Mesoriẹ Oborẹ Iseri Jehova a Riorẹ Emaren Owuọwọn Ọrovwori na Lele ọ Vẹnẹ Ọrẹ Ẹga Erọrọ?
Ame a riorẹ Emaren Owuọwọn Ọrovwori na ro ji rhiẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu lele oborẹ i Baibol ọ tare taghene e ruie. (1 Corinthians 11:20; King James Version) Ọrẹ ovẹnẹ, ẹga buebun i vwe ruẹ irueruo ọnana lele oborẹ i Baibol ọ tare-e.
Oborẹ ọsoriẹ a haye mwu
A ha Emaren Owuọwọn Ọrovwori na mwu na sabu karorhọ i Jesu, jeghwai dje ọdaremẹro phia fọkiẹ izobo otan ọnẹyen. (Matthew 20:28; 1 Corinthians 11:24) Ihworho ezẹko e roro taghene aye i rhe vwobọrhọ irueruo ọnana, ana ha edandan aye rhomu aye, ọrẹn Baibol na ọ ta omara-an. a Baibol na o yonorin taghene esegburhomẹmro kpahen i Jesu ọvo, yọ nọ sabu lẹrhẹ Osolobrugwẹ harhomu edandan ọwan.—Romans 3:25; 1 John 2:1, 2.
Ọgbọ emwa yo fori ne ruie?
Jesu o jurhi rẹn idibo yi nẹ aye i rha riorẹ Emaren Owuọwọn Ọrovwori na, ọrẹn ọ ta rẹn aye oborẹ aye ine ruie bun te-e. (Luke 22:19) Ihworho ezẹko e roro taghene o fori ne rhe ruie kibiamo kibiamo, awọrọ e roro taghene o fori ne ruie kọkprughwre kọkprughwre yanghene kẹdẹkẹdẹ, ezẹko a tobọ roro taghene o fori ne ruie uchunu ọke ro je ohworho. b Ọrẹn, o fori ne roro kpahen ekwakwa enana na ki riorẹ na.
Jesu ọ ha Emaren Owuọwọn Ọrovwori na mwu uvuẹn ẹdẹ itu i Jew a riorẹ Ọnyavrẹn na, no ji hwu owuọwọn ẹdẹ ọrana. (Matthew 26:1, 2) Ọnana rhẹ oborẹ ọ phiare kpregede-e. Baibol na ọ ha izobo otan i Jesu dje ọmogegede ra ha ruẹ Orẹ Ọnyavrẹn na. (1 Corinthians 5:7, 8) Ọgbọ owu ẹgbukpe ya riorẹ Ọnyavrẹn na. (Exodus 12:1-6; Leviticus 23:5) Omaran ọ ji havwọ, ọgbọ owu ẹgbukpe yẹ Ilele Kristi erukaro i ji ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu, c udje i Baibol ọnana yẹ Iseri Jehova a ji hẹrokele inyenana.
Ẹdẹ ọrhẹ ọke na
Oborẹ i Jesu o ruẹ irueruo na lele, yọ ha userhumu rẹn ame rhe ẹdẹ re ne ruẹ irueruo na, ọke re ne ruie, ọrhẹ oborẹ ono jiri te. Jesu o rurie uvuẹn owuọwọn i Nisan 14, 33 C.E., lele oborẹ itu i Jew e kele ọke aye lele ọke ahwanren. (Matthew 26:18-20, 26) Omarana, ame ne ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu uvuẹn ẹdẹ ọnana kẹgbukpe kẹgbukpe, lele oborẹ Ilele Kristi erukaro i rurie. d
Dedevwo Nisan 14, 33 C.E. o serhẹ Fraide, ọrẹn ọke ọnana, ọnọ sabu serhẹ ẹdẹ sansan uvuẹn ọkprughwre na kẹgbukpe kẹgbukpe. Nẹ ame i sabu rhe ẹdẹ ri Nisan 14 o serhọ inyenana, ame na ji ha ona kele ọke na lele oborẹ itu i Jew ọke i Jesu e kelie, ukperẹ ame ine kelie lele oborẹ e kele ọke inyenana. e
Ibrẹdi ọrhẹ enyo na
Ọke i Jesu ọ ha irueruo na mwu, ọ ha ibrẹdi ro vwo phie ọrhẹ enyo ọbobare ruiruo, ra ji riorẹ Ọnyavrẹn na. (Matthew 26:26-28) Fọkiẹ ọnana, ame na ji ha ibrẹdi ro vwo phie ọrhẹ enyo ọbobare ruiruo, ukperẹ ono rhiẹ enyo rọ miẹmiẹ.
