Bai na kontenido

Bai na kontenido

ARTÍKULO DI ESTUDIO 31

“Bira Firme, Inmovibel”

“Bira Firme, Inmovibel”

“Mi rumannan stimá, bira firme, inmovibel.”—1 KOR. 15:58.

KANTIKA 122 Sea Firme, Inmovibel!

UN BISTA ADELANTÁ a

1-2. Den ki sentido un kristian ta manera un edifisio haltu? (1 Korintionan 15:58)

 NA 1978, hende na Tokio a kuminsá mira konstrukshon di un edifisio masha haltu. Esei a preokupá nan pasobra den e área ei sa tin hopi temblor. Ma, e ingenieronan a tene kuenta ku esei. Nan a diseñá e edifisio pa ta fuerte pero sufisiente fleksibel pa wanta temblor. Komo kristian, nos ta manera e edifisio haltu ei. Den ki sentido?

2 Un kristian mester ta tantu firme komo fleksibel. Pero, ora ta trata di Yehova su lei- i normanan, e mester ta firme i inmovibel. (Lesa 1 Korintionan 15:58.) E mester ta “kla pa obedesé” Dios i nada no mester pon’é kambia di idea. Pero, si e situashon ta permití òf ta nesesario anto no ta trata di Yehova su lei- i normanan, un kristian mester ta rasonabel, òf fleksibel. (Sant. 3:17) Si nos tin e punto di bista balansá ei, nos lo no ta ni muchu rígido ni muchu tolerante. Den e artíkulo akí nos lo mira kon nos por ta firme i inmovibel. Tambe, nos ta bai mira sinku kos ku Satanas ta usa pa pone nos kambia di idea i stòp di obedesé Yehova. I, nos ta bai mira kon nos por resistí Satanas su atakenan.

KI ORA NOS MESTER TA FIRME?

3. Ki leinan Yehova a duna nos na Echonan 15:28 i 29?

3 Yehova ta e úniko den universo ku tin derecho di traha lei. I semper el a hasi sigur ku su leinan ta komprendibel pa su pueblo. (Isa. 33:22) Por ehèmpel, kuerpo gobernante di promé siglo a menshoná tres área ku kristiannan mester keda firme. Nan mester (1) rechasá idolatria i adorá Yehova so, (2) respetá sanger komo algu sagrado i (3) hasi esfuerso pa obedesé e normanan moral haltu di Beibel. (Lesa Echonan 15:28, 29.) Kon kristiannan awe por obedesé Yehova den e tres áreanan ei?

4. Kon nos ta mustra ku nos ta adorá Yehova so? (Revelashon 4:11)

4 Nos ta rechasá idolatria i ta adorá Yehova so. Yehova a bisa e israelitanan pa adorá e so. (Deu. 5:6-10) I ora Diabel a purba di hinka Hesus den tentashon, Hesus a lag’é komprondé bon kla ku ta Yehova so nos tin ku adorá. (Mat. 4:8-10) P’esei, nos no ta adorá niun opheto religioso. Tampoko nos no ta adorá hende. Por ehèmpel, nos no ta trata niun polítiko, lider religioso, atleta òf kualke persona famoso komo si fuera ta dios nan ta. Nos ta adorá Yehova so, esun ku “a krea tur kos.”—Lesa Revelashon 4:11.

5. Dikon nos ta respetá bida i sanger komo algu sagrado?

5 Nos ta respetá bida i sanger komo algu sagrado. Dikon? Pasobra Yehova a bisa ku sanger ta simbolisá bida, i bida ta un regalo presioso ku el a duna nos. (Lev. 17:14) E promé biaha ku Yehova a duna hende pèrmit pa kome karni, el a prohibí nan di kome sanger. (Gén. 9:4) El a ripití e mandamentu ei ora ku el a duna Israel e Lei. (Lev. 17:10) Anto den promé siglo, el a usa su spiritu santu pa dirigí kuerpo gobernante pa instruí tur kristian pa “sigui apstené . . . di sanger.” (Echo. 15:28, 29) Nos tambe ta pega firmemente na e mandamentu ei ora nos tin ku tuma desishon tokante tratamentu médiko. b

6. Ki esfuerso nos tin ku hasi pa obedesé Yehova su normanan moral haltu?

6 Nos ta obedesé Yehova su normanan moral haltu. (Heb. 13:4) Na Kolosensenan 3:5, Apòstel Pablo ta duna nos e siguiente konseho: “Mata e inklinashonnan di [nos] kurpa.” Loke e kier a bisa ta ku nos mester ta firme i determiná pa lucha kontra nos deseonan robes. Por ehèmpel, nos lo evitá di wak òf hasi kualke kos ku por lanta deseo pa kometé fornikashon, esta, inmoralidat seksual. (Yòb 31:1) Anto ora nos haña nos ku tentashon, mesora nos ta stòp di pensa òf hasi algu ku lo por daña nos amistat ku Yehova.

