Bai na kontenido

Bai na kontenido

Kristiannan Por Partisipá den e Festividatnan di Aña Nobo?

Kristiannan Por Partisipá den e Festividatnan di Aña Nobo?

E Punto di Bista Bíbliko

Kristiannan Por Partisipá den e Festividatnan di Aña Nobo?

“RIBA e mèrdia di bispu di Aña Nobo ta reina un trankilidat inusual,” segun Fernando, un dòkter na Brazil. “Anto rònt di 11 or djanochi, nan ta kuminsá yega: un fluho konstante di pashènt ku herida di kuchú òf di bala, tinernan leshoná den aksidente di tráfiko i esposanan maltratá. Kasi semper alkohòl ta un faktor.”

Tumando na kuenta loke ta ser sitá ariba, no ta un sorpresa ku un korant di Brazil a yama e promé dia di aña, dia internashonal di hende wayabá. Un agensia di notisia europeo ta bisa ku ‘Aña Nobo ta pa e persona ku de bes en kuando kier biba solamente pa plaser i satisfakshon propio,’ i a agregá ku esei ta “un ‘round’ mas den e bataya eterno di hende kontra alkohòl.”

Ta sierto ku no ta tur hende ta selebrá Aña Nobo dor di bebe di mas i kometé aktonan di violensia. De echo, hopi hende tin dushi rekuerdo dje okashon. Fernando, sitá ariba, ta bisa: “Komo mucha, nos tabata ansioso pa bispu di Aña Nobo yega. Semper tabatin hopi wega pa hunga, kuminda i ko’i bebe. Ora 12 or bati, nos tabata brasa otro i duna otro sunchi i deseá otro ‘Bon Aña!’”

Asina tambe hopi hende awe ta haña ku nan ta selebrá e festividatnan di Aña Nobo sin hasi di mas. Pero tòg, ta bon pa kristiannan eksaminá e orígen i nifikashon dje selebrashon popular aki. E festividatnan di Aña Nobo ta na konflikto ku loke Beibel ta siña?

Echonan di Pasado

E festividatnan di Aña Nobo no ta nobo. Inskripshonnan antiguo ta indiká ku 3.000 aña promé ku Kristu, nan tabata selebrá e festividatnan ei den Babilonia. E selebrashon ei, ku nan tabata tene meimei di mart, tabata unu krusial. Segun The World Book Encyclopedia: “N’e tempu ei e dios Marduk a disidí e destino dje pais p’e aña binidero.” Babilonia su selebrashon di aña nobo tabata dura 11 dia i a inkluí sakrifisio, proseshon i ritonan di fertilidat.

Pa un tempu, e romanonan tambe a kuminsá nan aña den luna di mart. Pero na aña 46 promé ku Era Komun, Emperador Julio César a dekretá ku aña nobo mester kuminsá dia promé di yanüari. E dia ei tabata dediká kaba na Jano, e dios di prinsipionan, i awor lo el a marka tambe e promé dia dje aña romano. E fecha a kambia, pero e ambiente karnavalesko a keda. E Cyclopedia di McClintock i Strong ta bisa ku riba promé di yanüari, hende “tabata entregá nan mes na eksesonan desenfrená i na vários klase di superstishon pagano.”

Te awe ritualnan superstisioso ta hunga un papel den festividatnan di Aña Nobo. Por ehèmpel, den algun área di Sur Amérika, hopi hende ta risibí Aña Nobo pará riba nan pia drechi. Otronan ta supla flùit i tira klapchi. Segun un kustumber cheko, bispu di Aña Nobo ta ora pa kome sòpi di lenteha (bonchi). Miéntras ku komo un tradishon slovako, hende ta pone plaka òf skama di piská bou di paña di mesa. E ritualnan ei, spesial pa kore ku fuku (mala suerte) i garantisá prosperidat, no ta nada mas ku un kontinuashon dje kreensia antiguo ku kambio di aña ta un tempu pa disidí destino.

E Punto di Bista Bíbliko

Beibel ta spièrta kristiannan pa “komportá nan mes desentemente . . . , no den parandiamentu i den buracheria.” * (Romanonan 13:​12-⁠14; Galationan 5:​19-21; 1 Pedro 4:⁠3) Ya ku hopi bes festividatnan di Aña Nobo ta ser karakterisá pa nèt e eksesonan ku Beibel ta kondená, kristiannan no ta partisipá den nan. Esaki no kier men ku kristiannan ta kibradó di fiesta. Al kontrario, nan sa ku vários bes Beibel ta bisa adoradónan dje Dios berdadero pa alegrá, i pa nan hasi esei pa vários motibu. (Deuteronomio 26:​10, 11; Salmo 32:11; Proverbionan 5:​15-19; Eklesiástes 3:22; 11:⁠9) Tambe Beibel ta rekonosé ku hopi bes kuminda i bebida ta kompañá okashonnan gososo.​—⁠Salmo 104:15; Eklesiástes 9:7a.

Sin embargo, manera nos a mira, selebrashon di Aña Nobo tin su rais den kustumbernan pagano. Adorashon falsu ta impuru i detestabel den bista di Yehova Dios, i kristiannan ta rechasá práktikanan ku tin tal orígen. (Deuteronomio 18:​9-12; Ezekiel 22:​3, 4) Apòstel Pablo a skirbi: “Ki kompañerismo hustisia tin ku inhustisia, i ki komunion lus tin ku skuridat? Òf ki armonia Kristu tin ku Belial?” Ku bon motibu anto Pablo a agregá: “No mishi ku loke ta impuru.”​—⁠2 Korintionan 6:​14-17a.

Tambe kristiannan ta realisá ku si nan partisipá den ritualnan superstisioso, esei no ta garantisá felisidat ni prosperidat; foral dor ku nan lo risibí Dios su desaprobashon pasobra nan a partisipá den tal festividatnan. (Eklesiástes 9:11; Isaías 65:​11, 12) Ademas, Beibel ta spièrta kristiannan pa ta moderá i pa komportá nan mes ku dominio propio. (1 Timoteo 3:​2, 11) Pues ta opvio ku lo no ta apropiado pa un hende ku ta bisa ku e ta sigui e siñansanan di Kristu, partisipá den un selebrashon ku ta ser karakterisá pa eksesonan desenfrená.

Pa atraktivo i dushi ku e festividatnan di Aña Nobo por ta, Beibel ta bisa nos pa “no mishi ku loke ta impuru” i pa “purifiká nos mes di tur impuresa di karni i spiritu.” Na esnan ku kumpli ku esei, Yehova ta ekstendé e garantia konmovedor aki: “Lo mi risibí boso. . . . Lo mi ta un Tata pa boso, i boso lo ta yu hòmbernan i yu muhénan pa mi.” (2 Korintionan 6:17b–7:⁠1) Sí, Yehova ta primintí bendishon i prosperidat eterno na esnan ku ta leal na dje.​—⁠Salmo 37:​18, 28; Revelashon 21:​3, 4, 7.

[Nota]

^ par. 12 Ora Pablo a referí na ‘parandiamentu i buracheria’ kisas el a inkluí loke tabata tuma lugá durante festividatnan di Aña Nobo, ya ku esei tabata popular na Roma den promé siglo.