Bai na kontenido

Bai na kontenido

Yehova A Yam’é “Mi Amigu”

Yehova A Yam’é “Mi Amigu”

“Abo, Israel, mi sirbidó, Yakòb ku mi a skohe, desendiente di mi amigu Abraham.”—ISA. 41:8.

KANTIKA: 91, 22

1, 2. (a) Kon nos por sa ku hende por bira amigu di Dios? (b) Kiko nos lo konsiderá den e artíkulo akí?

FOR di ora nos nase te ora nos muri, loke mas nos tin mester di dje ta amor. Komo hende, nos ta anhelá no solamente amor romántiko, sino tambe kariño i amistat di nos famia i amigunan. Pero, loke mas nos tin mester di dje ta e amor di Yehova. Hopi hende no ta kere ku un simpel ser humano por kultivá amor pa e Dios Todopoderoso i un amistat será kuné pasobra Dios ta un Spiritu invisibel ku ta biba den shelu. Komo kristiannan, akaso nos tambe ta pensa asina? Niun ora so!

2 Beibel ta konta di vários hende ku a bira amigu di Dios apesar ku nan tabata imperfekto. Ta bale la pena siña for di nan ehèmpel pasobra un amistat será ku Dios ta e kos di mas importante ku nos por tin den nos bida. Abraham ta un ehèmpel sobresaliente di un hende ku tabata amigu di Dios. (Lesa Santiago 2:23.) Kon el a logra esei? Abraham tabatin fe den Dios. De echo, Beibel ta yam’é “tata di tur hende ku Dios ta konsiderá hustu pa motibu di nan fe.” (Rom. 4:11) Pues anto, ban wak kon Abraham su fe a yud’é kultivá un bon amistat ku Dios. Segun ku nos ta konsiderá su ehèmpel, puntra bo mes: ‘Kon ami por imitá e fe di Abraham i fortalesé mi amistat ku Yehova?’

KON ABRAHAM A BIRA AMIGU DI YEHOVA?

3, 4. (a) Kiko probablemente tabata e prueba di mas grandi di Abraham su fe? (b) Dikon Abraham tabata dispuesto pa sakrifiká Isak?

3 Abraham, un hòmber di mas o ménos 125 aña, tabata kana subi un seru poko poko. [1] Su yu Isak, di mas o ménos 25 aña, tabata kana su tras. E tabata karga palu pa kandela, i Abraham tabatin un kuchú i tur loke e tabatin mester pa sende un kandela. Esei lo mester tabata e biahe di mas difísil ku Abraham a yega di hasi den su bida, pero esaki no tabata debí na su edat avansá pasobra ainda e tabata yen di vigor. E biahe ei tabata difísil pa motibu ku Yehova a pidié pa sakrifiká su yu.—Gén. 22:1-8.

4 Abraham tabatin ku enfrentá loke probablemente tabata e prueba di mas grandi di su fe. Tin hende ta bisa ku Dios tabata kruel pa pidié hasi un kos asina, i asta ta insinuá ku Abraham a obedesé siegamente pasobra e no tabata stima su yu. Nan ta pensa asina pasobra nan no tin fe ni no ta komprondé kiko fe ta. (1 Kor. 2:14-16) Pero Abraham no a obedesé Dios siegamente. El a obedesé pasobra e tabatin un fe fuerte. E tabata sa ku su Tata den shelu, Yehova, nunka lo a pidi su sirbidónan fiel pa hasi algu ku lo a kousa nan daño permanente. Ademas, e tabata sa ku si e obedesé Yehova, lo el a bendishoná é i su yu stimá. Kiko a hasi Abraham su fe asina fuerte? Esei tabata loke el a siña di Dios i eksperensiá.

