Nu nuä jabu̱

Da mi nu ya xe̱ki ge ja na su̱kuä

NXA̱DI 13

Nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni hingi ëspä Ojäʼu̱

Nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni hingi ëspä Ojäʼu̱

Nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi ëna ge di thänneʼä Ojä, pe̱ ¿hanja o̱ʼtä xi nʼtso ʼne xi ëna ge ëspä Ojäʼu̱? Geʼtho nuʼu̱, hinmajuäni o̱ʼtä na pa̱ha̱ Ojä. Nangeʼä o̱ʼtu̱ ʼne nuʼu̱ yu̱ fe̱hni manʼu̱, o̱ʼte ge dä hnumanʼu̱ʼä Ojä. ¿ʼBe̱ʼä mbënʼä Jeoba nangeʼä ga̱ʼtho ra nʼtso o̱ʼtu̱? ʼNe ¿ʼbe̱ʼä dä ʼyo̱ʼtä Ojä pa dä hyäspä gue̱ndaʼu̱?

1. ¿ʼBe̱pu̱ xi ʼyo̱tyu̱ fe̱hniʼu̱ ge dä hnumanʼu̱ʼä Ojä?

Nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni hingi üdi nuʼä majuäni nangeʼä Ojä (Romanos 1:25). Tengü, xi ngüʼu̱ hingi xa̱mbäʼu̱ yu̱ jäʼi nuʼä na thüʼä Ojä. Pe̱, nubu̱ ja Biblia ma ge jaʼtse̱di gä manhmu̱ ʼne gä no̱mbähu̱ na thüʼä Ojä (Romanos 10:13, 14). ʼNe xi ngüʼu̱ ge ʼbe̱ʼtobu̱ ja yu̱ nijä xa̱mbäʼu̱ yu̱ jäʼi ge nuʼbu̱ bi thoʼä ʼna ra ʼyänthi geʼä na pa̱ha̱ Ojäʼä. Pe̱ hinmajuäniʼä. Nuʼä Biblia üdi ge hinna ʼtsokiʼä Ojä nuʼu̱ yu̱ nʼtso thogi (dä mi nu Santiago 1:13). Emme xi nʼu̱tho ge xi ngüʼu̱ yu̱ jäʼi ëʼkyëi yu̱ fe̱hni tengü ya, ʼne hingi ne dä bädi nangeʼä Ojä.

2. ¿ʼBe̱pu̱ xi ʼyo̱tyu̱ nʼto̱ʼteʼu̱ ge dä hnumanʼu̱ʼä Ojä?

Nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni hindi huëʼku̱ yu̱ jäʼi tengü di mandaʼä Jeoba. Nubu̱ ja Biblia ma ge nuʼu̱ yu̱ ʼtsokiʼu̱ emme thogi xi ngü, tengüʼbu̱ bi so̱mbu̱ mahëʼtsi (Apocalipsis 18:5). Desde mayaʼbu̱thoho nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni di nhyo̱rbu̱ ja politika, fa̱xu̱ yu̱ däsu̱i, ʼne di manda dä thoʼu̱ yu̱ jäʼi o fa̱ʼtsi ge dä ʼto̱ʼte ngübu̱. ʼBu̱ʼu̱ ʼra ge ʼbe̱ʼtobu̱ ja yu̱ nijä di ju̱ʼä mbe̱ti ge di ünʼu̱ yu̱ jäʼi pa di mʼbu̱manhose̱ʼu̱ ʼne ta̱i ho̱nʼtä go ʼbe̱ʼä ne. ʼNe di ʼbe̱ʼpu̱ yu̱ jäʼi ge dä thoki dä ünʼä mbe̱ti. Nangeʼä ga̱ʼthoʼä o̱ʼtu̱, ¿ha dä za̱ dä ʼyënʼu̱ ge majuäni te̱nnä na nʼtëdi Ojäʼu̱? (Dä mi nu 1 Juan 4:8).

3. ¿ʼBe̱ʼä mbënʼä Ojä nangeʼä o̱ʼtu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni?

