Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

Iruemru-urhi Baibol ri na sa Erhumu Iruo Ọrhọ va Obọ

Iruemru-urhi Baibol ri na sa Erhumu Iruo Ọrhọ va Obọ

 Iruo orho va obọ, igho ọnọ sabu kanruọn, ọnọ sabu hobọte ekruon, ji rha lẹrhuọ brudu. Iruemru-urhi Baibol ra samọ ta kpahen na, ina ha userhumu wẹn din erhirhiẹ na.

  •   Ta rẹn awọrọ kpahen oborẹ we roro.

     Oborẹ i Baibol na ọ tare: “Obọdẹn ugbehian o dje ẹguọlọ phia ọke ephian.”—Proverbs 17:17.

     Iruo ọrhọ vabọ, wu na sabu mwomarhọ, tuekwẹre, ẹhọn ọnọ sabu tagha, yanghene wu ne rhe roro taghene wu sabu fiẹkparobọ-ọ. Ọke wu rha ta rẹn ihworho ekruon ọrhẹ igbehian ri kẹreruọ oma, aye ina sabu ha userhumu wẹn. Aye ina ji ha irorẹdjẹ phia ri na ha userhumu wẹn neneyo wu sabu mẹrẹn iruo ọrọrọ.

  •   Kẹnoma rẹn ọfiamu.

     Oborẹ i Baibol na ọ tare: “Are i vwe brudu kpahen odẹ ọrẹ ọ sa na-a, nime odẹ ọrẹ ọ sa na o vwo ọfiamu ọnẹyen.”—Matthew 6:34.

     Baibol na ọ ha udu rhẹ ọwan aghwẹ na djẹ iroro rhotọre. (Proverbs 21:5) Ọrẹn, ọ ji yẹ ọwan urhebro taghene, e vwe brudu kpahen emru owuorowu yanghene kpahen obaro na-a. Ọgbọ buebun ọwan e brudu kpahen ekwakwa ri na ja sabu phia. O fori ne wu tẹnrovi oborẹ wu na sabu ru ẹdẹ owuowu.

     Baibol na ọ ji yẹ ọwan ẹghwanrẹn ra ha ruiruo na sabu diẹn erhirhiẹ re rhiẹromẹrẹn vwana. Wu rha guọlọ yono rhọ, se urhumu-ẹmro na “How to Deal With Stress.”

  •   Kwaphiobọ rhọ oborẹ wa ha igho ruiruo lele.

     Oborẹ i Baibol na ọ tare: “Mi rhe oborẹ emru ọ kanren ohworho lele ọrhẹ ọke ohworho o vwo bun.”—Philippians 4:12.

     Wene lele ehrirhiẹ wu havwọ vwana. Ọnana o mevirhọ ọrẹ wu na wẹnẹ obọ rhọ oborẹ wa ghwọghọ igho lele, neneyo wu ja rha ghwọghọ vrẹn oborẹ wu vwori. Jomarhotọre ne wu ja rha kpare osa re.—Proverbs 22:7.

     Ne wu sabu mẹrẹn irorẹdjẹ erọrọ kpahen oborẹ wu ne ru ha igho wu vwori vwana ruiruo izede ẹghwanren, se urhomu-ẹmro na “How to Live on Less.”

  •   Ha ọke ọnọ ruiruo izede ẹghwanren.

     Oborẹ i Baibol na ọ tare: ‘Are i rha ha ẹghwanren nyerẹn . . . , nẹ are i ha ọke are ruiruo izede rọ mai serhọ.’—Colossians 4:5.

     Ọrhọ tobọ rhianẹ we vwo ọke owu kirighwo we riẹ iruo-o, vwo ẹkwaphiẹrhotọre ro mwidjẹn kpahen oborẹ wu na ha ọke ọnọ ruiruo lele. Ọnana ọnọ lẹrhẹ akpenyerẹn ọnọ serhọ, ji lẹrhuọ ha ukẹro ọghoghanren ni oma.

  •   Wene lele erhirhiẹ ephian.

     Oborẹ i Baibol na ọ tare: “Erere ọ havwiẹ uvuẹn kowian kowian ọgbogbanhon ephian.”—Proverbs 14:23.

     Vwo omwemẹ wu na wian owian rọ vẹnẹ aruẹ owian wa wian bi. O fori ne wu homariotọre wian ewian rẹ awọrọ e nẹ sakamu, yanghene ri vwa ghwai vwo igho bun te ọrẹ wa wian bi.

  •   Wu vwe fiobọrhotọre-e.

     Oborẹ i Baibol na ọ tare: “Wọ ukeri ọnọ urhiọke wu vwe fiobọrhotọre bọmọke owuọwọn ono ki te-e; fọkime we rhẹ ọrẹ ono rhomu-u.”—Ecclesiastes 11:6.

     Rha guọlọ owian. Ta rẹn awọrọ taghene wa guọlọ iruo. Ta rẹn ihworho ekrun ọnọ, eri vwe lele wian bi, ọrhẹ ere rhirhiẹ keruọ kpahiẹn. Nekpẹn iruo miẹ ere lele ihworho guọlọ iruo, itanẹti, ọrhẹ ikọmpini ri guọlọ ihworho ri na wian rẹn aye. Mwuegbe taghene wu na guọlọ iruo ọke jijiri vwẹre, ene ji nuo so ọgbọ buebun bọmọke wu na ki mẹrẹn iruo.