Bai na kontenido

Bai na kontenido

Sea Leal na Yehova

Sea Leal na Yehova

“SEÑOR lo ta entre ami i abo, i entre mi desendientenan i bo desendientenan pa semper.”—1 SAM. 20:42.

KANTIKA: 125, 62

1, 2. Dikon e amistat entre Jonatan i David tabata un ehèmpel asina remarkabel di lealtat?

JONATAN a keda masha impreshoná ku e kurashi ku e hóben David a demostrá. David a kaba di mata e gigante Goliat, i awor e tabata pará dilanti tata di Jonatan, Rei Saul di Israel, “ku e filisteo su kabes den su man.” (1 Sam. 17:57) Jonatan a mira ku Dios tabata ku David, i djei padilanti nan a bira masha bon amigu. De echo, el “a sera un aliansa ku David, pasobra e [esta, Jonatan] tabata stim’é manera su mes.” (1 Sam. 18:1-3) Jonatan a keda leal na David pa restu di su bida.

2 Maske Yehova a skohe David pa bira e siguiente rei di Israel, Jonatan a keda bon amigu di David. Por ehèmpel, Jonatan tabata masha preokupá pa David ora Saul tabata busk’é pa mata. Jonatan a bai te na e desierto di Hudea na Hores pa animá su amigu pa e konfia den Yehova. Jonatan a bis’é: “No tene miedu . . . lo bo ta rei di Israel, i nèt despues di bo t’ami.”—1 Sam. 23:16, 17.

3. Kiko tabata mas importante pa Jonatan, i kon nos por sa esei? (Wak e promé plachi.)

3 Por lo general, nos ta atmirá hende leal. Pero nos ta atmirá Jonatan djis pasobra e tabata leal na David? Nò. Lealtat na Yehova tabata e kos di mas importante p’e, asta mas ku bira rei. De echo, ta p’esei mes e tabata leal na David i no a mir’é komo un rival. El a asta yuda David konfia den Yehova. Pues ta bisto ku tur dos hòmber a kumpli lealmente ku loke nan a hura: “SEÑOR lo ta entre ami i abo, i entre mi desendientenan i bo desendientenan pa semper.”—1 Sam. 20:42.

4. (a) Kiko lo hasi nos berdaderamente felis i satisfecho? (b) Kiko nos lo trata den e artíkulo akí?

4 Komo kristiannan, nos tambe mester ta leal na nos famia, amigu- i rumannan. (1 Tes. 2:10, 11) Pero mas importante ainda, nos mester ta leal na Yehova, esun ku a duna nos bida. (Rev. 4:11) Ora nos keda leal na dje, nos lo ta berdaderamente felis i satisfecho. Pero nos mester keda leal na Dios asta ora nos haña nos ku pruebanan difísil. Den e artíkulo akí, nos lo konsiderá kon e ehèmpel di Jonatan por yuda nos keda leal na Yehova den kuater situashon difísil: (1) ora nos ta sinti ku un hende den puesto di outoridat no meresé nos rèspèt, (2) ora di skohe na ken nos mester ta leal, (3) ora nos ta ser husgá òf tratá na un manera inhustu i (4) ora ta difísil pa kumpli ku un promesa.

ORA NOS TA SINTI KU UN HENDE DEN PUESTO DI OUTORIDAT NO MERESÉ NOS RÈSPÈT

5. Dikon no tabata fásil pa e pueblo keda leal na Yehova tempu Saul tabata rei?

5 Maske Yehova a ungi Saul pa ta rei di Israel, mas despues el a desobedesé Yehova, i p’esei Yehova a rechas’é. (1 Sam. 15:17-23) Apesar di esei, Yehova no a kit’é mesora for di su puesto, i esei a pone e lealtat di e pueblo na prueba. No tabata fásil pa e pueblo keda leal na Yehova ora ku e rei ku é mes a skohe pa ‘sinta riba su trono’ tabata hasi hopi malu.—1 Kró. 29:23.

6. Kon nos por sa ku Jonatan a keda leal na Yehova?

6 Ora Saul a bira desobediente, su yu Jonatan sí a keda leal na Yehova. (1 Sam. 13:13, 14) Profeta Samuel a bisa: “Pasobra SEÑOR lo no bandoná su pueblo pa motibu di su gran nòmber.” (1 Sam. 12:22) Jonatan a demostrá ku el a kere e palabranan ei ora ku un ehérsito filisteo ku 30.000 garoshi di guera a menasá Israel. Saul tabatin solamente 600 hòmber, i ta e ku Jonatan so tabata armá. Apesar di esei, Jonatan a bai na un pòst militar filisteo ku solamente e hóben ku tabata karga su arma. Ku konfiansa Jonatan a bis’é: “Nada no por stroba SEÑOR di salba, tantu pa medio di hopi komo pa medio di poko.” Nan dos a ataká e filisteonan i a mata 20 hòmber. Jonatan a demostrá fe den Yehova, i Yehova a bendishon’é. Anto Yehova a pone tera kuminsá sagudí, i e filisteonan a haña miedu. Nan a keda tur konfundí i a kuminsá ataká otro i mata otro. Asina e israelitanan a gana e bataya.—1 Sam. 13:5, 15, 22; 14:1, 2, 6, 14, 15, 20.

