Enọ rẹ Otu re se Ẹbe Ọwan i Nọren

Mesoriẹ Iseri Jehova a vwa kpare itebele enyo rierun bọmọke aye a ki da enyo na, dedevwo Baibol na ọ hunute uruemru na-a?

O jiri ne rẹ ihworho a kpare itebele enyo rierun bọmọke aye a ki da enyo na, dedevwo oborẹ e ruie lele ọ vẹnẹren uvuẹn ekete sansan. Ọkezẹko aye a tobọ ha itebele na ze owuowọnwan. Uvwrọke ọrana owuọwan aye na nẹrhomo nẹ aye i vwo omamerhomẹ, omọkpokpọ, otọme yanghene ekwakwa erọrọ. Awọrọ ri kpare itebele enyo aye rierun, ne kwerhọ ye bọmọke aye a ki da enyo na. Ihworho buebun i vwe nie taghene uruemru na ọsọre-e, ọrẹn o vwo iroro ro serhọ rọ soriẹ Iseri Jehova e vwe vwobọrhọ ye.

Dedevwo Ilele Kristi i vwe vwobọrhọ uruemru ọnana-a, ọrẹn aye i guọlọre nẹ awọrọ i vwo omamerhomẹ ọrhẹ omọkpokpọ. Uvuẹn Ileta owu rẹ ugboma usuon na ọ yare ọke inyikọ na, aye ni funrien omana, “jenẹ are i vwo omọkpokpọ,” yanghene “o rhomu rẹn are.” (Acts 15:29) Idibo i Jehova ezẹko i ji ta rẹn irodje ituakpọ: “Jenẹ orovwori mẹ . . . sun tọ,” yanghene “Umogu wu ne sun tọ.”—1 Kings 1:31; Nehemiah 2:3.

Omarana, bọgo uruemru ra kpare enyo rierun a ki da ye o nurhe? Oghwa Odẹrẹ ọrẹ January 1, 1968, nọ tẹmro ri ha uvuẹn The Encyclopædia Britannica (1910), Volume 13, aruọbe 121: “Ọkezẹko ihworho ahwanren ra ha enyo ze izobo rẹn isolobrugwẹ aye ọrhẹ eri hwu ne, yi tuẹn uruemru ra kpare itebele enyo rierun, na sabu nẹrhomo rẹn ohworho no vwo ‘omọkpokpọ.’ Otu i Greek ọrhẹ Rome e rhie enyo ghwotọre rẹn isolobrugwẹ aye ọke aye a riẹ emaren, ọrhẹ uvuẹn ekete aye a riorẹ sansan fọkiẹ eri hwu ne.” Ọbe na nọ habaye: “Aye a da enyo ji nẹrhomo rẹn ihworho nẹ aye i vwo omọkpokpọ, uvwrọke aye a riorẹ enana.”

E ji ruẹ irueruo na inyenana? Ọbe na International Handbook on Alcohol and Culture re fomu phia ẹgbukpe 1995 nọ tare: “Ọkezẹko [uruemru ra kpare itebele enyo rierun bọmọke a ki da enyo na], ọ tonrhọ ọke ahwanren ọke ra ha ọbara yanghene enyo ze izobo, ji nẹrhomo nẹ ihworho i vwo ‘otọme’ yanghene ‘omọkpokpọ!’”

Ọrhọ tobọ rhianẹ ekwakwa ezẹko re ruẹ ọke ọnana i họhọ ekwakwa ra ha ruẹ irueruo ẹga efian ọke ahwanren, ọrana o mevirhọ taghene aye ephian yi sọre-e. Roro kpahen omamọ re se pomegranate. Ọbe owu ro dje kpahen oborẹ ọ ha uvuẹn i Baibol nọ tare: “O họhọre taghene egehọ ọke ahwanren, a ha omamọ re se pomegranate ba ogame aye.” Ọrẹn, Osolobrugwẹ ọ ji ta rẹn emọ Israel, nẹ aye i ha omamọ re se pomegranate ba ruẹ ewun orherẹn ọduado na, ọrhẹ isimo oghwa ẹga na. (Exodus 28:33; 2 Kings 25:17) Ọke owu a ha usan orọnmo djokarhọ ihworho ra ga aruẹ ogame owu. Ọrẹn orhiẹ omaran ọ havwọ ọke ọnana-a, nime ihworho e kuẹ usan rhọ no djephia taghene aye i rọnmọ ne.