7. Kiko mester ta nos determinashon, i dikon?

7 Yehova ke pa nos ta “obediente di kurason.” (Rom. 6:17) Loke e ta pidi nos hasi, semper ta pa nos mes bon i nos no por skohe kua di su leinan nos ta obedesé i kua nò. (Isa. 48:17, 18; 1 Kor. 6:9, 10) Nos ta hasi tur nos esfuerso pa agradá Yehova i pa nos tin e mesun kurashi ku e salmista ku a bisa: “Mi ta determiná pa obedesé bo normanan henter mi bida, sí, te na mi morto.” (Sal. 119:112) Pero, Satanas lo purba di hasi tur loke e por pa pone nos kambia di idea i stòp di obedesé Yehova. Kon e ta hasi esei?

KON SATANAS TA ATAKÁ NOS?

8. Ki táktika Satanas ta usa kontra nos?

8 Persekushon. Satanas ta ataká nos di manera físiko i emoshonal. Su meta ta pa “habraká” nos i kibra nos amistat ku Yehova. (1 Ped. 5:8) Kristiannan di promé siglo a ser menasá, batí i asta matá pasobra nan tabata determiná pa keda firme. (Echo. 5:27, 28, 40; 7:54-60) Te ainda Satanas ta usa e táktika ei. Nos ta mira esei den e manera kruel ku gobièrnu di Rusia i di otro pais ta trata nos rumannan, i e manera ku hende ta persiguí nos rumannan di un manera òf otro.

9. Duna un ehèmpel di preshon sutil ku Satanas ta usa.

9 Preshon sutil. Fuera di persekushon, Satanas ta usa “trampanan” ku nos no ta ripará mesora. (Efe. 6:11) Wak kiko a pasa ku Bob, un ruman ku mester a drenta hospital pa un operashon. El a bisa e dòkternan ku bou di niun sirkunstansia e no ke sanger. E siruhano a bisa ku lo e respetá su desishon. Pero, e anochi promé ku su operashon, un di e dòkternan a bini serka dje despues ku su famia a bai. El a bisa Bob ku muy probablemente lo no usa sanger, pero ku nan lo tiné einan pa por si akaso. Kisas e dòkter a pensa ku Bob lo kambia di idea si su famia no t’ei. Pero, Bob a keda firme anto a bis’é ku e no ke sanger bou di niun sirkunstansia.

10. Dikon nos mester tene kuidou ku mundu su manera di pensa? (1 Korintionan 3:19, 20)

10 Mundu su manera di pensa. Si nos kuminsá pensa meskos ku hende ku no ta respetá e leinan di Yehova, nos por bira lomba pa Yehova i stòp di tene kuenta ku su normanan. (Lesa 1 Korintionan 3:19, 20.) Hopi biaha, “sabiduria di e mundu akí” ta animá hende pa sede na deseonan di karni. Den promé siglo, hendenan na Pérgamo i Tiatira tabata adorá dios falsu i tabata hiba un bida inmoral; algun kristian a kuminsá imitá nan. Hesus a duna konseho fuerte na e kongregashonnan den e statnan ei pasobra nan tabata tolerá inmoralidat seksual. (Rev. 2:14, 20) Awe, hende rònt di nos ta purba di pone nos pensa meskos ku nan. Kisas famia- i konosínan por traha riba nos emoshonnan pa purba di laga nos kambia di idea. Por ehèmpel, nan por bisa ku Beibel ta ouderwets i no tin nada malu pa lòs un tiki i bai tras di nos deseonan.

11. Kiko nos mester evitá?

11 Tin biaha, nos por pensa ku e instrukshon ku Yehova ta duna no ta sufisiente kla. I nos por haña gana di “bai mas leu di loke ta pará skirbí.” (1 Kor. 4:6) E lidernan religioso den tempu di Hesus tabata bon den esei. Nan a agregá nan mes reglanan na e Lei i esei tabata un karga pa e hendenan. (Mat. 23:4) Yehova ta duna nos instrukshon kla mediante su Palabra i organisashon. Nos no tin nodi di agregá nada. (Pro. 3:5-7) P’esei, no bai mas leu ku loke ta pará skirbí den Beibel ni pone regla pa bo rumannan riba kosnan personal.

