Marhẹ Izobo i Jesu o ru Rhiẹ “Otan Harẹn Ihworho Buebun”?
Ẹkpahenrhọ i Baibol na
Nyoma izobo i Jesu yi Jehova o ru simi ituakpọ nẹ abọ ọdandan ọrhẹ uhwu. Baibol na ọ tare taghene ọbara i Jesu ya ha ruẹ otan fọkiẹ ọwan. (Ephesians 1:7; 1 Peter 1:18, 19) Omarana, Jesu nọ tare taghene ọ rhere nọ “ha arhọ ye tan ihworho buebun.”—Matthew 20:28, King James Version.
Mesoriẹ a guọlọ izobo “otan harẹn ihworho buebun”?
A ma Adam ro rhiẹ ọhworhare ọrukaro rhẹ ugboma ọgbagba. O vwo ẹruefirhọ ro no nyerẹn bẹmẹdẹ, ọrẹn nọ kpareriẹ fughwẹ ọke rọ tiẹn uvwele Osolobrugwẹ. (Genesis 3:17-19) Ọke ro vwiẹ emọ, emọyen ni ha ọdandan riuku mie yi. (Romans 5:12) Fọkiẹ ọnana, Baibol na nọ tare taghene Adam ọ “rhẹ” omayen ọrhẹ emọyen, nẹ aye i rhiẹ evrẹn rẹn ọdandan ọrhẹ uhwu. (Romans 7:14) Nime aye arha gba-a, orho vwo ọrọ nọ sabu rharhumu kwaphiẹ oborẹ Adam ọ kpare fughwẹ na-a.—Psalm 49:7, 8.
Osolobrugwẹ o vwo aruẹdọn kpahen emọ Adam fọkiẹ erhirhiẹ aye i havwọ na. (John 3:16) Ọrẹn, dedevwo Osolobrugwẹ o brorhiẹn ọsoso, ọ sabu ghwai kpariroro vrẹn oborẹ aye i ruru na-a, aye ina vi rioja oborẹ ono nerhumu ọdandan aye rhe. (Psalm 89:14; Romans 3:23-26) Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen ituakpọ, omarana nọ kwaphiẹ izede ro serhọ ra na harhomu edandan ituakpọ jeghwai kpariroro vrẹn aye. (Romans 5:6-8) Izede ọrana yẹ nyoma izobo otan na.
Marhẹ izobo otan na ọ wian lele?
Uvuẹn i Baibol na, ẹmro na “otan” o sekpahen ekwakwa esa kirighwo:
O sekpahen osẹkwa.—Numbers 3:46, 47.
O sekpahen otan, yanghene ugbomọphẹ.—Exodus 21:30.
O serhọ rhẹ uchunu oborẹ o vruru na, ọnọ ji sabu rharhumu dẹ ye. *
Roro kpahen oborẹ ekwakwa enana i ru sekpahen izobo otan i Jesu.
Osẹkwa. Baibol na ọ tare taghene a “dẹ” Ilele Kristi ha ne. (1 Corinthians 6:20; 7:23) Osa ọrana yẹ ọbara i Jesu, rọ ha “dẹ ihworho rẹn Osolobrugwẹ nẹ ivwiẹ ephian, ọrhẹ edjadjẹ, kugbe ihworho ọrhẹ egbamwa.”—Revelation 5:8, 9.
Otan. Nyoma ọbara i Jesu ya “kwosa otan na rẹn ọwan” na sabu vabọ ọdandan.—1 Corinthians 1:30; Colossians 1:14; Hebrews 9:15.
O serhọ rhẹ uchunu emru ọrọrọ. Izobo i Jesu o serhọ rhẹ oborẹ Adam ọ kpare fughwẹ, nọyẹ arhọ ọgbagba. (1 Corinthians 15:21, 22, 45, 46) Baibol na ọ tare taghene: “Jerẹ oborẹ jẹ huvwele ọhworhare owu [Adam] ọ lẹrhẹ ihworho buebun rhiẹ iruedandan, omaran ọ ji havwọ nyoma huvwele ẹha ohworho owu [Jesu Kristi] ne ne ruẹ ihworho buebun rhiẹ evwata.” (Romans 5:19) Ọnana o dje oborẹ ọsoriẹ uhwu onyakpọ owu ọvo ono ru sabu rhiẹ otan rẹn iruedandan buebun. Itiọrurhomẹmro, izobo i Jesu “otan rọ gbare harẹn ihworho ephian” ri kpare idjaghwẹ rẹ aye ina mẹrẹn erere nie.—1 Timothy 2:5, 6.
^ Udjoghwẹmro 7 Uvuẹn i Baibol na, ẹmro erukaro ra rhian rhẹ “otan” o mevirhọ uchunu emru, yanghene oborẹ a ha kwosa emru ọghoghanren. Jerẹ udje, ẹmro i Hebrew na ka·pharʹ o mevirhọ ọrẹ a “kpariroro vrẹn emru.” (Genesis 6:14) Ọnana o sekpahen ọrẹ a kpariroro vrẹn ọdandan re ruru. (Psalm 65:3) Ẹmro ọrọrọ rọ họhọ ọrana yẹ koʹpher ro mevirhọ osa ra kwa, na sabu kpariroro vrẹn ọdandan ruru na. (Exodus 21:30) Omaran ọ ji havwọ, ẹmro i Greek na lyʹtron ro mevirhọ “otan,” ọnọ ji sabu mevirhọ “uchunu igho ra rharhumu dẹ emru.” (Matthew 20:28; The New Testament in Modern Speech, rẹ R. F. Weymouth ọ yare) Eyẹbe i Greek i ha ẹmro na mevirhọ osa ra kwa, na sabu tiobọnẹ ọvrẹn yanghene ohworho re mwurun ọke uvweri.
You May Also Like
ENỌ I BAIBOL NA Ọ KPAHENRHỌ
Izede Ọgo yi Jesu o ru Simi Ọwan?
Mesoriẹ ọwan a guọlọ i Jesu nọ rẹ fọkiẹ ọwan? Erhe vwo imwẹro kpahen i Jesu, ọrana ọvo ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo esimirhọ?
ESSENTIAL BIBLE TEACHINGS
Mesoriẹ i Jesu o Hwu?
Baibol na ọ dabu hunute ọghanromẹ uhwu i Jesu. O vwo oborẹ ọsoriẹ o hwu?