5. Kon Abraham lo a siña konosé Yehova, i ki efekto e konosementu ei tabatin riba dje?

5 Loke Abraham a siña di Dios. Abraham a lanta na Ur, un stat kaldeo ku tabata pèstá ku idolatria. Asta su tata, Taré, tabata adorá dios falsu. (Hos. 24:2) Pues, kon Abraham por a siña konosé Yehova? Beibel no ta bisa spesífikamente, pero sí e ta indiká ku Abraham tabata desendiente di Sèm, un yu hòmber di Noe. Sèm tabata un fiel sirbidó di Dios, i el a muri tempu ku Abraham tabatin 150  aña. Probablemente, ta Sèm a siña su famia tokante Yehova, i ta parse ku ta asina Abraham a bin siña konosé Yehova. Nos por bisa sin mas ku loke Abraham a siña a yega na su kurason, i esei a oumentá su fe den Yehova i su amor p’e.

6, 7. Kon e kosnan ku Abraham a pasa aden a fortalesé su fe?

6 Loke Abraham a eksperensiá. Kiko Abraham a pasa aden ku a fortalesé su fe den Yehova? Hende sa bisa ku pensamentu ta produsí sintimentu i sintimentu ta hiba na akshon. Loke Abraham a siña tokante Dios a krea den dje un atmirashon i rèspèt profundo pa Yehova, ‘e Dios Haltísimo, Kreador di shelu i tera.’ (Gén. 14:22) Beibel ta yama e rèspèt ei “temor di Dios,” i e ta masha esensial pa nos kultivá un amistat será ku Dios. (Heb. 5:7; Sal. 25:14) Ta e temor ei a motivá Abraham pa obedesé Dios.

7 Dios a manda Abraham ku Sara, ku ya tabata di edat avansá, sali for di nan stat, Ur, i bai na un tera deskonosí. Esei a nifiká ku nan mester a biba den tènt pa restu di nan bida. Abraham a obedesé Yehova, i p’esei Yehova a bendishon’é i proteh’é. Por ehèmpel, Abraham tabatin miedu ku nan lo a mat’é i bai ku su bunita kasá, Sara. Maske Abraham tabatin bon motibu pa tin miedu, e no a laga esei strob’é di obedesé Yehova. I Yehova, na su turno, vários biaha a protehá nan tur dos milagrosamente. (Gén. 12:10-20; 20:2-7, 10-12, 17, 18) Eseinan ta algun eksperensia den bida di Abraham ku a fortalesé su fe.

8. Kon nos por haña konosementu i eksperensia ku por yuda nos fortalesé nos amistat ku Yehova?

8 Nos tambe por bira amigu di Yehova? Klaru ku sí! Meskos ku Abraham, nos tambe tin ku siña konosé Yehova. I segun ku nos ta sirbié, nos ta pasa den vários eksperensia. Awe nos tin e Palabra di Dios ku ta kontené muchu mas informashon ku Abraham tabatin den su tempu. (Dan. 12:4; Rom. 11:33) Beibel ta manera un baul yen di tesoro ku por yuda nos konosé e ‘Kreador di shelu i tera,’ stim’é i respet’é. E amor i rèspèt ei ta yuda nos obedesé Yehova, i ora nos hasi esei, lo e bendishoná i fortalesé nos. Nos lo mira e ora ei ku su konsehonan lo ta un protekshon pa nos. Ora nos ta sirbié ku henter nos kurason, nos lo ta satisfecho, trankil i felis. (Sal. 34:8; Pro. 10:22) Mas nos siña konosé Yehova i haña su bendishon, mas nos fe den dje i nos amistat kuné lo krese.

KON ABRAHAM A FORTALESÉ SU AMISTAT KU DIOS?

9, 10. (a) Pa un amistat por krese, kiko e tin mester? (b) Kon nos por sa ku Abraham a balorá i fortalesé su amistat ku Yehova?

9 Bo por kompará un amistat ku un tesoro masha presioso. (Lesa Proverbionan 17:17.) Pero, un amistat no ta manera un pronkstuk ku bo ta kumpra i pon’é na kas p’e kue stof. Al kontrario, e ta manera un mata bibu ku mester di kuido i vitamina pa e krese i saka flor. Asina tambe, Abraham a balorá i kuida su amistat ku Yehova. Kon el a hasi esei?