12. Kon Satanas ta usa “engaño bano”?

12 Ideanan engañoso. Satanas ta usa “engaño bano” i “e kosnan básiko di mundu” pa engañá i habri hende for di otro. (Kol. 2:8) Den promé siglo, e tabata usa filosofia basá riba pensamentu di mundu, siñansanan hudiu no bíbliko i e siñansa ku kristiannan mester a kumpli ku Lei di Moises. E ideanan ei a engañá hende pasobra nan a kita nan atenshon for di Yehova, e berdadero Fuente di sabiduria. Awe Satanas ta usa medionan di komunikashon i retnan sosial pa plama teorianan di konspirashon (conspiracy theories) i notisia falsu ku polítikonan ta promové. Esei a sosodé hopi durante e pandemia di COVID-19. c Rumannan ku a sigui guia i instrukshon di nos organisashon a spar nan mes for di hopi problema i strès kompará ku esnan ku a bai tras di informashon falsu tabatin.—Mat. 24:45.

13. Kon Satanas ta purba di distraé nos?

13 Distraishon. Nos mester keda enfoká riba “e kosnan mas importante.” (Flp. 1:9, 10) Distraishon por kita hopi di e tempu i energia ku nos por a usa pa kosnan mas útil. Asta kosnan normal manera kome, bebe, rekreá i trabou, por bira un distraishon si nos hasi nan e kos di mas importante den nos bida. (Luk. 21:34, 35) Ademas, tur dia den notisia tin kantidat di debate sosial i polítiko. No laga e tipo di situashonnan ei distraé bo. Sino, den bo mente i kurason, bo por kuminsá skohe un banda. Satanas ta usa persekushon, preshon sutil, mundu su manera di pensa, ideanan engañoso i distraishon ku e meta pa stòp nos di ta determiná di hasi loke ta korekto. Awor laga nos wak kiko nos por hasi pa keda firme apesar di su atakenan.

YUDANSA PA KEDA FIRME

Nos por keda firme, ora nos pensa riba nos dedikashon i boutismo, studia Dios su Palabra, meditá riba dje, hasi nos kurason firme i konfia den Yehova (Wak paragraf 14-18)

14. Kiko por yuda nos keda firme?

14 Pensa riba bo dedikashon i boutismo. Dikon bo a tuma e pasonan ei? Pasobra bo ke tabata na banda di Yehova. Bo ta kòrda ainda kiko a konvensé bo ku b’a haña e bèrdat? B’a haña sa ku Yehova ta bo Tata den shelu i a kuminsá respet’é i stim’é. B’a a haña mas fe i bo a arepentí. B’a stòp di hasi e kosnan ku Yehova ta odia i a kuminsá hasi e kosnan ku e ta gusta. Anto b’a sinti un alivio ora bo a realisá ku Yehova a pordoná bo. (Sal. 32:1, 2) B’a kuminsá bai reunion i kompartí tur e kosnan bunita ku bo a siña ku otro hende. Awor ku bo ta dediká i batisá i ta kana riba e kaminda ku ta hiba na bida, bo ke hasi tur bo esfuerso pa keda kana riba dje.—Mat. 7:13, 14.

15. Dikon ta bon pa studia i meditá?

15 Studia Dios su Palabra i meditá riba dje. Si un palu su raisnan ta fuerte i hundu, e no ta kai. Asina tambe, si nos tin un fe fuerte den Yehova, nos tambe lo por para firme. Segun ku un palu ta krese, su raisnan ta bai mas hundu i ta kore bai mas leu. Segun ku nos ta studia i meditá, nos ta fortalesé nos fe i bira mas konvensí ku Yehova su manera di hasi kosnan semper ta mihó. (Kol. 2:6, 7) Kòrda kon Yehova su instrukshon i konsehonan a protehá su sirbidónan den pasado. Por ehèmpel, Ezekiel a presta bon atenshon ora ku den un vishon el a mira un angel midi e tèmpel. E vishon ei a fortalesé Ezekiel, i e ta siña nos kon pa sigui Yehova su normanan tokante adorashon puru. d (Eze. 40:1-4; 43:10-12) P’esei, ta bon pa nos tuma tempu pa studia i meditá riba e kosnan profundo den Dios su Palabra.

