (Acts 15:37-40) Ọrẹn Mark o fiobọrhotọre-e. Ukpomaran no bru ẹkẹ erọrọ te oma uvuẹn ogame i Jehova. Ọke oru, Paul nọ nẹ omamọ iyẹnrẹn kpahiẹn, habaye Mark o ji lele ọnyikọ Peter wian uvuẹn Babylon. (2 Timothy 4:11; 1 Peter 5:13) Ọkezẹko uphẹn rọ maido ro vwori, yẹ ọrẹ ẹhẹn ọfuanfon o mwuien ya kpahen akpenyerẹn i Jesu, ọrhẹ owian aghwoghwo yi.

Ọkezẹko, a sabu nyamwu ẹkẹ ephian re bru te oma uvuẹn ogame i Jehova-a. Ukperẹ ene fiobọrhotọre, o fori na rharhumu ni ẹkẹ ọwan so, ji ruẹ ewene ri serhọ. Ebẹnbẹn i rha homaphia, o fori ne rhe ruẹ riaro na sabu nyamwu ẹkẹ re bruru. Orodje Solomon nọ tare, “Hẹroso i Jehova uvuẹn i kemru kemru we ruẹ, ne wu na mẹrẹn efikparobọ uvuẹn irorẹdjẹ enọ.”—Proverbs 16:3.

Ọkezẹko, erhirhiẹ ọwan ọ sabu lẹrhẹ ọwan nyamwu ẹkẹ ezẹko re bruru-u. Jerẹ udje, emiamo yanghene ebẹnbẹn ekrun i sabu lẹrhẹ ọwan nyamwu ẹkẹ ezẹko re bruru-u. O fori na karorhọ taghene ẹkẹ rọ maido ra na sabu bru te oma, yẹ ọrẹ ene vwo arhọ i bẹmẹdẹ—sẹ obẹ odjuwu yanghene uvuẹn otọrakpọ na. (Luke 23:43; Philippians 3:13, 14) Marhẹ ene ru sabu vwo yi? Ọnyikọ John nọ yare, “ohworho ro ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ, yo no rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ.” (1 John 2:17) Erhirhiẹ ọwan ọrhọ lẹrhẹ ọwan sabu nyamwu ẹkẹ ezẹko-o, ana ji sabu ‘zofẹn Osolobrugwẹ urhomẹmro na, ji sẹrorẹ ekama enẹyen.’ (Ecclesiastes 12:13) Erhe bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova, ọnọ lẹrhẹ ọwan tẹnrovi ọhọre i Jehova. Omarana, jenẹ a ha ujiri vwe Ọmemama ọwan, nyoma ẹkẹ re bru te oma.

[Ekpeti]

Ẹkẹ wu na sabu bru te oma

○ Isese i Baibol kẹdẹkẹdẹ

○ Re se isese Oghwa Odẹrẹ ọrhẹ Awake! ri rhere obọ

○ Ra nẹrhomo ro mwidjẹn

○ Re dje omamọ ẹhẹn ọfuanfon na phia

○ Ra wian buẹnrhọ uvuẹn ogame i Jehova

○ Dabu tẹn ona owian aghwoghwo ọrhẹ uyono

○ Ra tẹn ona aghwoghwo nyoma ifonu, aghwoghwo kpregede, ọrhẹ aghwoghwo uvuẹn ekete ra sueyi