10 Abraham no a pensa ku e temor di Dios ku e tabatin i e obedensia ku el a demostrá den pasado tabata sufisiente, ma el a sigui fortalesé su amor i rèspèt pa Yehova. Por ehèmpel, segun ku e ku su famia grandi tabata biaha bai Kanan, el a laga Yehova gui’é i yud’é tuma bon desishon, tantu chikí komo grandi. Un aña promé ku Isak a nase, tempu Abraham tabatin 99 aña, Yehova a mand’é sirkunsidá tur hende hòmber ku tabata huntu kuné. Akaso Abraham a kuestioná Dios su motibu òf buska èksküs pa keda sin kumpli kuné? Nò. El a konfia Dios, i “riba e mesun dia ei” el a hasi loke Dios a pidié.—Gén. 17:10-14, 23.

11. (a) Dikon Abraham tabata preokupá tokante e destrukshon di Sódoma i Gomora? (b) Kon Yehova a trankilis’é?

11 Abraham a kuida i fortalesé su amistat ku Yehova pasobra semper el a obedes’é, asta den e kosnan di mas chikitu. El a sinti ku e por a papia libremente ku Yehova ora e tabatin sierto duda. Por ehèmpel, ora Abraham a haña sa ku Yehova tabata bai destruí e statnan di Sódoma i Gomora, e tabatin miedu ku e hustu lo a pèrdè su bida huntu ku e malbado. Kisas e tabata preokupá pa su subrino Lòt ku su famia, kendenan e tempu ei tabata biba na Sódoma. Abraham a konfia den Yehova, “e Hues di henter mundu,” i p’esei ku tur humildat e por a papia ku Dios tokante su preokupashon. Ku pasenshi Yehova a splika Abraham ku e ta un Dios miserikòrdioso, i ku asta den tempu di huisio, e por lesa kurason di hende pa e mira ken ta hustu pa e skapa nan.—Gén. 18:22-33.

12, 13. (a) Kon loke Abraham a siña di Yehova i eksperensiá a yud’é? (b) Kon nos por sa ku e tabata konfia kompletamente den Yehova?

12 Sin duda, tur loke Abraham a siña di Yehova i eksperensiá a yud’é mantené un amistat será kuné. P’esei, mas despues ora Yehova a pidi Abraham pa sakrifiká su yu, e no a pensa dos biaha, pasobra e tabata sa ki tipo di Persona su Amigu den shelu ta. Pues laga nos ban bèk na e esena kaminda Abraham tabata subi e seru na e tera di Moria. Niun ora so e no a pensa ku diripiente Yehova a kambia i bira un Dios kruel i sin heful. Kon nos por sa esei?

13 Promé ku Abraham a bai laga su sirbidónan, el a bisa nan: “Keda aki ku e buriku, i ami ku e mucha lo bai ayanan; i nos lo adorá i bolbe serka boso.” (Gén. 22:5) Kiko Abraham tabata ke men? Ta gaña el a gaña su sirbidónan ku lo el a regresá ku Isak sabiendo ku e tabata bai sakrifik’é? Nò. Beibel ta duna nos un idea kiko Abraham lo tabatin na mente. (Lesa Hebreonan 11:19.) El “a rasoná ku Dios por a lanta su yu [Isak] asta for di morto.” Sí, Abraham tabatin fe den resurekshon. El a mira kaba kon Yehova a usa su poder pa laga e ku Sara haña un yu den nan behes. (Heb. 11:11, 12, 18) Na e momento ei, Abraham a realisá ku pa Yehova tur kos ta posibel. E no tabata sa kiko tabata bai sosodé e dia ei, pero e tabatin sigur ku pase loke pase, Yehova lo a resusitá su yu stimá i kumpli ku tur su promesanan. Ku bon motibu anto Beibel ta yama Abraham “tata di tur hende ku Dios ta konsiderá hustu pa motibu di nan fe.”

14. (a) Ki retonan bo ta enfrentá den bo sirbishi na Yehova? (b) Kon e ehèmpel di Abraham por yuda bo trata ku nan?

