Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

USERHUMU RẸN EKRUN NA | ORỌNMO

Oborẹ Ene ru Vwo Erhionrin

Oborẹ Ene ru Vwo Erhionrin

 “A damu erhionrin esa ọrhẹ ane nẹ kẹdẹkẹdẹ. Ọnọ sabu họhọ taghene uruemru erhionrin o fiemru orhiẹ wa ji rọnmọ-ọ, ọrẹn ọghanranren orhianẹ wu guọlọ efikparobọ uvuẹn orọnmo na.”—John.

 Mesoriẹ wa guọlọ erhionrin?

  •   Orọnmo ọnọ sabu lẹrhuọ rhe kpahen orusọ ohworho wu rọnmọren.

     “Wu rha dabu rhe ohworho wu rọnmọren na ne, nọ phẹrẹ wu na tẹnrovi erharhere iruemru ohworho wu rọnmọren na. Ọke iroro esọsọ arha homaphia ne, nọ phẹrẹ wu ne je vwo erhionrin.”—Jessena.

  •   Orhianẹ we vwo erhionri-in, wu na sabu tẹmro vwẹre wu ki roro kpahiẹn.

     “Mia kiki ta oborẹ ọ ha ẹhẹn mẹ phan. Orhianẹ mi vwo erhionrin ibiesuọn, manẹ mia sabu roro kpahen oborẹ mi na ta na, sẹ o fori mi ta ye yanghene kpariroro vrẹn.”—Carmen.

     Baibol na ọrhọ ta: “Ẹguọlọ o vwo erhionrin ọrhẹ uruemru esiri.” (1 Corinthians 13:4) O fori nẹ ihworho awanva ri vwo ẹguọlọ kpahen oma aye i djẹ erhionrin phia. Ọrẹn, ọ vwọ phia omaran ọke ephian. John ra ta kpahen oberun na ọrhọ ta, “Jerẹ omamọ iruemru erọrọ, ọ phẹrẹ re ne je dje erhionrin phia ghwẹ ọrẹ ene dje yi phia. A guọlọ omẹdamu na sabu rhe dje yi phia.”

 Marhẹ wu ne ru dje erhionrin phia?

  •   Ọke erhirhiẹ wu vwe roro rhọ ọrhọ damu erhionrin ọnọ.

     Udje: Ohworho wu rọnmọren ọ tẹmro ri vwe serhọ wẹn. Iroro ọnọ ọrẹ wu na tẹmro ẹkpahenrhọ ri vwe serhọ riẹn.

     Uruemru-urhi Baibol: “Wu vwa kiki tuekwẹre-e, fọkime akpa yọ kiki tuekwẹre.”—Ecclesiastes 7:9, ekete ra djokarhọ.

     Oborẹ ene ru dje erhionrin phia: Domaji ibiesuọn. Bọmọke wu na ki kpahenrhọ ye, damoma roro taghene ọreva ọ guọlọ ha ẹkuọn wẹn yanghene phio-on. Ọbe na Fighting for Your Marriage, ọrhọ ta: “E kiki kpahenrhọ oborẹ ọwan i rorori taghene ọreva ọwan ọ tare ghwẹ oborẹ ọreva ọwan ọ ghini ta.”

     Orhianẹ ohworho wu rọnmọren ọ guọlọ ruẹ oborẹ ono biomuo evwan, wu na sabu kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ nyoma wu ne vwo erhionrin kpahiẹn jeghwai je rukele. Baibol na ọrhọ ta: “Ekete ro vwo vwo erhan, erhanren na no fuẹn.—Proverbs 26:20.

     “We rhe ni anuọ jerẹ ọvwreghrẹn, domaji ne wu roro kpahen oborẹ ọsoriẹ we vwo ẹguọlọ kpahiẹn, jeghwai damoma ruẹ oborẹ orhomurun riẹn.”—Ethan.

     Oborẹ ene roro kpahen:

    •  Marhẹ we ruẹ lele ọke ohworho wu rọnmọren ọrhọ ta yanghene ruẹ oborẹ o vwo serhọ?

    •  Marhẹ wu ne ru dje erhionrin rhọ ọke ọrọrọ emru omana ọrhọ phia?

  •   Ọke ohworho wu rọnmọren orho ruẹ oborẹ o tuon oma ọke ephian.

     Udje: Ọke ohworho wu rọnmọren o kpọke ọke ephian, rọ lẹrhuọ biomevwan ọke wa rha hẹrhiẹ.

     Uruemru-urhi Baibol: “Are i rha kwaphiẹrhọ jeghwai harhomu owuowọnwan nẹ ẹhẹn sa.”—Colossians 3:13.

     Oborẹ ene ru dje erhionrin phia: Damoma ha edamẹ orọnmo ọnọ karo rẹn edamẹ omobọ enọ. No oma, ‘Evwan orho biomi mẹ kpahen oborẹ ọ phiare na, ọnọ lẹrhẹ onyerẹnkugbe ame rhomurhọ gbinẹ ono biomie?’ Habaye, karorhọ taghene “ọwan ephian e ruẹ sọ ọgbọ buebun.” (James 3:2) Ọnana o mevirhọ taghene o ji vwo ekwakwa ro fori wu wian kpahen.

     “Ọkezẹko, mie dje erhionrin phia rẹn ugbehian mẹ ghwẹ esa mẹ. Mie roro taghene fọkime mia ghwọghọ ọke rhẹ esa mẹ jeghwai mẹrẹn orusọ ye. Ọrẹn erhionrin oka ẹguọlọ, omarana ọghanranren uvuẹn orọnmo.”—Nia.

     Oborẹ ene roro kpahen:

    •  We dje erhionrin phia ọke ọreva orho ru sọ?

    •  Marhẹ wu ne ru dje erhionrin phia rhọ obaro na?