Bai na kontenido

Bai na kontenido

Defendé e Bon Notisia Dilanti di Outoridat

Defendé e Bon Notisia Dilanti di Outoridat

“MI A skohe e hòmber akí pa hiba mi nòmber na e nashonnan, i tambe na reinan.” (Echo. 9:15) Asina Hesus a bisa di un hòmber ku a kaba di kombertí na kristianismo; e hòmber hudiu ku despues a bira konosí komo apòstel Pablo.

Un di e “reinan” ei tabata e emperador romano Nero. Kon lo bo a sinti si bo tabatin ku defendé bo fe dilanti di un gobernante asina? Kon ku bai bin, kristiannan ta ser animá pa imitá Pablo. (1 Kor. 11:1) Un manera ku nos por hasi esei tin di haber ku e eksperensianan ku Pablo tabatin ku e sistemanan hudisial den su tempu.

E Lei di Moises tabata e lei na Israel, i e tabata kontené normanan moral pa hudiunan deboto na tur parti di mundu. Despues di Pentekòste di aña 33, e sirbidónan berdadero di Dios no mester a sigui e Lei di Moises mas. (Echo. 15:28, 29; Gal. 4:9-11) Ma Pablo i otro kristiannan no a papia sin rèspèt tokante e Lei, i esei a pone ku nan por a prediká sin problema den hopi komunidat hudiu. (1 Kor. 9:20) De echo, na vários okashon Pablo a bai na e sinagoganan kaminda e por a prediká na hende ku tabata sa di e Dios di Abraham i ku kende Pablo por a rasoná a base di e Skritura Hebreo.—Echo. 9:19, 20; 13:5, 14-16; 14:1; 17:1, 2.

E apòstelnan a skohe Herúsalèm komo e promé lugá for di kua nan por a dirigí e trabou di prediká. Nan tabata siña hende riba un base regular na e tèmpel. (Echo. 1:4; 2:46; 5:20) Pablo a bai Herúsalèm algun biaha, i riba un di e biahenan ei nan arest’é einan. Esei a kuminsá un proseso legal ku finalmente a hib’é Roma.

PABLO I E LEI ROMANO

Kiko e outoridatnan romano lo tabata opiná di e kreensianan ku Pablo tabata papia di dje? Pa kontestá e pregunta ei, ta bon pa tuma nota kiko e romanonan tabata pensa di religion en general. Nan no tabata fòrsa e diferente gruponan étniko den nan imperio pa bira lomba pa nan religion, eksepto si for di nan punto di bista un religion tabata un peliger pa e Estado òf pa nan normanan moral.

Roma a duna e hudiunan hopi derecho den e Imperio Romano. E buki Backgrounds of Early Christianity ta bisa: “Hudaismo tabatin un posishon masha privilegiá den e Imperio Romano. . . . E hudiunan tabata liber pa praktiká nan religion i no tabata obligá pa adorá e diosnan di e estado Romano. Nan por a disidí kon pa hiba nan bida den nan mes komunidat a base di nan mes leinan.” Nan no tabatin nodi di drenta den servisio militar tampoko. * Pablo a hasi uso di e protekshon ku lei romano a duna e religion hudiu pa e defendé kristianismo dilanti di outoridat romano.

E opositornan di Pablo a purba di usa vários manera pa instigá e pueblo i e outoridatnan pa bai kontra dje. (Echo. 13:50; 14:2, 19; 18:12, 13) Wak kiko a sosodé na un okashon. E ansianonan kristian di e kongregashon di Herúsalèm a tende di un rumor ku tabata kore entre e hudiunan ku Pablo tabata prediká pa “nan legumai Lei di Moises.” E rumornan ei por a pone algun hudiu ku a kaba di kombertí na kristianismo pensa ku Pablo no tabata respetá Dios su leinan. Ademas, e Sanedrin por a deklará ku kristianismo tabata un apostasia di hudaismo. Si esei a sosodé, e hudiunan ku tabata asosiá ku e kristiannan por a haña kastigu. E komunidat lo por a rechasá nan, i nan lo a ser prohibí pa prediká den tèmpel òf sinagoga. P’esei, pa proba ku e rumornan ei tabata falsu, e ansianonan di e kongregashon a konsehá Pablo pa bai na e tèmpel i hasi algu ku Dios no a rekerí di dje, ma ku no tabata robes tampoko.—Echo. 21:18-27.

Pablo a hasi esei, i asina el a haña oportunidat pa “defendé e bon notisia i establesé e derecho legal di predik’é.” (Flp. 1:7) Na e tèmpel, e hudiunan a lanta kontra Pablo i kier a mat’é. E komandante militar romano a arestá Pablo. Ora nan tabata prepará pa sut’é, el a revelá na nan ku e tabata un siudadano romano. Esei a pone ku nan a hib’é Sesarea, kaminda e romanonan tabata goberná Hudea. Einan el a haña oportunidat sin igual pa duna un bon testimonio dilanti di outoridat. Muy probablemente, ta esei a laga hende ku no tabata sa masha di kristianismo haña sa mas tokante dje.

