Bai na kontenido

Bai na kontenido

Dios Ta Aprobá Hende Ku Ta Fiel na Dje

Dios Ta Aprobá Hende Ku Ta Fiel na Dje

“Imitá esnan ku pa medio di fe i pasenshi ta risibí loke Dios a primintí.”—HEB. 6:12.

KANTIKA: 86, 54

1, 2. Ki reto Yefta i su yu muhé a enfrentá?

E MUCHA muhé a kore bai kontra ku su tata. E tabata masha kontentu ku su tata a gana e bataya i regresá sano i salvo. Pero en bes di kanta i baila ku su yu, e tata a sker su paña i sklama: “Ai, mi yu! Bo a kibra mi kurason.” Despues el a bisa algu ku lo a kambia bida di su yu pa semper, algu ku a kaba ku su soño i speransa di kasa un dia i haña yu. Pero sin vasilá el a animá su tata pa kumpli ku e promesa ku el a hasi na Yehova. E mucha muhé su bunita kontesta a revelá kuantu fe e tabatin, i e tabatin sigur ku kiko ku Yehova pidi di dje lo tabata lo mihó p’e. (Hues. 11:34-37) E tata tabata masha orguyoso di su yu muhé pasobra e tabata sa ku Yehova lo a keda kontentu ku su yu ya ku e tabata dispuesto pa apoyá e desishon di su tata.

2 Yefta i su yu muhé a konfia kompletamente den Yehova su manera di hasi kosnan, asta ora esei no tabata fásil pa nan. Nan tabatin sigur ku kualke sakrifisio ku nan mester a hasi pa gana Yehova su aprobashon tabata bale la pena.

3. Dikon e ehèmpel di Yefta i su yu por yuda nos awe?

3 Nos sa ku no ta semper fásil pa keda fiel na Yehova. De echo, nos mester “lucha duru pa e fe.” (Hudas 3) Pa yuda nos hasi esaki, laga nos konsiderá e retonan ku Yefta i su yu a enfrentá ku éksito. Kon nan a keda fiel na Yehova?

KEDA FIEL NA DIOS APESAR DI INFLUENSIA DI MUNDU

4, 5. (a) Kiko Yehova a manda e israelitanan hasi ora nan a drenta e Tera Primintí? (b) Segun Salmo 106, kiko a pasa ku e israelitanan pa motibu di nan desobedensia?

4 Dia aden dia afó, Yefta i su yu por a mira e konsekuensianan desastroso di Israel su infieldat na Yehova. Kasi 300 aña mas promé, Yehova a manda nan antepasadonan pa kaba ku tur habitante pagano den e Tera Primintí. (Deu. 7:1-4) E israelitanan a desobedesé Yehova, i hopi di nan a kuminsá imitá e mal echonan di e kananeonan, anto kuminsá adorá nan diosnan falsu i kai den trampa di práktikanan inmoral i degenerá.—Lesa Salmo 106:34-39.

5 Komo konsekuensia di e rebelion ei, e israelitanan a pèrdè Yehova su aprobashon, kende no tabata protehá nan mas kontra nan enemigunan. (Hues. 2:1-3, 11-15; Sal. 106:40-43) Lo no tabata fásil pa famianan ku sí tabata teme Yehova keda leal na dje durante e añanan difísil ei. No opstante, Beibel ta mustra ku tabatin hende manera Yefta i su yu muhé, Elkana, Ana i Samuel ku tabata determiná pa haña e aprobashon di Dios.—1 Sam. 1:20-28; 2:26.

6. Ki influensia di mundu tin awe, i kiko nos mester hasi?

6 Nos ta biba den un mundu kaminda hende ta pensa i hasi meskos ku e kananeonan di antigwedat; pa nan, tur kos ta drei rònt di sèks, violensia i materialismo. Meskos ku den kaso di e israelitanan, awe tambe Yehova ta duna nos spièrtamentu kla pa protehá nos di e mal influensianan ei. Nos lo siña for di e fayonan ku e israelitanan a kometé? (1 Kor. 10:6-11) Nos mester hasi tur nos esfuerso pa eliminá kualke forma di pensa ku ta parse esun di e kananeonan. (Rom. 12:2) Puntra bo mes: ‘Ami ta hasiendo e esfuerso ei?’

KEDA FIEL NA DIOS APESAR DI DESEPSHON

7. (a) Kiko Yefta a pasa aden na man di su mes hendenan? (b) Kon Yefta a reakshoná?

7 Den tempu di Yefta, e israelitanan a bira esklabo di e filisteonan i e amonitanan pasobra nan a desobedesé Yehova. (Hues. 10:7, 8) Sinembargo, no ta ku nashon enemigu so Yefta a hañ’é ta trata, sino tambe ku su mes ruman hòmbernan i e lidernan di Israel. Komo ku su ruman hòmbernan tabata yalurs riba dje i tabata odi’é, nan a kore kuné i a kita su derecho komo primogénito sin niun base legal. (Hues. 11:1-3) Pero, Yefta no a laga e trato kruel ei afektá su aktitut. En bes di paga malu ku malu, ora e lidernan di e nashon di Israel a rog’é pa yudansa, el a yuda nan, demostrando asina ku e tabata un hòmber spiritual. (Hues. 11:4-11) Kiko lo a motivá Yefta pa reakshoná asina?

