Me yẹ Ẹhẹn Ọfuanfon na
Ẹkpahenrhọ i Baibol na
Ẹhẹn ọfuanfon na yẹ omẹgbanhon Osolobrugwẹ ọ ha ruiruo. (Micah 3:8; Luke 1:35) Osolobrugwẹ o dje ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen riẹ ekete ephian nẹ ọhọre ọnẹyen ọ sabu rugba.—Psalm 104:30; 139:7.
Uvuẹn i Baibol na, ẹmro na “ẹhẹn” a rhianriẹn nẹ ẹmro i Hebrew re se ruʹach ọrhẹ ẹmro i Greek re se pneuʹma. Ọgbọ buebun, ẹmro erana i mevirhọ omẹgbanhon Osolobrugwẹ yanghene ẹhẹn ọfuanfon na. (Genesis 1:2) Ọrẹn, Baibol na ọ ji ha ẹmro enana ruiruo izede erọrọ jerẹ:
Ẹhẹn re mwuẹ ha.—Habakkuk 2:19; Revelation 13:15.
Aphẹrẹ.—Genesis 8:1; John 3:8.
Omẹgbanhon rọ lẹrhẹ emama nyerẹn.—Job 34:14, 15.
Uruemru ohworho.—Numbers 14:24.
Ihworho ẹhẹn, jerẹ Osolobrugwẹ ọrhẹ emakashe na.—1 Kings 22:21; John 4:24.
Ọsoso enana ephian e djephia taghene o vwo omẹgbanhon rẹ ituakpọ a vwa mẹrẹn, rọ wian uvuẹn izede re rhiẹromẹrẹn. Omaran ọ ji havwọ, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ “ọ họhọ aphẹrẹ, a vwa mẹriẹ-ẹn, o ji vwo omẹgbanhon.”—An Expository Dictionary of New Testament Words, rẹ W. E. Vine ọ yare.
Baibol na o ji dje ẹhẹn ọfuanfon na jerẹ “abọ” yanghene “irhianbọ” Osolobrugwẹ. (Psalm 8:3; 19:1; Luke 11:20; haye vwanvwọn Matthew 12:28.) Jerẹ oborẹ ọwena ọ ha abọ ye ọrhẹ irhianbọ ye wian owian, omaran Osolobrugwẹ ọ ji ha ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen ruẹ ekwakwa jerẹ:
Otọrakpọ ọrhẹ odjuwu na.—Psalm 33:6; Isaiah 66:1, 2.
Baibol na.—2 Peter 1:20, 21.
Igbevwunu rẹ idibo yi ọke ahwanren i ruru, ọrhẹ owian aghwoghwo na.—Luke 4:18; Acts 1:8; 1 Corinthians 12:4-11.
Emamọ iruemru rẹ ihworho ra huvwele yi e djephia.—Galatians 5:22, 23.
Ẹhẹn ọfuanfon na rhẹ ohworho-o
Ra mẹriẹn taghene Baibol na ọ ha ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ dje “abọ,” “irhianbọ,” yanghene “ẹhẹn re mwuẹ ha,” ọrana no djephia taghene ẹhẹn ọfuanfon na rhẹ ohworho-o. (Exodus 15:8, 10) Abọ ọwena ọvo ọ sabu wian orho nẹ uvuẹn ugboma ye-en; omaran ọ ji havwọ, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ ọvo ọ sabu wia-an, jokpanẹ Osolobrugwẹ ọ ha riẹ ruiruo. (Luke 11:13) Biabol na ọ ji ha ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ dje ame, omaran ji te ekwakwa jerẹ esegburhomẹmro ọrhẹ irherhe. Ọsoso idje enana i dje oborẹ ẹhẹn ọfuanfon na ọ havwọ.—Isaiah 44:3; Acts 6:5; 2 Corinthians 6:6.
Baibol na ọ ta kpahen odẹ Osolobrugwẹ ro rhiẹ i Jehova ọrhẹ odẹ Ọmọyen Jesu Kristi; ọrẹn, o vwo ekete owuorowu uvuẹn i Baibol na rọ ta kpahen odẹ ẹhẹn ọfuanfon na-a. (Isaiah 42:8; Luke 1:31) Ọke ra yẹ i Stephen ro rhiẹ Olele Kristi aruẹmẹrẹn ro nẹ obẹ odjuwu rhe, ihworho awanva ọvo yọ mẹrẹnren, orhiẹ ihworho awansa-a. Baibol na ọrhọ ta: “Ọrẹn, ọke ẹhẹn ọfuanfon na ọ vuọn omayen, no ni odjuwu na ji mẹrẹn odidi Osolobrugwẹ ọrhẹ ọrẹ i Jesu ro mevi obọrhe Osolobrugwẹ.” (Acts 7:55) Ẹhẹn ọfuanfon na yẹ omẹgbanhon Osolobrugwẹ rọ wian ọke ọrana, ro ha userhumu rẹn i Stephen sabu menemena arudo.
