Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

ENỌ IPHUPHẸN A NỌ

Ghini sọ ne Phien Awọrọ?

Ghini sọ ne Phien Awọrọ?

“Nime mie rhon ihworho ra kpara phien awọrọ, o vwo rho kpokpi mẹ ẹhẹ-ẹn. Mi vwe rhe nie taghene ọsọre-e.”—Christopher, ẹgbukpe 17.

“Ọke mia kamu, mie phien ihworho omamọ. Ọ phẹrẹre omamọ re ne yono uruemru na, ọrẹn ọ lọhọ re ne tiobọnie-e.”—Rebecca, ẹgbukpe 19.

 Damoma ni

  •   Erhe phien ohworho udaruọ, marhẹ oma o ruo?

    •  Mi vwa tobọ rhe taghene e phien ohworho-o.

    •  O kpokpo ẹhẹn mẹ ibiesuọn, ọrẹn o vwo oborẹ mi ne ru kpahiẹ-ẹn.

    •  Ọ lẹrhẹ evwan biomi mẹ, o vwo je mẹ kakaka-a.

  •   Ọgbọ emwa we phien awọrọ?

    •  Mi vwe phien awọrọ-ọ

    •  Ọkezẹko

    •  Ọgbọ buebun

  •   Wu rorori taghene ọsọre ne phien awọrọ?

    •  Ee

    •  Ẹjo

 Oborẹ ọsoriẹ o fiemru

 Wu rorori taghene ọsọre ne phien awọrọ? Wu na sabu ta, ‘Ọ ghwai sọ-ọ. Nime o vwo ebẹnbẹn erọrọ ri gbanhon ghwẹ ọnana. Habaye, ihworho ephian e phien awọrọ!’ Ọrana ghini urhomẹmro?

 Itiọrurhomẹmro, o vwo ihworho buebun inyenana re vwe phien awọrọ. O ji vwo oborẹ ọsoriẹ aye e brorhiẹn taghene aye ina kẹnoma rẹn uruemru na. Jerẹ udje:

  •  We rhe phien awọrọ, ọ lẹrhẹ aye rhe aruẹ ohworho wu havwọ. Ẹmro wa ta o dje oborẹ ọ ha uvuẹn ẹhọn phia. Wa rha ta erharhere ẹmro, ọrana o djephia taghene wu vwa họghọ rẹn iroro awọrọ-ọ. Ọrana ghini aruẹ ohworho wu havwọ?

     Baibol na ọ tare: “Kemru kemru ro nẹ ugbunu na rhe, uvuẹn ọmudu na yo nurhe.”—Matthew 15:18.

    Erharhere ẹmro i vwa lẹrhẹ oma merhen awọrọ-ọ. Omarana, wu vwa tẹmro ri na ha ẹkuọn wẹn ọrhẹ awọrọ-ọ.

  •  We rhe phien awọrọ, aye ina rha ha orharhere ukẹro nuo. Ọbe na Cuss Control ọrhọ ta: “Oborẹ a tẹmro lele, ọnọ sabu dje aruẹ igbehian re ne vwo, oborẹ ihworho ekrun ọwan ọrhẹ ihworho re lele wian ina họghọ rẹn ọwan te, aruẹ onyerẹnkugbe re ne vwo, oborẹ uruemru ọwan ọnọ hobọte awọrọ lele, aruẹ owian re ne vwo, ọrhẹ ukẹro rẹ epha ina ha ni ọwan.” Nọ ji ta: ‘Nọ oma, mi na sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ awọrọ orhianẹ mi vwe phien aye-e?’

     Baibol na ọ tare: “Are i tiobọnu . . . ẹmro obiobiomu.”—Ephesians 4:31.

  •  Uruemru ọnọ ọ sabu je awọrọ, orhianẹ we phien aye-e. Uvuẹn ọbe na How Rude! ri Dr. Alex Packer ọ yare, nọ tare: “Ihworho i vwa guọlọ kerhọ ẹmro ohworho ro phien awọrọ-ọ.” Nọ habaye taghene ohworho rọ tẹmro ibiobiomu ọke ephian, “ọ sabu tẹmro ẹghwanren ro ji djẹ ẹguọlọ phia-a. Wa rha tẹmro ibiobiomu ọke ephian, ọrana o vwo djephia taghene wẹwẹ yi mai ghwanren yanghene yi mai rhiẹ omamọ ohworho-o.”

     Baibol na ọ tare: “Are i vwe jenẹ orharhere ẹmro o nẹ unu are rhe-e.”Ephesians 4:29.

 Oborẹ wu na sabu ru

  •  Bru ẹkẹ te oma. Damoma kẹnoma rẹn erharhere ẹmro uvwre ubiamo owu. Wu na sabu kokarhọ eruriaro ọnọ uvuẹn ikalẹnda. Ne wu sabu nyamwu ẹkẹ wu bruru, o fori ne wu kpare idjaghwẹ erọrọ. Jerẹ udje:

  •  Kẹnoma rẹn iruẹn ọrhẹ ughe ri na sabu lẹrhuọ ta erharhere ẹmro. Baibol na ọ tare: “Orharhere okugbe o biomu omamọ uruemru.” (1 Corinthians 15:33, ekete ra djokarhọ) “Okugbe” ọwan o ji surhobọmwu aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe re nẹ, igemu ra fa, ọrhẹ ikpekporo ra kerhọ ye. Kenneth rọ ha ẹgbukpe 17 nọ tare: “Igede ijoro ọrhọ merhen ọwan oma omamọ, nọ phẹrẹ ra na suẹ ẹmro ephian ri ha uvuẹn ijoro na, ọrhọ tobọ rhianẹ ẹmro ibiobiomu i ha uvuien.”

  •  Jenẹ uruemru ọnọ o djephia taghene wu te edje ne. Ihworho ezẹko a tẹmro ibiobiomu, nime aye e roro taghene ọnọ lẹrhẹ awọrọ ni aye taghene aye i te imirẹghwa ne. Ọrẹn ọrana ofian. Baibol na ọ tare taghene ihworho ri te edje ne, e “yono omẹgbanhon ọmẹrẹnvwrurhe aye nyoma ẹha ruiruo nẹ aye i sabu fi ovẹnẹ rhẹ oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre.” (Hebrews 5:14) Aye i vwe wene uruemru aye nẹ oma ọ sabu “merhen” awọrọ-ọ.

 Itiọrurhomẹmro, orharhere ẹmro ọnọ sabu rha lẹrhuọ roro kpahen ekwakwa ibiobiomu. Aruẹ ẹmro enana i vuọn akpọ na omamọ ne! Ọbe na Cuss Control nọ tare taghene, “wu vwa haba ẹmro enana-a. Damoma ha emamọ ẹmro ruiruo ọke we rhe lele awọrọ tẹmro. Oma ọnọ merhuọn, ọnọ ji lẹrhẹ oma merhen awọrọ kpahuọn.”