7. Kon Jonatan a kooperá ku su tata?

7 Maske Saul a sigui desobedesé Yehova, Jonatan a sigui obedesé su tata basta loke su tata a pidié no a bai kontra boluntat di Dios. Por ehèmpel, nan a bringa huntu den guera pa defendé e pueblo di Dios.—1 Sam. 31:1, 2.

8, 9. Kon nos por demostrá lealtat na Dios ora nos ta mustra rèspèt na esnan ku ta den puesto di outoridat?

8 Un manera ku nos por imitá Jonatan i demostrá ku nos ta leal na Yehova ta ora nos ta obedesé outoridatnan gubernamental te kaminda esei ta posibel, apesar ku nos ta sinti ku algun di nan no meresé nos rèspèt. Por ehèmpel, kisas un funshonario di gobièrnu ta korupto, pero tòg nos tin ku respetá su posishon pasobra nos mester ta sumiso na “outoridatnan superior.” (Lesa Romanonan 13:1, 2.) De echo, nos mester respetá esnan ku Yehova a pone den puesto di outoridat, inkluso esnan den famia i den kongregashon. Dje manera ei nos ta mustra ku nos ta leal na Yehova.—1 Kor. 11:3; Heb. 13:17.

Un manera pa demostrá lealtat na Dios ta ora nos ta mustra rèspèt na nos kasá asta ora e no ta sirbi Yehova (Wak paragraf 9)

9 Olga, [1] un ruman di Suramérika, a demostrá lealtat na Dios ora el a mustra rèspèt pa su kasá maske su kasá tabata trat’é malu. Pa años, su kasá tabata insult’é, nenga di papia kuné i asta menas’é di kita nan yunan for di dje i bai lag’é djis pasobra e ta un Testigu di Yehova. Pero Olga no a paga malu ku malu i a hasi esfuerso pa ta un bon esposa. E tabata kushiná pa su esposo, laba su pañanan i kuida algun famia di su kasá. (Rom. 12:17) I ora ku tabata posibel, e tabata kompañá su kasá ora di bishitá famia òf kolega di trabou. Por ehèmpel, ora su kasá mester a biaha bai un otro stat pa entiero di su tata, Olga a prepará nan yunan i pone tur kos kla pa e biahe. Anto ora nan tabata na e entiero, el a para warda pafó di e misa te ora e seremonia a kaba. Su pasenshi i rèspèt a duna bon resultado. Despues di hopi aña, su kasá a kuminsá trat’é mihó, i awor e ta hiba Olga Salòn di Reino, ta enkurash’é pa bai reunion i tin biaha asta e ta bai Salòn ku Olga.—1 Ped. 3:1.

ORA DI SKOHE NA KEN NOS MESTER TA LEAL

10. Kon Jonatan tabata sa na ken e mester tabata leal?

10 Ora Jonatan a haña sa ku Saul kier a mata David, Jonatan a hañ’é ta tuma un desishon difísil. Na ken e mester tabata leal? Di un banda, e mester a obedesé su tata, ma di otro banda, el a hasi un promesa na David. Pero Jonatan tabata sa ku Dios tabata ku David i no ku Saul. P’esei, Jonatan a skohe pa ta leal na David i no na Saul. El a spièrta David pa bai skonde i despues ora ku e tabata papia ku Saul, el a papia bon di David.—Lesa 1 Samuel 19:1-6.

11, 12. Kon nos amor pa Yehova ta yuda nos skohe pa ta leal na dje?

11 Alice, un ruman di Australia, tambe mester a disidí na ken e mester ta leal. Ora el a kuminsá studia Beibel, e tabata konta su famia tokante tur e kosnan bon ku e tabata siña. Mas despues, Alice a splika su famia pakiko lo e no selebrá Pasku mas. Na promé instante, nan a keda poko desapuntá, ma despues nan a rabia mashá. Nan a haña ku el a bira lomba pa nan. Su mama a asta bis’é ku e no kier a mir’é mas. Alice a konta: “E kos ei a dal mi duru, i mi a sinti mi di hùrt pasobra mi ta stima mi famia mashá. Pero mi a disidí ku mi kier a pone Yehova i su Yu na promé lugá den mi bida, i na e siguiente asamblea, mi a batisá.”—Mat. 10:37.

