JESU o yono kpahen ẹrhomo ọgbọ buebun. Uvuẹn ẹdẹ ọnẹyen, ilori ẹga itu i Jew a nẹrhomo uvuẹn “okokọ idumu na.” Mesoriẹ? “Neneyo ihworho i mẹrẹn aye.” Aye i guọlọre nẹ ihworho i jiri aye taghene aye i vwo ẹguọlọ kpahen ẹga. Buebun a nẹrhomo iseseri, ji vwanriẹn ẹrhomo na, kamẹriẹn arha ha “ẹmro i buebun” ruiruo ya na kpahenrhọ ẹrhomo na. (Matthew 6:5-8) Jesu no djephia taghene irueruo enana ifefe, omarana, nọ ha userhumu rẹn ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn rhe oborẹ aye ina kẹnoma riẹn ọke aye arha nẹrhomo. Ọrẹn ọ ghwai yono aye oborẹ ana nẹrhomo ọvo-o.

Jesu o yonorin taghene o fori nẹ ẹrhomo ọwan o djephia taghene e vwo omwemẹ ra na mẹrẹn ọke re ne ruẹ odẹ Osolobrugwẹ fon, ọke Uvie yi ọnọ rhẹ, rẹ ọhọriẹ ono ji rugba. Jesu ọ ji mẹrẹnvwrurhe taghene o fori na rẹ Osolobrugwẹ nọ ha userhumu rẹn ọwan. (Matthew 6:9-13; Luke 11:2-4) Nyoma idje, Jesu no djephia taghene a guọlọ erhionrin, esegburhomẹmro, ọrhẹ omeriotọre arha guọlọ na kpahenrhọ ẹrhomo ọwan. (Luke 11:5-13; 18:1-14) No dje oborẹ o yono na phia nyoma udje yi.—Matthew 14:23; Mark 1:35.

O vwo ẹfro-o, uyono ọnana ọ ha userhumu rẹn idibo i Jesu ru riaro uvuẹn ẹrhomo aye. Ọrẹn, Jesu ọ hẹrhẹ te ason rọ kẹta o ki yono idibo yi kpahen ekwakwa ri mai ghanren uvuẹn ẹrhomo.

Jesu ọ ha ọsoso ason rọ kẹta riẹn, yẹ inyikọ ye ri fuevwan uduẹharhaghwẹ. Ọnana ọke ro fori ro no dje emru ọkpokpọ rẹn aye. Jesu nọ tare, “Mẹmẹ yẹ izede na, urhomẹmro na kugbe arhọ na. O vwo ohworho owuorowu rọ nọ sabu bru Ọsẹ na rhe, jokpanẹ nyoma mẹ-ẹ.” Ọke oru, nọ yẹrẹ aye imwẹro ọnana: “Kemru kemru are i nekpẹn yen nyoma odẹ mẹ, mi ne ruie, neneyo ujiri ọ sabu rhirhiẹ ye rẹn Ọsẹ na nyoma Ọmọ na. Kemru kemru are nekpẹn yen nyoma odẹ mẹ, mi ne ruie harẹn are.” Ọke rọ guọlọ fuen emruiẹn ne, nọ tare: “Me te ọke ọnana, are a ji nekpẹn emru owuorowu uvuẹn odẹ mẹ-ẹ. Are i nọ, na na yẹ are, neneyo aghọghọ are ọ sabu gba.”—John 14:6, 13, 14; 16:24.

Ẹmro enana i ghanranren omamọ. Ọbe owu nọ tare taghene ọnana “ewene ọduado rọ homaphia kpahen ẹrhomo ẹnẹ.” Jesu ọ vwọ haye ta taghene a nẹrhomo vwe yi ukperẹ ono rhiẹ Osolobrugwẹ-ẹ. Ukpomaran, o rhie izede ọkpokpọ firhọ ra na sabu nẹrhomo vwe i Jehova Osolobrugwẹ.

Itiọrurhomẹmro, Osolobrugwẹ ọ kpahenrhọ ẹrhomo idibo yi ri fuevwan. (1 Samuel 1:9-19; Psalm 65:2) Ọrẹn, nẹ ọke Osolobrugwẹ ọ djẹ emọ Israel nẹ aye i rhiẹ ihworho yi hin, ihworho ri guọlọre na kpahenrhọ ẹrhomo aye ine vi kwe taghene Israel agbamwa Osolobrugwẹ rọ djẹha. Ọke i Solomon ọ bọn oghwa ẹga na hin, aye ne riẹ avwaye ye ze izobo ji ga Osolobrugwẹ. (Deuteronomy 9:29; 2 Chronicles 6:32, 33) Ọrẹn, aruẹ ona ogame ọnana ibiọke ọvo. Jerẹ oborẹ i Paul ọ yare, Urhi ra yẹ emọ Israel ọrhẹ izobo aye e ze uvuẹn oghwa ẹga na “uhoho ekwakwa irhorhomu ra sa, ọrẹn ghwai rhẹ emru kirighwo ra guọlọre na-a.” (Hebrews 10:1, 2) Ana ha omamiẹ na wene ọrẹ ahwanren na. (Colossians 2:17) Nẹ ẹgbukpe 33 C.E. rhe, nẹ ohworho ọ sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, orho sekpahen Urhi Moses ra na mọre-en. Ukpomaran, o sekpahen ọrẹ ana huvwele ohworho Urhi na ọ rionbọrhọ, nọyẹ Jesu Kristi.—John 15:14-16; Galatians 3:24, 25.