8, 9. (a) Ki prinsipionan den e Lei di Moises lo a yuda Yefta? (b) Kiko tabata mas importante pa Yefta?

8 Pero Yefta tabata mas ku un guerero poderoso. E tabata konosé e historia di Israel, e Lei di Moises i Dios su trato ku su pueblo manera su plant’i man. Loke e tabata sa a yud’é komprondé bon kla kiko ta bon i kiko ta malu den bista di Yehova. (Hues. 11:12-27) E prinsipionan di Dios ku tabatin den e Lei a moldia Yefta su manera di pensa i su kurason. E tabata sa ku Yehova no tabata ke pa nan warda renkor, ma pa nan stima otro. Ademas, e Lei a siña nan ku nan no mester a sera wowo pa nesesidat di otro hende, ni di un persona ku tabata “odia” nan.—Lesa Éksodo 23:5; Levítiko 19:17, 18.

9 Podisé e ehèmpelnan di hende fiel manera Yosef, kende a mustra miserikòrdia na su ruman hòmbernan apesar ku “nan a odi’é,” tambe a yuda Yefta reakshoná na un bon manera. (Gén. 37:4; 45:4, 5) Segun ku Yefta a meditá riba e ehèmpelnan akí esei lo a yud’é tuma desishon ku a agradá Yehova. E trato di Yefta su ruman hòmbernan sin duda a hùrt e, pero e no a laga esei strob’é di sirbi Yehova i Su pueblo. (Hues. 11:9) Pues, pa Yefta, defendé Yehova su nòmber tabata mas importante ku kualke desepshon ku e por hañ’é kuné. E tabata desididu pa keda fiel na Yehova, i esei a resultá den bendishon tantu pa e mes komo pa e israelitanan.—Heb. 11:32, 33.

10. Kon nos por laga prinsipio di Beibel yuda nos komportá nos mes manera un kristian?

10 Nos lo laga e ehèmpel di Yefta yega na nos kurason? Kisas, meskos ku Yefta, sierto ruman a yega di trata nos malu òf desepshoná nos. Pero nos no mester laga esei stroba nos di bai reunion òf sirbi Yehova i apoyá e kongregashon. Ora nos imitá Yefta, nos tambe por laga e normanan di Yehova yuda nos trata ku sirkunstansianan difísil i ser un bon ehèmpel pa otronan.—Rom. 12:20, 21; Kol. 3:13.

SAKRIFISIO DI BUENA GANA TA DEMOSTRÁ KI SORTO DI FE NOS TIN

11, 12. Ki promesa Yefta a hasi, i kiko esaki a enserá?

11 Yefta a realisá ku e tabatin mester di Dios su yudansa pa libra e israelitanan for di man di e amonitanan. El a primintí Yehova ku si E lo a dun’é viktoria, lo el a ofresé Yehova “komo un ofrenda kimá” e promé persona ku sali bin kontr’é ora e yega kas for di e bataya. (Hues. 11:30, 31) Kiko e ofrenda ei a enserá?

12 Yehova no ta aseptá kimamentu di kurpa di hende komo sakrifisio. Pues ta klaru ku Yefta no tabatin intenshon di sakrifiká un hende literalmente. (Deu. 18:9, 10) Segun e Lei di Moises, un ofrenda kimá tabata un regalo ku un hende a duna kompletamente na Yehova. Ta bisto anto ku Yefta a primintí di dediká un persona kompletamente na e sirbishi di Dios. Esei ke men ku e persona ei lo a sirbi pa restu di su bida na e tabernakel. Yehova a aseptá Yefta su kondishon i a bendishon’é ku un viktoria aplastante kontra su enemigunan. (Hues. 11:32, 33) Pero, ken Yefta lo a duna komo “ofrenda kimá” na Dios?

13, 14. Kiko e palabranan di Yefta na Huesnan 11:35 ta revelá tokante su fe?

13 Bo ta kòrda e esena ku nos a deskribí na komienso di e artíkulo akí? Wèl, ora Yefta a yega for di bataya, ta su yu muhé stimá, su úniko yu, a sali pa kontr’é! Awor un momento difísil a presentá: Yefta lo a kumpli ku su promesa i entregá su úniko yu pa sirbi Yehova na e tabernakel pa restu di su bida?

