Me yi Baibol na ọ ta Kpahen Evwan Ẹkpanren?
Ẹkpahenrhọ i Baibol na
Baibol na ọ ha ẹmro na “evwan ẹkpanren” ruiruo-o. Ọrẹn, eghwẹmro i Baibol buebun i ta kpahen ukẹro Osolobrugwẹ ọ ha ni arhọ onyakpọ, omaran ji te arhọ ọmọ rọ ha uvuẹn evwan izie.
Arhọ ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. (Genesis 9:6; Psalm 36:9) Arhọ ephian i ghanren ha riẹn, tobọ te arhọ ọmọ re vwe ji vwiẹ. Omarana, ohworho ọrhọ ha arudo kpe ọmọ re vwe ji vwiẹ, o kpe ohworho ne.
Urhi Osolobrugwẹ rọ yẹ emọ Israel ọrhọ ta: “Orhianẹ ehworhare awanva na wọnrọn, aye ni ha ẹkuọn rẹn ọmase rọ mẹrenvwan, no vwiẹre ọke uvwiẹ na o vwo ji te, ọrẹn ẹkuọn ọgbogbanhon ọ homaphia-a, ohworho rọ suẹ ẹkuọn na ọnọ vi kwosa rẹ esa ọmase na o bru riẹn; ọye ọnọ vi kwa ye nyoma iguẹnzọn na. Ọrẹn ẹkuọn ọgbogbanhon ọrhọ homaphia, ne wu na vi ha arhọ kwosa arhọ.”—Exodus 21:22, 23. *
Ọkiọgo yẹ arhọ onyakpọ ọ tuanrhọ?
Ogege ọmase ọ mẹrenvwan, Osolobrugwẹ ọ hariẹ taghene ohworho yo nyerẹn uvuẹn evwan yen. Uvuẹn i Baibol na, Osolobrugwẹ ọ ha ukẹro ohworho ro nyerẹn nẹ ọmọ re vwe ji vwiẹ. Jene roro kpahen idje ri djephia taghene arhọ ọmọ rọ ha uvuẹn evwan izie ọrhẹ ọmọ re vwiẹ ne, ọ vẹnẹ uvuẹn ukẹro Osolobrugwẹ-ẹ.
Nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon na, Orodje David nọ ta rẹn Osolobrugwẹ taghene: “Ikẹro enọ i mẹrẹn ọtonrhọ mẹ.” (Psalm 139:16) Osolobrugwẹ ọ hariẹ taghene i David ohworho ro nyerẹn e ki vwiẹ ye.
Habaye, Osolobrugwẹ o rheri taghene ono tiobọnu owian oghẹnrensan rẹn ọmẹraro Jeremiah bọmọke e ki vwiẹ ye. Osolobrugwẹ nọ ta kpahiẹn: “Bọmọke Mi ki ma owẹwẹ rhẹ oghwa uvwiẹ na, Mi rhe ruo, bọmọke e ki vwiọ, Mi ruruo fon. Mi haruọ mwu ẹrhẹ ọmẹraro ha rẹn egbamwa na.”—Jeremiah 1:5.
Luke ro rhiẹ idọkitọ, ro rhiẹ usuẹn ihworho ri ya i Baibol na, ọ ji ha ẹmro i Greek ọnana ruiruo ọke rọ ta kpahen ọmọ re vwe ji vwiẹ jerẹ oborẹ o dje kpahen ọmọ re vwiẹ ne.—Luke 1:41; 2:12, 16.
Osolobrugwẹ ọnọ harhomu ohworho rọ kpanrenvwan dẹ ne?
Ihworho ri kpanrenvwan dẹ ne ina sabu mẹrẹn ẹharhomu Osolobrugwẹ. Aye arha hẹrokele Osolobrugwẹ ni arhọ ghanghanren, orho fo nẹ aye i rhe ni oma aye sakamu ghwomara-an. “Jehova o dje arodọmẹ ọrhẹ uruemru aruẹdọn phia . . . Jerẹ oborẹ ekete ọren na ọ va nẹ sa o sereri nẹ ekete orho se, omaran ọye o fiẹ orusọ ọwan seseri nẹ ọwan.” * (Psalm 103:8-12) Jehova ọnọ harhomu ọsoso ihworho ri ghini ghwẹriẹ nẹ edandan aye, tobọ te eri kpanrenvwan dẹ ne.—Psalm 86:5.
Evwan ẹkpanren ọsọre orhianẹ arhọ izu na yanghene ọrẹ ọmọ na ọ ha erhirhiẹ imwofẹn?
Fọkiẹ oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen arhọ ọmọ re vwe ji vwiẹ, ọmase rọ kpanrenvwan ọ riẹ iborhin, ọrhọ tobọ rhianẹ evwan na ono fiẹ arhọ izu yanghene ọmọ na rhẹ erhirhiẹ imwofẹn obaro na.
Me ya na sabu ru orhianẹ emru kpregede ọ phiare ọke uvwiẹ ọmọ na, ọrẹn arhọ owu ọvo ya na sabu simi usuẹn izu na yanghene ọmọ na? Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, ihworho ro sekpahen yi ne brorhiẹn ohworho aye ina damoma simi, sẹ ọmọ na yanghene izu na.
^ Udjoghwẹmro 3 Erhianrhian ezẹko i djerie phia taghene uvuẹn urhi ọnana ra yẹ emọ Israel na, oborẹ ọ phia rẹn izu na yọ mai fiemru, ukperẹ ono rhiẹ oborẹ ọ phia rẹn ọmọ rọ ha evwan yen. Ọrẹn ẹmro i Hebrew ra ha ruiruo na, o djephia taghene ẹkuọn na o sekpahen izu yanghene ọmọ na.
^ Udjoghwẹmro 8 Jehova yẹ odẹ Osolobrugwẹ re djephia uvuẹn i Baibol na.—Psalm 83:18.