“O fo ne wu vẹnẹ awọrọ-ọ, fọkime wu rhe vwo igbehian, arhọ yanghene obaro akpọ-ọ. Wu na sẹrẹ ihworho ẹro, wẹwẹ ọvo yi ne ji rhirhiẹ ye.”—Carl.

 A tariẹ vrẹn ovwan? Ọkezẹko. Ọrẹn, ihworho ezẹko ine ruẹ kemru kemru nẹ aye i sabu kẹnoma rẹn erhirhiẹ i Carl o dje kpahen na. Wẹwẹ vwo? Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ha userhumu wẹn guọlọ izede orhorhomu wu ne ru mwu igbehian.

•  Mesoriẹ ihworho a damoma nẹ aye i je awọrọ?

•  Oborẹ o fori ne wu rhe

•  Oborẹ otuẹdẹruọ a ta

•   Fọkime aye a guọlọ na kẹnoma rẹn aye-e. “Mi mẹrẹn ifoto ẹko igbehian mẹ uvuẹn itanẹti ri ya riakpọ, ọrẹn aye e se mẹ-ẹ. Ni mie roro sẹ emru ọsọre uvuẹn oma mẹ, ẹhẹn mẹ nọ taghare, ni mie roro taghene aye a guọle mẹ-ẹ.”—Natalie.

   OBORẸ ENE RORO KPAHEN: Wu roro dẹ ne taghene ẹko ihworho ezẹko a guọluọ-ọ? Orhiomaran, wu wene emru uvuẹn oma neneyo wu sabu kwomakugbe aye?

•   Fọkime aye a guọlọ ne ni aye sa-an. “Eri vwiẹre mẹ e kwe ne mi vwo ifonu-u. Ọke eri mie lele riẹ isukuru i rha ta mẹ ne mi yẹ aye inọmba mẹ, ni mia ta rẹn aye taghene mie vwo ifonu-u, aye na ta: ‘Eyẹ? Ẹgbukpe emwa wu havwọ?’ Mi rha ta rẹn aye taghene ẹgbukpe 13, aro mẹ nọ dọn aye.”—Mary.

   OBORẸ ENE RORO KPAHEN: Urhi ọgo yẹ eri vwiẹruọ i jeri rọ lẹrheruọ roro taghene wu vẹnẹ awọrọ? Me wu ru kpahen aruẹ urhi ọrana?

•   Fọkime aye a guọlọ ne sehiẹn aye-e. “Emọ ri ha isukuru a guọlọ ohworho ro vwo uruemru san, rọ tẹmro san, yanghene rọ ga ogame sa-an. Orhianẹ wa họhọ aye-e, nọyẹ aye ina kparehasuọ.”—Olivia

   OBORẸ ENE RORO KPAHEN: E sehiọn dẹ ne fọkime we ruẹ ekwakwa san? Marhẹ wu ru nyerẹn ghele erhirhiẹ na?

•   Fọkime aye a guọlọ nẹ igbehian aye i va aye abọ-ọ. “Mia damoma mi ne ru lele oborẹ ẹko mi homaba e ruẹ ephian. Ni mia tẹmro izede san. Mia chẹẹ rhẹ ẹmro ro vwo fo echẹẹ. Mia tobọ kwomakugbe emọ erọrọ aye arha ha ohworho djechẹẹ, dedevwo mi rheri taghene ọnọ ha ẹkuọn riẹn.”—Rachel

   OBORẸ ENE RORO KPAHEN: Marhẹ ọghanren te rẹ otuẹdẹruọ ine vwo ẹguọlọ kpahuọn? Wu wene uruemru ọnọ dẹ ne, ne wu sabu họhọ aye?

•   Wu rhe wene uruemru ọnọ fọkiẹ awọrọ, ọnọ sabu lẹrhẹ aye vwo utuoma kpahuọn. Mesoriẹ? Fọkime ihworho ina sabu rhe ọke wa gemai ruẹ. Brian rọ ha ẹgbukpe 20 nọ tare: “Emọ iklasi mẹ a ghwai dedi mẹ ha-a, fọkime mia gemai ruẹ. Ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne dje aruẹ ohworho ra ghini havwọ phia.”

   ONA RO SERHỌ: Roro kpahen ekwakwa ri mai ghanren wẹn. Baibol nọ tare: “Are i dabu gbẹro rhẹ ekwakwa ri mai ghanren.” (Philippians 1:10) Omarana, nọ oma, ‘Me yọ mai ghanren mẹ, ọrẹ mi ne ru oborẹ o je ihworho rẹ irueruo aye ọ vẹnẹ ọnẹmẹ, gbinẹ arẹ mi ne dje aruẹ ohworho mi ghini havwọ phia?’