14 Un biaha mas prinsipionan di Beibel lo a yuda Yefta tuma e desishon korekto. Podisé el a kòrda riba e palabranan di Éksodo 23:19, ku a bisa ku e pueblo di Dios mester tabata dispuesto pa duna Yehova lo mihó di nan mes. Tambe e Lei a indiká ku ora un persona hasi un promesa, e tabata obligá pa kumpli kuné. E Lei a bisa: “Ora ku un hòmber hasi un promesa na SEÑOR, . . . e no mester kibra su palabra; e mester hasi konforme tur loke sali for di su boka.” (Num. 30:2) Meskos ku Ana, kende probablemente a biba den mesun tempu ku Yefta, Yefta tambe mester a kumpli ku su promesa maske e tabata sa kiko esei lo a nifiká pa é i pa su yu muhé. Yefta no tabatin mas yu. Pues su yu muhé tabata e úniko speransa p’e haña desendiente ku por a karga su nòmber i risibí su herensia na Israel. (Hues. 11:34) Apesar di esei, Yefta a bisa: “Mi a duna SEÑOR mi palabra, i mi no por hala esaki atras.” (Hues. 11:35) Pues e echo ku Yefta a kumpli ku su promesa fielmente aunke ku esei tabata un sakrifisio grandi p’e a resultá den aprobashon i bendishon di Yehova. Abo lo a hasi meskos?

15. Ki promesa hopi di nos a hasi, i kon nos por demostrá ku nos ta fiel?

15 Ora nos a dediká nos bida na Yehova, nos a primintié ku nos lo kumpli ku su boluntat sin reserva. Nos tabata sa ku pa kumpli ku e promesa ei, nos lo mester hasi sakrifisio. Pero kiko si nos ser pidí pa hasi algu ku nos no ta gusta? Nos lo ta dispuesto pa hasié? Ora nos hasi sakrifisio i sirbi Yehova asta ora no ta fásil, nos ta demostrá ku nos ta fiel na dje. Esei ta resultá den bendishonnan mas grandi ku kualke sakrifisio ku nos lo mester hasi, maske kon difísil nan por ta. (Mal. 3:10) Pero kon e yu muhé di Yefta a reakshoná?

Kon nos por desplegá e mesun fe ku Yefta i su yu muhé tabatin? (Wak paragraf 16, 17)

16. Kon e yu muhé di Yefta a reakshoná ora el a haña sa di e promesa di su tata? (Wak e promé plachi.)

16 Lo no tabata fásil pa e yu muhé di Yefta aseptá e konsekuensianan di e promesa ku su tata a hasi. E promesa ei tabata diferente for di esun di Ana. Ana a primintí di dediká su yu hòmber Samuel pa sirbi komo nazareo na e tabernakel. (1 Sam. 1:11) Un nazareo tabatin mag di kasa i haña yu. Pero Yefta a duna su yu komo un “ofrenda kimá,” loke a nifiká ku su yu lo no por tabatin e goso di forma un famia. (Hues. 11:37-40) Komo yu di e lider viktorioso di Israel, lo e por a kasa ku e mihó yònkuman di e pais. Pero awor lo e mester a bira un humilde sirbidó na e tabernakel. Kon e mucha muhé akí a reakshoná? El a demostrá ku el a pone e sirbishi di Yehova na promé lugá ora el a bisa: “Mi tata, bo a duna SEÑOR bo palabra; hasi ku mi manera bo a bisa.” (Hues. 11:36) Pues el a sakrifiká su deseo natural di por kasa i haña yu pa e por a promové adorashon berdadero. Kon nos por imit’é?

17. (a) Kon nos por imitá e fe di Yefta i su yu muhé? (b) Kon e palabranan na Hebreonan 6:10-12 ta animá bo pa hasi mas sakrifisio?

17 Míles di ruman yòn, tantu hòmber komo muhé, ta dispuesto pa keda sin kasa òf haña yu—a lo ménos pa un tempu—pa nan por sirbi Yehova plenamente. Algun ruman ku tin mas edat tambe ta sakrifiká e tempu ku nan por pasa ku nan yu- i ñetunan pa asina nan por traha riba proyektonan di konstrukshon òf bai e Skol pa Predikadó di Reino pa sirbi den áreanan kaminda tin nesesidat pa mas publikadó di Reino. Otronan ta regla nan asuntunan pa nan por partisipá den kampañanan di prediká den temporada di Memorial. E sirbishi ku e rumannan ei ta rindi di kurason ta hasi Yehova su kurason masha kontentu, i hamas lo e lubidá loke nan ta hasi p’e i e amor ku nan ta demostrá na dje. (Lesa Hebreonan 6:10-12.) Abo tambe por hasi mas sakrifisio pa sirbi Yehova mas plenamente?

KIKO NOS A SIÑA?

18, 19. Kiko nos a siña for di e ehèmpel bíbliko di Yefta i su yu muhé, i kon nos por imitá nan?

18 Maske Yefta a haña su mes ku vários difikultat den bida, el a laga e punto di bista di Yehova guia e desishonnan ku el a tuma. El a rechasá e influensia di mundu i a keda fiel na Dios asta ora otro hende a desepshon’é. E sakrifisionan ku é i su yu muhé tabata dispuesto pa hasi a trese bendishon, ya ku Yehova a usa nan dos pa promové adorashon berdadero. Asta ora otro hende no tabata hasi loke ta korekto, Yefta i su yu sí a keda fiel na Dios.

19 Beibel ta urgi nos pa “imitá esnan ku pa medio di fe i pasenshi ta risibí loke Dios a primintí.” (Heb. 6:12) Laga nos imitá e ehèmpel di Yefta i su yu muhé i biba na armonia ku e bèrdat fundamental akí: Dios ta aprobá hende ku ta fiel na dje.