Me yi Baibol na ọ ta kpahen enyo ra ha ga isolobrugwẹ efian? Jerẹ udje, ọke owu ehworhare i Shechem ra ga i Baal “ni ruẹ oghwa osolobrugwẹ aye, aye ni rere, da, jeghwai dumirhonrin rẹn Abimelech” ro rhiẹ ọmọ i Gideon. (Judges 9:22-28) Wu rorori taghene odibo i Jehova ọnọ da enyo ọrana, ji dumirhonrin rẹn Abimelech? Ọke Amos o dje kpahen oborẹ emọ Israel i kparehasuẹ i Jehova lele, nọ tare: “Aye a ha ewun ephian rẹ aye i ha mie ohworho aye i momo emru riẹn tan kẹrẹ agbarha ephian; enyo aye a da uvuẹn oghwa isolobrugwẹ aye, aye i hariẹ mie ihworho ri kwa eho rẹn aye.” (Amos 2:8) Wu rorori taghene idibo Osolobrugwẹ ine vwobọrhọ aruẹ irueruo ọnana, sẹ a ha enyo na ze izobo yanghene a da ye fọkiẹ isolobrugwẹ efian? (Jeremiah 7:18) Yanghene Olele Kristi urhomẹmro ono kwe kpare itebele enyo rierun, ji nekpẹn ebrurhọ mie isolobrugwẹ erana?

Ọrẹn, ọkezẹko idibo i Jehova a kparobọ rierun ọke aye a nẹrhomo. Aye a kparobọ rierun rẹn Osolobrugwẹ urhomẹmro na. Baibol na ọrhọ ta: “Solomon no mevi kẹrẹ agbarha i Jehova . . . nọ rhiabọ ye dẹrughwaroghwu idjuwu na, nọ tare: ‘O Jehova Osolobrugwẹ Israel, o vwo Osolobrugwẹ ọrọrọ rọ họheruọ-ọ . . . ne wu rhon uvuẹn ekete we rhirhiẹ obẹ idjuwu na; ee, rhon ne wu harhomu ame.’” (1 Kings 8:22, 23, 30) Omaran ọ ji havwọ, “Ezra no jiri Jehova . . . ihworho na ephian ni kpahenrhọ ye, “Isẹ! Isẹ!” aye ni kparobọ rierun. Aye ni sigwẹ ji gbughwaro rhotọre rẹn i Jehova.” (Nehemiah 8:6; 1 Timothy 2:8) O fiotọre taghene idibo i Jehova enana ri kparobọ rierun na, i vwa nekpẹn ebrurhọ mie osolobrugwẹ efikparobọ owuorowu-u.—Isaiah 65:11.

Ihworho buebun inyenana ra kpare itebele enyo rierun bọmọke a ki da enyo, i vwe ruie rhẹ ẹhẹn aye ina nekpẹn ebrurhọ mie osolobrugwẹ owuorowu-u, aye i ji sabu dje oborẹ ọsoriẹ aye e ruẹ irueruo na-a. Dedevwo aye e rhe oborẹ aye e ruẹ na-a, orho mevirhọ taghene Ilele Kristi urhomẹmro ni na fọkiẹ ọnana hẹrokele aye-e.

E rhe Iseri Jehova rhẹ ihworho ra vwa kpare ekwakwa ruẹ, ọrhọ tobọ rhianẹ awọrọ e vwobọrhọ ye dede. Jerẹ udje, ihworho buebun ra mroma aphiala yanghene vwobọrhọ irueruo erọrọ ri họheriẹ; e rhe taghene aye a ha ogame phia-a. Ilele Kristi urhomẹmro i vwa kparahasuẹ ihworho re vwobọrhọ irueruo erana-a, aye i vwe ji vwobọrhọ ye-e. Ra mẹriẹn taghene Iseri Jehova buebun i rhe ọke re ruẹ aruẹ irueruo erana, aye i vwe rhe rhirhiẹ ekete re ru aye-e, nẹ aye i ja rha lẹrhẹ evwan biomu ihworho re ruẹ irueruo na. Ọrẹn aye i rha ha avwaye, aye i vwe vwobọrhọ irueruo ri kparehasuẹ uruemru-urhi Baibo-ol. (Exodus 20:4, 5; 1 John 5:21) Ihworho buebun inyenana e rhe taghene uruemru ra kpare itebele enyo rierun bọmọke a ki da enyo na irueruo ẹga-a. Ilele Kristi buebun i vwa kpare itebele enyo rierun bọmọke a ki da enyo na-a, nime o surhobọmwu irueruo ẹga, ihworho re vwobọrhọ ye ọke ọnana e ruie ọke aye a guọlọ nekpẹn ebrurhọ mie ‘osolobrugwẹ’ aye, kamẹriẹn a nekpẹn userhumu mie omẹgbanhon ọrọrọ.—Exodus 23:2.