   “Ne ru jerẹ awọrọ o vwo erere-e. Ọ lẹrhẹ ihworho vwo ẹguọlọ kpahuọn rhọ-ọ, ọ ji lẹrhuọ rhiẹ omamọ ohworho-o.”—James.

•   Wa rha damoma wene uruemru ọnọ ne wu je awọrọ, wu vwe vwo ugbomọphẹ-ẹ. Ọnọ sabu lẹrhuọ rhiẹ ọro ruẹ oborẹ o je awọrọ, nọyẹ oborẹ aye i guọlọre ne wu ru. Idama owu re se Jeremy nọ tare, “Mie ruẹ kemru kemru rẹ ẹko ihworho owu i guọlọre ne mi ru, ọrhọ tobọ rhianẹ mi ne vwo orharhere odẹ dede. Ọrana nọ lẹrhẹ awọrọ suẹn oborẹ mia ta jeghwai ruẹ.”

   ONA RO SERHỌ: Rhe ekwakwa ri mai ghanren wẹn ne wu ji nyerẹn mwu aye, ukperẹ wu na họhọ eghwughwẹ ro wene ikọlọ ye lele ekete rọ havwọ. Ọnana yọ soriẹ i Baibol na ọ ta: “Wu vwe ruẹ emru fọkime ihworho buebun e ruie-e.”—Exodus 23:2, Holy Bible—Easy-to-Read Version.

   “Mi damoma vwo ẹguọlọ kpahen ọsoso ekwakwa ro je aye—ikpekporo, iruẹn, ewun, ughe sansan, ekwakwa ra ha lerhe ughwaro. . . Mi damoma họhọ aye. Ọ họhọre taghene aye i mẹrẹnvwrurhe taghene mia gemai ruẹ. Ihworho ephian i rheri, tobọ te omẹmẹ. Oma ọ vwọ rhọ merhen mẹ-ẹ, mẹmẹ ọvo yi havwiẹ, mie rhe rhe aruẹ ohworho mi havwọ ghwomara-an. Mie rhe rhe oborẹ o je mẹ yanghene oborẹ mie roro ghwomara-an. Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene orhiẹ ihworho ephian wu vware, yi ne jo-o, yanghene wu ne vwo ẹguọlọ kpahe-en. Ọrana o mevirhọ taghene wu rhe mwu igbehia-an; vwo erhionrin ne wu rhiẹ ohworho ro te edje ro rhe aruẹ ohworho rọ ghini havwọ.”—Melinda.

•   Wa rha damoma ne wu je awọrọ, ọnọ sabu hobọte irueruo ọnọ. Idama owu re se Chris nọ mẹrẹn ọnana rhiẹ urhomẹmro sekpahen omizie. Chris nọ tare: “No ruẹ ekwakwa ro no jo ru bi, jerẹ imwu egbogbanhon ẹha, neneyo ihworho i sabu dedie ha. Nọ ha imwu egbogbanhon ọke ephian, rọ joma ghwọghọ akpọ ye.”

   ONA RO SERHỌ: Kẹnoma rẹn ihworho rẹ ẹmro ọrhẹ irueruo aye o djephia taghene aye i vwa nyalele omamọ idje-e. Baibol na ọrhọ ta: “Ohworho rọ nyalele ọvwẹghwanren ọnọ ghwanren, ọrẹn ohworho ro lele akpa ruẹ kugbe ọnọ rioja.”—Proverbs 13:20.

   “Ọkezẹko o fori na kpare idjaghwẹ ne lele ihworho mwu ugbehian. Ọrẹn, wu vwe ruie haso oborẹ wu rheri taghene ọgbare-e. Obọdẹn igbehian wu vwori ine deduo ha fọkiẹ aruẹ ohworho wu havwọ.”—Melanie.

   Urhebro: Ọke wa rha guọlọ mwu ugbehian rhe ihworho wu vware obọ, wu vwe mwu igbehian rhẹ ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen ekwakwa wu vwo ẹguọlọ kpahen ọvo-o. Guọlọ ihworho ri vwo aruẹ ẹhẹn wu na ga Osolobrugwẹ, omamọ iruemru, orhẹ imwẹro ọgbogbanhon.