Jesu o yonirin ọwan omamọ izede ra na sabu nẹrhomo vwe i Jehova, no djephia taghene arha guọlọ nẹ Osolobrugwẹ ọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan, ana nẹrhomo uvuẹn odẹ ye. Marhẹ i Jesu o ru rhie izede ọnana firhọ rẹn ọwan?

 Ra mẹriẹn taghene e vwiẹre ọwan ephian rhẹ ọdandan na, o vwo owian yanghene izobo owuorowu rọ nọ sabu ruẹ ọwan fon nẹ ọdandan ọnana yanghene lẹrhẹ ọwan vwo onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ-ẹ. (Romans 3:20, 24; Hebrews 1:3, 4) Ọrẹn, Jesu nọ ha arhọ ọgbagba ye kwosa ọdandan ituakpọ. (Romans 5:12, 18, 19) Vwana, ọsoso ihworho ri guọlọ ruẹ oma aye fon i vwo uphẹn rẹ aye ine vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, ji riamerhen “ugbomọphẹ ra na tẹmro” rẹn Osolobrugwẹ, orhianẹ aye i vwo esegburhomẹmro kpahen izobo i Jesu jeghwai nẹrhomo uvuẹn odẹ ye.—Ephesians 3:11, 12.

Ọwan i rha nẹrhomo uvuẹn odẹ i Jesu, ọwan ne djephia taghene e vwo esegburhomẹmro kpahen ẹrhẹ esa ri Jesu ọ kare uvuẹn ọhọre Osolobrugwẹ: (1) Ọye yẹ “Ọmogegede Osolobrugwẹ,” rẹ izobo yi o rhie izede firhọ na sabu harhomu edandan ọwan. (2) Jehova ọ rhọmeriẹn nuhwu, vwana ọwan a mẹrẹn erere izobo otan na ne fọkiẹ ẹrhẹ “orherẹn ọduado” rọ havwọ. (3) Ọye ọvo yẹ “izede na” ra nya nẹrhomo vwe i Jehova.—John 1:29; 14:6; Hebrews 4:14, 15.

Ra nẹrhomo uvuẹn odẹ i Jesu, o brọghọ rhẹ i Jesu oma. Jesu o mwuovwan ọghọ ọrana nime Jehova ọ guọlọre taghene “uvuẹn odẹ i Jesu igbon ephian i luẹ . . . , ẹrẹnmo ephian i kwerhọ ye taghene Jesu Kristi yẹ Ọrovwori, harẹn ujiri Osolobrugwẹ ro rhiẹ Ọsẹ na.” Ọrọ mai ghanren, arha nẹrhomo uvuẹn odẹ i Jesu, ọ ha ujiri vwe i Jehova ro tiobọnu Ọmọyen fọkiẹ ọwan.—John 3:16.

Na sabu vwẹruọ oborẹ ẹrhẹ i Jesu ọ do te, Baibol na nọ ha edẹ ọrhẹ edevan sansan se i Jesu. Ọnana ọnọ lẹrhẹ ọwan rhe erere buebun ra na mẹrẹn fọkiẹ oborẹ i Jesu o ru ne, oborẹ o ruẹ, ọrhẹ oborẹ ono ru rẹn ọwan obaro na. (Se ekpeti na “ Ẹrhẹ Ọghoghanren i Jesu”.) Itiọrurhomẹmro, a yẹ i Jesu “odẹ rọ vrẹn edẹ ephian.” * A yẹriẹ omẹgbanhon ephian obẹ odjuwu ọrhẹ uvuẹn otọrakpọ na ne.—Philippians 2:9; Matthew 28:18.

Itiọrurhomẹmro, ọwan ina vi nẹrhomo uvuẹn odẹ i Jesu arha guọlọ nẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan. (John 14:13, 14) Ọrẹn, o fo na vwanriẹn ẹmro na “uvuẹn odẹ i Jesu” ọgbọ buebun uvuẹn ẹrhomo ọwa-an. Mesoriẹ?

Roro kpahen udje owu. Ọleyi orho ya ileta vwo, nọ ha ẹmro imemerhen ruiruo uvuẹn obẹta ileta ye na. Dedevwo ọleyi na ọ ha ẹmro imemerhen ruiruo uvuẹn obẹta ileta ye, ọnana no mevirhọ taghene o ghini vwo ọdamẹ okokodo kpahuọn gbinẹ ọ gemai ha ẹmro imemerhen ruiruo? Omarana, arha ha odẹ i Jesu ruiruo uvuẹn ẹrhomo, o fo nọ họhọ ẹmro imemerhen ra ha ruiruo uvuẹn obẹta ileta ọvo-o. Dedevwo a “nẹrhomo ọke ephian,” ọrẹn ọ fori no nẹ ọmudu ọwan rhe, ukperẹ ana vwanriẹn ẹrhomo.—1 Thessalonians 5:17; Psalm 119:145.

Marhẹ wu ne ru sabu kẹnoma rẹn uruemru ra vwanriẹn ẹmro na “uvuẹn odẹ i Jesu” uvuẹn ẹrhomo? Roro kodo kpahen emamọ iruemru i Jesu. Roro kpahen oborẹ o ru wẹn ne, ọrhẹ oborẹ ono ru wẹn obaro na. Uvuẹn ẹrhomo ọnọ, kpẹmẹ jeghwai jiri Jehova fọkiẹ oborẹ ọ ha Ọmọyen ru ne. Wu rhe ru omaran, ne wu na sabu vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen ive i Jesu rọ tare: “Are i rha nekpẹn emru owuorowu mie Ọsẹ na, ọnọ yẹ are uvuẹn odẹ mẹ.”—John 16:23.