Iroro rọ sọre kpahen ẹhẹn ọfuanfon na
Iroro rọ sọre: “Ẹhẹn Ọfuanfon” na ohworho, ọ ji ja usuẹn uyono isolobrugwẹ esa ri tan kugbe, jerẹ oborẹ 1 John 5:7, 8 ọ tare uvuẹn i erhianrhian i Baibol ọrẹ i King James.
Iroro rọ gbare: Erhianrhian i Baibol ọrẹ i King James ọ ha ẹmro ba oborẹ ọ ha uvuẹn 1 John 5:7, 8, ro seri omana “obẹ odjuwu, Ọsẹ na, Ẹmro na, ọrhẹ Ẹhẹn Ọfuanfon na: ekwakwa esa enana owu. Aye awansa re se oseri uvuẹn otọrakpọ na.” Ọrẹn, egba irherhe ni ma mẹrẹnvwrurhe taghene rhẹ ọnyikọ John yọ ya ẹmro erana-a, omarana erana rhẹ ẹmro i Baibol na-a. Ọgba irherhe re se i Bruce M. Metzger nọ yare: “Ẹmro enana efian, o ji fo nẹ aye ha obọrẹ New Testament na-a.”—A Textual Commentary on the Greek New Testament.
Iroro rọ sọre: Baibol na ọ ha ẹhẹn ọfuanfon na dje ohworho, ọnana no ghini djephia taghene ẹhẹn ọfuanfon ohworho.
Iroro rọ gbare: Ọkezẹko, Baibol na ọ ha ẹhẹn ọfuanfon na dje ohworho, ọrẹn ọrana o mevirhọ taghene ẹhẹn ọfuanfon na ni ghini ohworho-o. Baibol na ọ ji ha ẹghwanren, uhwu, ọrhẹ ọdandan dje ohworho. (Proverbs 1:20; Romans 5:17, 21) Jerẹ udje, Baibol na ọ tare taghene ẹghwanren o vwo “ewian” ọrhẹ “emọ,” a ji ha uhwu dje ọro kpe ohworho ro ji vwo ufiuvwele.—Matthew 11:19; Luke 7:35; Romans 7:8, 11.
Iroro rọ sọre: Omebrurhame odẹ ẹhẹn ọfuanfon na o djephia taghene ọye ohworho.
Iroro rọ gbare: Ọkezẹko Baibol na ọ ha “odẹ” dje oborẹ emru o vwo omẹgbanhon te. (Deuteronomy 18:5, 19-22; Esther 8:10) Ọnana ọ họhọ ọke ra ta rẹn ohworho taghene “wu hasuẹ urhi,” ẹmro ọnana o mevirhọ taghene urhi na nẹ ohworho-o. Omaran ọ ji havwọ, ohworho ro bromarhame “odẹ ” ẹhẹn ọfuanfon na ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ẹhẹn ọfuanfon na o vwo omẹgbanhon, o ji toroba orugba ọhọre Osolobrugwẹ.—Matthew 28:19.
Iroro rọ sọre: Idibo i Jesu ọrhẹ Ilele Kristi erọrọ ọke ahwanren i vwo imwẹro taghene ẹhẹn ọfuanfon na ohworho.
Iroro rọ gbare: Baibol na ọ ta ọrana-a, omaran ji te ikuegbe kpahen ekwakwa ri phia vrẹn ne. Ọbe na Encyclopædia Britannica ọrhọ ta: “Iroro na taghene Ẹhẹn Ọfuanfon na Ohworho ọrhẹ osolobrugwẹ . . . ọ homaphia uvuẹn Oghwa Ẹghware ọrẹ Constantinople uvuẹn ẹgbukpe ad 381.” Ọnana ọ phiare emrẹ ẹgbukpe rọ vrẹn 250 ọke inyikọ ri kẹta e hwu hin.