Echonan kapítulo 24 ta deskribí e huisio di Pablo dilanti Feliks, e gobernador romano di Hudea, kende ya kaba a tende algu di loke e kristiannan tabata kere aden. E hudiunan a akusá Pablo di a kibra lei romano na por lo ménos tres manera. Nan a bisa ku e tabata instigá rebelion entre e hudiunan den e imperio, ku e tabata lider di un sekta peligroso i ku e tabata purba di profaná e tèmpel, ku tabata bou di protekshon di lei romano. (Echo. 24:5, 6) E akusashonnan ei por a pone nan sentensi’é na morto.

Ta interesante pa kristiannan awe analisá kiko Pablo a hasi ora nan a lanta e akusashonnan ei kontra dje. El a keda trankil i a sigui mustra rèspèt. Pablo a referí na e Lei i e buki di e Profetanan i a rekurí na e derecho legal pa adorá ‘e Dios di su antepasadonan.’ Esei tabata un derecho ku e hudiunan tabatin bou di lei romano. (Echo. 24:14) Ku tempu, Pablo a haña chèns di papia tokante su fe i defendé e bon notisia dilanti di e siguiente gobernador, Porsio Festo, i tambe Rei Heródes Agripa.

Finalmente, pa Pablo haña un huisio imparsial, el a bisa: “Mi ta apelá na Sésar!” E tempu ei, Sésar tabata e gobernante di mas poderoso.—Echo. 25:11.

E HUISIO DI PABLO DEN E KORTE DI SÉSAR

Mas despues un angel a bisa Pablo: “Bo tin ku presentá dilanti di Sésar.” (Echo. 27:24) E emperador romano Nero a bisa na komienso di su reinado ku no ta é mes lo a husga tur kaso. Durante e promé ocho añanan di su reinando, mayoria di biaha e tabata delegá e trabou ei na otro hende. E buki The Life and Epistles of Saint Paul ta bisa ku ora Nero a aseptá pa husga un kaso, e tabata tende e kaso den su palasio, kaminda tabatin un grupo di konsehero eksperensiá i ku influensia ku tabata yud’é.

Beibel no ta bisa si ta Nero mes a skucha i husga Pablo òf si el a asigná otro hende pa skucha Pablo su apelashon i despues kont’é di e kaso. Sea kual sea e kaso, muy probablemente Pablo a splika ku e tabata adorá e Dios di e hudiunan i ku el a urgi tur hende pa duna gobièrnu e rèspèt ku e meresé. (Rom. 13:1-7; Tito 3:1, 2) Ta parse ku e manera ku Pablo a defendé e bon notisia dilanti di outoridatnan gubernamental a duna bon resultado; e korte di Sésar a laga Pablo sali liber.—Flp. 2:24; Flm. 22.

NOS ENKARGO PA DEFENDÉ E BON NOTISIA

Hesus a bisa su disipelnan: “Nan lo hiba boso asta dilanti di gobernador i rei pa mi motibu; e ora ei boso lo por duna nan i e nashonnan testimonio di mi.” (Mat. 10:18) Ta un privilegio pa representá Hesus den e manera ei. Nos esfuerso pa defendé e bon notisia por resultá den viktorianan legal. Klaru ku loke hende imperfekto disidí no ta ‘establesé e derecho legal di prediká’ e bon notisia den un sentido kompleto. Ta e Reino di Dios so lo trese alivio permanente di opreshon i inhustisia.—Ekl. 8:9; Yer. 10:23.

Pero asta den nos tempu e nòmber di Yehova por ser glorifiká ora kristiannan defendé nan fe. Meskos ku Pablo, nos mester purba di keda trankil i ser sinsero i papia ku konvikshon. Hesus a bisa su siguidónan ku nan lo no tin nodi di ‘prepará di antemano kon nan lo presentá nan defensa, pasobra lo e duna nan palabra i sabiduria ku tur nan opositornan huntu lo no por resistí ni kontradisí.’—Luk. 21:14, 15; 2 Tim. 3:12; 1 Ped. 3:15.

Ora kristiannan defendé nan fe dilanti di rei-, gobernadornan òf otro outoridat, nan por duna testimonio na hende ku nan lo no topa fásilmente den nan predikashon. Algun desishon faborabel di korte a refiná e leinan di sierto pais i asina protehá libertat di ekspreshon i di religion. Pero sin importá e resultado di e kasonan ei, e kurashi ku e sirbidónan di Dios ta demostrá bou di prueba ta hasi Dios kontentu.

Ora nos defendé nos fe, e nòmber di Yehova ta ser halsá

^ par. 8 E eskritor James Parkes a bisa: “E hudiunan . . . tabatin derecho di keda ku nan mes kustumbernan. No tabatin nada spesial na e echo ku nan a risibí e privilegionan akí, pasobra ku esei e romanonan a djis sigui nan kustumber di duna e diferente partinan di nan imperio mas tantu outonomia posibel.”