Geʼbu̱ hingi numanhoʼä o̱ʼtu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni, ¡manʼnathoʼä Ojäbu̱ya! Nuʼä Jeoba emme di huëʼku̱ yu̱ jäʼi, pe̱ emme kue̱ nangeʼä o̱ʼtu̱ ʼbe̱ʼtobu̱ ja yu̱ nijä ge hindi jamansüʼu̱ yu̱ jäʼi ʼne di u̱mbä̱tho. Pe̱ nuʼä o̱ʼte ge manʼna di nkue̱ʼä Ojä, geʼbu̱ pa hnumanʼu̱ʼä ʼne pa ma u̱kpi nangeʼä ga̱ʼthoʼu̱ o̱ʼtu̱ ʼbe̱ʼtobu̱ ja yu̱ nijä ʼne yu̱ fehni manʼu̱. Ya mi ʼtsu̱tho dä mba ma juadiʼu̱ “ʼne njämʼbu̱ dä hnu maho̱nʼä” (Apocalipsis 18:21). Nuʼä Ojä dä juadi ga̱ʼthoʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni (Apocalipsis 18:8).

GÄ PÄHMU̱ MANʼNA NANGEHNA

Gä pähmu̱ xi nho ʼbe̱pu̱ nuʼä Jeoba nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni, kextä gä pähmu̱ ʼbe̱ʼä manʼna xi ʼyo̱ʼtu̱ yu̱ ʼyëʼkyëi. ʼNe mʼbe̱fa gä nuhu̱ hanja hingi ja gi hye̱gi gi thoki gi pädi nangeʼä Jeoba madägeʼä hingi po̱manho nuʼä o̱ʼtu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi.

4. Nuʼä Ojä hingi numanho ga̱ʼthoʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi

Xi ngü yu̱ jäʼi mbëni ge ga̱ʼthoʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi thänne ʼne o̱rpe na pa̱ha̱ʼä Ojä. Pe̱ ¿ha majuäni ge ga̱ʼthoʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëʼi o̱ʼte na pa̱ha̱ʼä Ojä? Dä mi nuui Mateo 7:13, 14 ʼne manhmi nangehna:

  • ¿Ndaʼä ra ʼyü mambu̱ ja Biblia ge di ʼrakju̱ ra te?

Dä mi nuui ä BIDEO ʼne manhmi nangehna:

  • ¿Ha mambu̱ Biblia ge Ojä numanho ga̱ʼthoʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi ja?

5. Nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni hingi üʼä ra nhuëkäte ge üʼä Ojä

Nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni xi ʼyo̱ʼte ge dä hnumanʼu̱ʼä Ojä. Nuʼu̱, zäntho xi fa̱ʼtsi nuʼu̱ yu̱ däsu̱i ge ja. Gä nuhu̱ nuʼä bi ʼyo̱ʼtu̱ ʼra yu̱ nʼtëʼkyëi, dä mi nuui ä BIDEO. Mʼbe̱fa manhmi nangehna:

  • ¿ʼBe̱ʼä bi ʼyo̱ʼtu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi nuʼbu̱ mi nja nuʼä ra yoho Däsu̱i ga̱ʼtho ra Nximha̱i?

  • ¿ʼBe̱ʼä gi mbëni nangeʼä bi ʼyo̱ʼtu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi?

Dä mi nuui Juan 13:34, 35 ʼne 17:16. Mʼbe̱fa manhmi nangehna:

  • ¿ʼBe̱ʼä mbënʼä Jeoba nuʼbu̱ handi ge nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi fa̱xu̱ yu̱ däsu̱i?

  • Emme xi ngü yu̱ ntso xi ʼyo̱ʼtu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni, ʼne nangeʼä na nʼto̱ʼteʼu̱ üdi ge hinmajuäni ëspä Ojäʼu̱ ʼne ge hinmajuäni di huëʼku̱ yu̱ jäʼi. ¿ʼBe̱ʼä ma nʼtso xkä hyandi ge o̱ʼtu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni?

Nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni hingi üʼä na nhuëkäteʼä Ojä.

6. Nuʼä Ojä ne ge nuʼu̱ yu̱ jäʼi dä bo̱mbu̱ ja yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni

Dä mi nuui Apocalipsis 18:4 a ʼne manhmi nangehna:

  • Nuʼä Ojä di ze̱ʼu̱ yu̱ jäʼi ge dä bo̱mbu̱ ja yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni. Xiʼe ¿ʼbe̱ʼä gi mbëni nangeʼä o̱ʼtä Ojä?