Ẹga ezẹko a ha ibrẹdi ro phie ruiruo, ọrẹn Baibol na ọ ha oborẹ o phie dje ọdandan yanghene oborẹ ọ ghwọghọ. (Luke 12:1; 1 Corinthians 5:6-8; Galatians 5:7-9) Omarana, ibrẹdi ra ha oborẹ o vwo phie ru, ya na sabu ha dje ugboma ọgbagba i Jesu. (1 Peter 2:22) Irueruo ọrọrọ rọ kparehasuẹ i Baibol na, yẹ ọrẹ a ha enyo rọ miẹmiẹ wene enyo ọbobare na. Ishọshi ezẹko a ha aruẹ enyo ọnana ruiruo fọkime aye e nie taghene ọ sọre ra na da enyo ro mwu ọwan.—1 Timothy 5:23.
Ibrẹdi ọrhẹ enyo na rhẹ ugboma ọrhẹ ọbara i Jesu-u
A ha ibrẹdi ọrhẹ enyo ra ha ruiruo uvuẹn Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu, edje ugboma ọrhẹ ọbara i Jesu. Ọnana ọ vẹnẹ oborẹ ihworho ezẹko e roro taghene, Jesu ọ dẹrẹ ugboma ọrhẹ ọbara ye rhiẹ ibrẹdi ọrhẹ enyo. Roro kpahen oborẹ i Baibol ọ ta kpahen ọnana.
Orhianẹ i Jesu ọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i da ọbara ye, manẹ nọ haye ta rẹn aye taghene aye i kparehasuẹ Urhi Osolobrugwẹ, rọ tare taghene a vwa riẹ ọbara-a. (Genesis 9:4; Acts 15:28, 29) Nime Jesu o kwe jurhi rẹn awọrọ nẹ aye i kparehaso urhi Osolobrugwẹ kpahen ọbara-a.—John 8:28, 29.
Orhianẹ idibo i Jesu i da ọbara ye, manẹ ọ vwọ ta rẹn aye taghene ene ‘rhie ọbara ye rhotọre’ phẹrẹkpẹ-ẹ.—Matthew 26:28.
Izobo i Jesu ọ homaphia “ukwọgbọ harẹn ọke ephian.” (Hebrews 9:25, 26) Omarana, orhianẹ ugboma ọrhẹ ọbara i Jesu ya dẹrẹrhiẹ ibrẹdi ọrhẹ enyo na ọke aye a riẹ Emaren Owuọwọn Ọrovwori na, nọyẹ eri vwobọrhọ ye a vwanriẹn irueruo na ruẹ.
Jesu ọrhọ ta: “Are i rhe ru ọnana ha karorhọ mẹ,” ọ ta taghene e ruẹ ọnana “ha ze izobo mẹ-ẹ.”—1 Corinthians 11:24.
Ihworho buebun i vwo imwẹro taghene ibrẹdi ọrhẹ enyo na a dẹrẹrhiẹ ugboma ọrhẹ ọbara i Jesu, fọkime aye i bọn imwẹro aye kpahen oborẹ ekete i Baibol ezẹko. Jerẹ udje, erhianrhian i Baibol buebun i tare taghene ẹmro i Jesu yẹ: “Ọnana ọbara mẹ.” (Matthew 26:28) Ọrẹn, ana sabu rhian ẹmro i Jesu omana: “Ọnana o mevirhọ ọbara mẹ.” f Jerẹ oborẹ i Jesu o ruẹ ọke ephian, ọ ha ibrẹdi ọrhẹ enyo na dje emru.—Matthew 13:34, 35.