14 Kiko di nos? Ta bèrdat ku awe Dios no ta pidi nos pa hasi tal sakrifisio, pero sí e ta pidi nos pa obedesé su mandamentunan, asta ora nos no ta komprondé e motibunan òf ta difísil pa nos kumpli ku nan. Abo a yega di tin difikultat pa kumpli ku algu ku Yehova ta pidi di bo? Algun ta sinti esei ku e trabou di prediká pasobra kisas nan ta lucha ku timides i tin problema pa papia ku hende ku nan no konosé tokante e bon notisia. Otronan kisas tin miedu di ta diferente for di nan kompañeronan di skol òf koleganan di trabou. (Éks. 23:2; 1 Tes. 2:2) Si bo a yega di sinti ku bo tin ku hasi algu difísil, kòrda riba Abraham su fe i kurashi. Ora nos meditá riba ehèmpel di hòmber- i muhénan fiel den Beibel, nos ta sinti nos motivá pa imitá nan, pa hala mas serka di Yehova i fortalesé nos amistat kuné.—Heb. 12:1, 2.

UN AMISTAT KU TA TRESE BENDISHON

15. Kon nos por sa sigur ku nunka a duel Abraham ku semper el a obedesé Yehova?

15 Bo ta kere ku a duel Abraham ku semper el a keda fiel na Yehova i a obedes’é? Tuma nota ku Beibel ta bisa ku “Abraham a hala su último rosea i a muri na un edat hopi avansá, un hòmber bieu i satisfecho di su bida.” (Gén. 25:8) El a muri na edat di 175 aña i por a wak bèk na un bida largu i yen di satisfakshon. Su amistat ku Yehova Dios tabata e kos di mas importante den su bida. Ma e echo ku el a muri “bieu i satisfecho” no ta nifiká niun ora so ku el a kansa di biba òf ku e no tabata ke bolbe biba den futuro.

16. Ki goso Abraham lo tin ora e ta den Paradeis?

16 Beibel ta bisa ku Abraham tabata “spera e stat ku tin berdadero fundeshi, e stat di kua Dios mes ta e diseñadó i konstruktor.” (Heb. 11:10) Abraham tabatin fe ku un dia lo e mira e stat ei, esta, e Reino di Dios, goberná riba henter e tera; i lo e mira esei sigur! Imaginá kon felis lo e ta pa biba den Paradeis riba tera i sigui fortalesé su amistat ku Yehova. Anto imaginá kon konmoví lo e sintié ora ku e haña sa ku su ehèmpel di fe a yuda e sirbidónan di Yehova pa míles di aña despues di su morto. Lo e haña sa tambe ku e sakrifisio ku Yehova a pidié hasi a simbolisá algu muchu mas grandi. (Heb. 11:19) Lo e bin mira ku e doló ku el a sinti ora e tabata prepará pa sakrifiká Isak a yuda miónes di hende imaginá nan mes e doló ku Yehova a sinti ora el a ofresé su Yu, Hesukristu, komo un sakrifisio di reskate. (Huan 3:16) E ehèmpel di Abraham ta yuda nos tur haña aun mas apresio pa e reskate, ku ta e muestra di amor di mas grandi den historia.

17. (a) Kiko abo ta determiná pa hasi? (b) Kiko nos lo konsiderá den e siguiente artíkulo?

17 Laga kada un di nos ta determiná pa imitá e fe di Abraham. Segun ku nos ta sigui konosé Yehova mihó i obedes’é, nos mes lo mira kon e ta bendishoná i protehá nos. (Lesa Hebreonan 6:10-12.) Laga nos ta determiná pa semper keda amigu di Yehova! Den e siguiente artíkulo nos lo konsiderá ehèmpel di tres sirbidó di Dios ku tambe a bira su bon amigu.

^ [1] (paragraf 3) Originalmente, e hòmber akí tabata yama Abram i su kasá, Sarai. Pero Yehova a kambia nan nòmber pa Abraham i Sara. Den e artíkulo akí nos lo usa e nòmber ku el a duna nan.