12 Si nos no tene kuidou, lealtat na skol, un nashon òf un ekipo di deporte por bira mas importante ku nos lealtat na Dios. Por ehèmpel, Henry gusta hunga ahedres. Su skol a gana e kampeonato di ahedres hopi biaha, i e kier a hasi su bèst pa nan bolbe gana. Pero el a atmití: “Poko poko pero sigur lealtat na mi skol a kuminsá bira mas importante ku mi lealtat na Dios. Mi mester a hunga den wikènt, i mi no tabata sobra masha tempu pa bai reunion i sirbishi. P’esei mi a disidí di stòp di hunga ahedres pa mi skol.”—Mat. 6:33.

13. Kon lealtat na Dios por yuda nos trata ku problema den famia?

13 Tin biaha, ta difísil pa disidí na kua miembro di famia nos mester ta leal. Por ehèmpel, Ken a bisa: “Mi tabata ke bishitá mi mama di edat avansá regularmente i lag’é keda serka nos de bes en kuando. Pero mi mama i mi kasá no tabata parti un pan ku otro. Na promé instante, mi a haña mi ku un dilema pasobra mi no por a agradá esun sin desagradá e otro. Ma mi a realisá ku den un situashon asina, mi mester ta leal promé na mi kasá. Pues mi a buska un solushon ku ta aseptabel pa mi kasá.” Lealtat na Dios i rèspèt pa su Palabra a duna Ken e kurashi pa splika su kasá pakiko e tin ku trata su mama ku bondat i pakiko su mama mester mustra rèspèt na su esposa.—Lesa Génesis 2:24; 1 Korintionan 13:4, 5.

ORA NOS TA SER HUSGÁ ÒF TRATÁ NA UN MANERA INHUSTU

14. Kon Saul a trata Jonatan na un manera inhustu?

14 Nos lealtat na Yehova por ser poné na prueba si un ruman den puesto di outoridat den kongregashon ta husga nos òf trata nos na un manera inhustu. Jonatan tabata den un situashon asina. Ta Yehova mes a nombra Rei Saul, pero tòg Saul a trata su yu malu. E no a komprondé dikon Jonatan tabata hopi bon amigu di David. Saul a rabia masha pisá i a humiá Jonatan dilanti di hopi hende. Apesar di esei, Jonatan no a tuma vengansa. El a keda leal na Yehova i na David, kende ku tempu lo a bira rei di Israel.—1 Sam. 20:30-41.

15. Kon nos mester reakshoná si un ruman ta trata nos na un manera inhustu?

15 E ansianonan di kongregashon ta hasi esfuerso pa trata tur hende na un manera hustu. Pero nan tambe ta imperfekto, i kisas nan no ta komprondé dikon nos ta hasi algu. (1 Sam. 1:13-17) Pero pase loke pase no laga nada stroba nos di keda leal na Yehova, asta ora nos ta ser husgá òf tratá na un manera inhustu.

ORA TA DIFÍSIL PA KUMPLI KU UN PROMESA

16. Den ki situashonnan nos mester keda leal na Yehova i no ser egoista?

16 Saul tabata ke pa Jonatan bira rei i no David. (1 Sam. 20:31) Pero en bes di tabata egoista i trata di bira rei, Jonatan a bira amigu di David i a keda leal na dje i na Yehova. Nos por imitá e ehèmpel di Jonatan si nos tene na mente ku si nos ke ta aseptabel pa Yehova, nos lo kumpli ku nos promesa, asta ora esei no ta kumbiní nos. (Sal. 15:4) Por ehèmpel, si nos sera un kombenio di negoshi, nos lealtat na Dios i rèspèt pa su Palabra lo motivá nos pa kumpli ku e kombenio ei, aunke esei resultá di ta mas difísil ku nos a ferwagt. Anto, kiko si nos matrimonio no ta bai manera nos a pensa? Nos amor pa Dios lo motivá nos pa keda leal na nos kasá.—Lesa Malakías 2:13-16.

Si nos sera un kombenio di negoshi, nos lo kumpli kuné pasobra nos ta leal na Dios i ta respetá su Palabra (Wak paragraf 16)

17. Kon e artíkulo akí a yuda bo?

17 Siguramente nos tur ke imitá e ehèmpel di Jonatan i keda leal na Dios i no buska nos mes interes. Meskos ku Jonatan, laga nos ta leal na nos rumannan, asta ora nan faya ku nos. Ora nos keda leal na Yehova asta ora nos haña nos ku pruebanan difísil, nos ta hasi su kurashon kontentu i nos lo ta berdaderamente felis. (Pro. 27:11) Si nos keda leal na Yehova, nos por tin sigur ku semper lo e hasi loke ta mihó pa nos. Den e siguiente artíkulo nos lo siña lèsnan importante di hende ku tabata biba den tempu di David ku tabata leal i otronan ku no tabata leal.

^ [1] (paragraf 9) A kambia algun nòmber.