7. Njämʼbu̱ gi hye̱gi gi pädi nangeʼä Ojä majuäni

¿Ha geʼä Ojä na ʼtsoki ga̱ʼthoʼu̱ yu̱ nʼtso ge xi ʼyo̱ʼtu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni? Dä mi bëni ge ʼna ra ʼtsu̱nʼtu̱ hingi ne dä ʼyo̱de nuʼu̱ yu̱ nʼtsofoʼä na ta. Nuʼä ra ʼtsu̱nʼtu̱ bi bo̱mbu̱ ja na ngü ʼne bi hyäxä ʼna ra ʼyü xi nʼtso. Nuʼä ra ta hingi numanhoʼä o̱ʼtä na ʼtsu̱nʼtu̱. Pe̱, ¿ha dä za̱ gä ënhmu̱ ge na ʼtsokiʼä na ta nuʼä ra ʼyü ge bi de̱nnä na gogü ʼtsu̱nʼtu̱?

  • ¿Ha dä za̱ gä ënhmu̱ ge na ʼtsokiʼä Jeoba nuʼä o̱ʼtu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni? ¿Ha ja gä he̱hmu̱ gä pähmu̱ nangeʼä Jeoba nangeʼä o̱ʼtu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni?

NUʼÄ ʼBE̱ʼÄ MANʼU̱ ʼRA YU̱ JÄʼI: “Hindi ne gä päka̱ nangeʼä Ojä; geʼtho nuʼu̱ pabu̱ ja nijä o ja yu̱ mpe̱ti hinmajuäni o̱ʼtä manʼu̱”.

  • ¿Ha kextä ngübu̱ gi mbëni?

  • ¿Hanja hingi ja gä mbënhmu̱ ge na ʼtsoki Ojä nuʼä o̱ʼtu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni?

NUʼÄ MANʼNA JAʼTSE̱DI

Nangeʼä na nʼto̱ʼteʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni xi ʼyo̱ʼte ge dä hnumanʼu̱ʼä Ojä. Pe̱ ya hingi gü yu̱ pa di ʼbe̱di pa ge Ojä dä juaʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni.

Nuʼä dä pähmu̱

  • ¿ʼBe̱ʼä gi mbëni nangeʼä o̱ʼtu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni ʼne nuʼu̱ yu̱ fe̱hni xa̱mbäʼu̱ yu̱ jäʼi?

  • ¿ʼBe̱ʼä mbënʼä Jeoba nangeʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni?

  • ¿ʼBe̱ʼä dä ʼyo̱ʼtä Ojä ko nangeʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni?

Nuʼä dä za̱ gi ʼyo̱ʼte

DÄ MI PÄDI MANʼNA

Gä nuhu̱ hanja nuʼä Ojä hingä ga̱ʼtho numanho nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi ja.

“¿Ha di ze̱kju̱ gä honhmu̱ʼä Ojä ga̱ʼthoʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi ja?” (Bä ʼyëpu̱ jw.org)

ʼNa ra ma̱kjä hinmi numanho nuʼä mi ʼto̱rbu̱ ja na nijä. Pe̱ hingä geʼä bi zänmi dä bädi nuʼä majuäni nangeʼä Ojä.

“ʼNa ra ma̱kjä bi bo̱mbu̱ ja na nijä” (¡Despertad!, febrero ge 2015)

Desde mayaʼbu̱thoho nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi xi ʼyüdi yu̱ fe̱hni nangeʼä Ojä ʼne xa̱mbäʼu̱ yu̱ jäʼi ge Ojä hingi u̱rpä gue̱ndaʼu̱ ʼne bi pe̱hni yu̱ nʼu̱mbi. Dä mi pädi ʼbe̱pu̱ bä neki hñü yu̱ fe̱hni nangeʼä Ojä.

“Yu̱ fe̱hni ge o̱ʼte ge hingä ne gä pähmu̱ nangeʼä Ojä” (La Atalaya, 1 nobiembre ge 2013)

a Nubu̱ Apocalipsis ma ge nuʼu̱ yu̱ nʼtëʼkyëi hinmajuäni tengü ʼna ra xisu ge na thü “Dähnini Babilonia”. Pa gi pädi hanja ngübu̱ manʼä Biblia, dä mi hyanʼtä ra mu̱di nota.