16. Kiko a yuda Bob? (Salmo 112:7)

16 Hasi bo kurason firme. Rei David a bisa ku nunka lo e stòp di stima Yehova. El a kanta: “O Dios, mi kurason ta fiel na bo.” (Sal. 57:7) Nos tambe por tin un kurason fiel, esta, firme, ku ta konfia plenamente den Yehova. (Lesa Salmo 112:7.) Esei ta loke a yuda Bob, menshoná na paragraf 9. Ora ku el a tende ku e dòkternan lo tin sanger disponibel djis por si akaso, mesora el a bisa ku si tin kualke chèns ku nan lo dun’é sanger, e ta kue su kaminda bai. Despues Bob a bisa: “Mi no a pensa dos biaha ni mi no tabatin miedu di loke lo bai pasa.”

Si nos hasi esfuerso pa nos fe ta fuerte, nos por keda firme sin importá kiko sosodé (Wak paragraf 17)

17. Kiko nos ta siña for di Bob? (Wak e plachi.)

17 Kon bini Bob por a keda firme asina? Di promé, e tabata determiná pa hasi Yehova kontentu. Di dos, el a tuma su tempu pa haña sa loke Beibel i nos publikashonnan ta bisa tokante kon sagrado bida i sanger ta. I di tres, e tabata konvensí ku Yehova lo rekompens’é si e sigui Su instrukshonnan. Bob por a keda firme pasobra el a tuma su desishon hopi tempu promé ku el a bai hospital. Nos tambe por tin un kurason firme, sea kual sea e pruebanan ku nos pasa aden.

Ku kurashi Barak i su hòmbernan ta kore tras di e ehérsito di Sísera (Wak paragraf 18)

18. Kiko nos ta siña for di Barak? (Wak e plachi riba portada.)

18 Konfia den Yehova. Barak tabatin éksito pasobra el a konfia den e instrukshonnan ku Yehova a dun’é. Aunke e tempu ei no tabatin ni sikiera eskudo ni lansa den henter Israel, Yehova a bisa Barak pa bai bringa kontra e ehérsito bon armá di Sísera, e komandante di e ehérsito kananeo. (Hues. 5:8) Profeta Débora a bisa ku Barak mester baha for di seru Tábòr pa bai bringa kontra Sísera i su 900 garoshinan. Aunke e ehérsito di Sísera lo tabatin bentaha riba tereno plat, tòg Barak a obedesé. Ora ku Barak i su sòldánan tabata baha for di e seru, Yehova a laga awa yobe masha duru. E garoshinan di Sísera a pegá den lodo i Yehova a yuda Barak gana e bataya. (Hues. 4:1-7, 10, 13-16) Asina tambe, Yehova lo duna nos viktoria si nos konfia den dje i den e instrukshonnan ku e ta duna nos mediante su organisashon.—Deu. 31:6.

SEA DETERMINÁ PA KEDA FIRME

19. Dikon bo ke keda firme?

19 Tanten ku nos ta biba den e mundu malbado akí, nos tin ku sigui lucha pa keda firme. (1 Tim. 6:11, 12; 2 Ped. 3:17) P’esei, sea determiná pa no laga persekushon, preshon sutil, e manera di pensa di mundu, ideanan engañoso ni distraishon stroba nos di keda firme. (Efe. 4:14) Hasi esfuerso pa keda firme i semper stima Yehova i obedesé su mandamentunan. Sinembargo, nos mester ta rasonabel i fleksibel tambe. Yehova i Hesus ta ekselente ehèmpelnan den esei. P’esei, den e siguiente artíkulo nos lo mira kiko nos por siña for di nan.

KANTIKA 129 Laga Nos Sigui Perseverá

a For di tempu di Ádam ku Eva, Satanas ta purba di konvensé hende ku nan mes por disidí pa nan mes loke ta bon i malu. E ke pa nos tin e mesun aktitut ei tokante Yehova su leinan i guia ku ta bini for di su organisashon. E artíkulo akí lo yuda nos lucha kontra e spiritu di independensia ei di Satanas su mundu i pa keda determiná pa semper obedesé Yehova.

b Pa mas informashon tokante kon pa respetá e punto di bista di Yehova tokante sanger, wak lès 39 den e buki Bo Por Disfrutá di Bida pa Semper!

c Wak e artíkulo “Protehá Bo Mes Kontra Informashon Falsu” riba jw.org.