Ayọmo ya riẹ ibrẹdi na ji da enyo na?
Iseri Jehova arha riorẹ Emaren Owuọwọn Ọrovwori na, ibiẹ ihworho ọvo ya riẹ ibrẹdi na ji da enyo na. Mesoriẹ o rhiẹ omaran?
Ọbara i Jesu no ruẹ “ọphọ ọkpokpọ,” rọ lẹrhẹ ọphọ rẹ Osolobrugwẹ o lele agbamwa Israel ọke ahwanren re notọre. (Hebrews 8:10-13) Ihworho ri ha usuẹn ọphọ ọkpokpọ na ya riẹ ibrẹdi na ji da enyo na. “Ihworho rẹ Osolobrugwẹ o seri ọvo” yi ha usuẹn ọphọ ọnana, ukperẹ ono rhiẹ Ilele Kristi ephian. (Hebrews 9:15; Luke 22:20) Enana ine leli Kristi sun obẹ odjuwu, Baibol na ọ tare taghene awan 144,000 ọvo yi vwo uphẹn ọnana.—Luke 22:28-30; Revelation 5:9, 10; 14:1, 3.
“Otu gbidigbidi” na i vẹnẹ “ibiẹ igegede” ri ne leli Kristi sun na, nime ẹruefirhọ aye ọrẹ aye ine rhirhiẹ otọrakpọ na bẹmẹdẹ. (Luke 12:32; Revelation 7:9, 10) Dedevwo eri vwo ẹruefirhọ aye ine rhirhiẹ otọrakpọ na i vwa riẹ ibrẹdi na ji da enyo na-a, ọrẹn aye e ji dje ekpẹmẹ phia fọkiẹ izobo otan i Jesu.—1 John 2:2.
a McClintock and Strong’s Cyclopedia, Volume IX, aruọbe 212, nọ tare: “Uruemru ra riẹ ibrẹdi na ji da enyo na ọke ra riorẹ emaren owuọwọn Ọrovwori na ọ ha uvuẹn N[ew] T[estament] na-a; habaye ẹmro i Greek na μυστήριον [my·steʹri·on] o surhobọmwu omebrurhame-e, omaran ji te emaren owuọwọn Ọrovwori na, ọrhẹ irueruo erọrọ.”
b Erhianrhian i Baibol ezẹko a ha ẹmro na “uchunu ọke ro jeruo” ruiruo, ọke aye arha ta kpahen Emaren Owuọwọn Ọrovwori na, ọnana nọ lẹrhẹ ihworho ezẹko roro taghene o fori nẹ ohworho ọ riorẹ na uchunu ọke ro jerie. Ọrẹn rhomaran yẹ ekete i Baibol ọrana o mevirhọ-ọ.—1 Corinthians 11:25, 26; New International Version; Good News Translation.
c Se ọbe na The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, Volume IV, aruọbe 43-44, ọrhẹ McClintock and Strong’s Cyclopedia, Volume VIII, aruọbe 836.
d Se ọbe na The New Cambridge History of the Bible, Volume 1, aruọbe 841.
e Ubiamo, ikereti ọrhẹ ọren na yọ ha userhumu rẹn itu i Jew ọke ọnana rhe ọke ibiamo i Nisan ọ tuanrhọ, ọrẹn itu i Jew ọke ahwanren a ha ona ọnana ruiruo-o. Ukpomaran, ọ tonrhọ ọke ubiamo na ọ tu homaphia uvuẹn i Jerusalem, rọ ha emrẹ ẹdẹ owu yanghene eva vẹnẹ oborẹ itu i Jew ọke ọnana e kele ọke aye lele. Ọnana iroro owu rọ soriẹ ẹdẹ Iseri Jehova e ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu, ọ vẹnẹ ọrẹ ẹga erọrọ a riorẹ Ọnyavrẹn na.
f Se ọbe na A New Translation of the Bible, ri James Moffatt ọ yare; The New Testament—A Translation in the Language of the People, ri Charles B. Williams ọ yare; ọrhẹ The Original New Testament, ri Hugh J. Schonfield ọ yare.