Bai na kontenido

Bai na kontenido

Remordimentu Semper Ta Malu?

Remordimentu Semper Ta Malu?

E Punto di Bista Bíbliko

Remordimentu Semper Ta Malu?

AWENDIA hopi hende ta haña ku no ta bon pa bo sinti remordimentu. Nan ta pensa meskos ku Friedrich Nietzsche, un filósofo aleman ku a bisa: “Remordimentu ta e pió malesa ku a yega di plaga humanidat.”

Pero awor tin ekspertonan ku ta yegando na un konklushon diferente. Dr. Susan Forward, un terapista i outor rekonosí internashonalmente, ta bisa: “Pa un hende por ta responsabel i ku sintimentu, remordimentu ta esensial. E ta un medio ku bo konsenshi ta usa pa guia bo.” Wèl anto, semper remordimentu ta malu? Por tin sirkunstansia den kua remordimentu por yuda ku algu?

Kiko Ta Remordimentu?

Remordimentu ta e sintimentu ku ta lanta ora nos realisá ku nos a hùrt un hende ku nos ta stima, òf ora ku den kualkier otro manera nos keda sin kumpli ku normanan ku nos ke kumpli kuné den bida. Un obra di referensia ta splik’é asin’akí: “[Remordimentu tin di haber ku] un sintimentu di ku nos debe algu dor ku nos ta kulpabel di un fayo, un ofensa, un krímen òf un piká.”

Den e Skritura Hebreo, e término kulpa ta ser usá ora un israelita keda sin kumpli ku e Lei di Dios. Mayoria biaha ku Beibel ta menshoná kulpa bo ta hañ’é den e bukinan di Levítiko i Númeronan. Ta interesante pa nota ku kasi e palabra kulpa no ta aparesé mes den e Skritura Griego Kristian. Pero e par di biahanan ku sí e ta aparesé, ei tambe e tin di haber ku pikánan serio kontra Dios.​—⁠Marko 3:29; 1 Korintionan 11:⁠27.

Lamentablemente por sosodé ku nos ta sinti remordimentu sin ku nos ta realmente kulpabel. Por ehèmpel, si un hende ta perfekshonista i tin e tendensia di eksigí muchu di su mes, kada bes ku e faya den su mes bista, remordimentu por lanta sin ku ta na nodi. (Eklesiástes 7:16) Tambe nos lo por laga remordimentu korekto pa un fayo òf un fout bira mas i mas fuerte, duna nos un sintimentu di bèrgwensa i pone ku nos ta kastigá nos mes innesesariamente. Wèl, kon remordimentu por ta di benefisio pa nos anto?

Remordimentu Por Ta Bon

Tin por lo ménos tres manera ku remordimentu por ta benefisioso. Di promé, remordimentu ta indiká ku nos ta konsiente di kiko ta aseptabel i kiko nò. E ta mustra ku nos konsenshi ta traha. (Romanonan 2:15) De echo, un buki publiká dor di Asosiashon Merikano di Sikiatra ta konsiderá ku un hende sin remordimentu por ta peligroso pa sosiedat. Hende ku konsenshi korumpí òf morto tin difikultat pa mira e diferensia entre bon i malu, i esei por ta peligroso.​—⁠Tito 1:​15, 16.

Di dos, remordimentu di konsenshi por yuda nos evitá di hasi kos indeseabel. Meskos ku doló físiko ta spièrta nos tokante un posibel problema ku nos salú, e doló emoshonal di remordimentu ta spièrta nos ku tin un problema moral òf spiritual ku nos mester atendé. Ora nos bira konsiente dje debilidat, tin mas chèns ku den futuro nos lo evitá di bolbe hasi nos mes òf nos stimánan daño.​—⁠Mateo 7:⁠12.

I finalmente, un konfeshon por yuda tantu esun kulpabel komo e víktima. Por ehèmpel, Rei David a sinti un agonia emoshonal intenso debí na e kulpa ku el a karga. El a skirbi: “Miéntras ku mi a keda ketu, mi kurpa a para kaba na nada dor di mi kehamentu henter dia.” Pero ora ku porfin el a konfesá su piká na Dios, David a kanta ku alegria: “Bo ta rondoná mi ku kantika di liberashon.” (Salmo 32:​3, 7) Ora esun kulpabel konfesá, asta e víktima por sintié mihó, pasobra esei por duna e víktima siguransa di ku e persona ei ta stim’é, i ku e ta sinti duele ku el a pone e víktima pasa den tantu doló.​—⁠2 Samuel 11:​2-15.

Un Punto di Bista Balansá Tokante Remordimentu

Pa nos por tin un punto di bista balansá tokante remordimentu, laga nos eksaminá e diferensia skèrpi ku tin den e manera ku Hesus di un banda, i e fariseonan di otro banda, a pensa tokante pekadónan i piká. Na Lukas 7:​36-​50 nos ta lesa tokante un hende muhé inmoral ku a drenta kas di un fariseo kaminda Hesus tabata komiendo. El a bai serka Hesus, laba Hesus su pia ku su lágrimanan, i perfumá nan ku zeta kostoso.

E fariseo hustu den su mes bista a menospresiá e muhé aki. E no a konsider’é digno di su tempu i atenshon. El a bisa den su mes: “Si e hòmber aki [Hesus] tabata un profeta e lo tabata sa ta ken i ki sorto di hende e muhé aki ta ku ta mishi kuné, ku ta un pekador e ta.” (Lukas 7:39) Hesus a korigí su manera di pensa mesora. Hesus a bis’é: “Abo no a hunta mi kabes ku zeta, ma el a hunta mi pianan ku perfume. P’esei mi ta bisa bo, su pikánan, ku ta hopi, a wòrdu pordoná, pasobra el a stima hopi.” Sin duda e palabranan bondadoso aki a animá e señora i aliviá su kurason.​—⁠Lukas 7:​46, 47.

Di ningun manera Hesus no a keda sin kondená inmoralidat. Mas bien el a siña e fariseo orguyoso ei ku amor ta e mihó motivashon pa sirbi Dios. (Mateo 22:​36-40) Klaro ku tabata na su lugá pa e señora sintié kulpabel pa su pasado inmoral. Ta bisto ku el a repentí, pasobra el a yora, e no a purba hustifiká su kondukta di ántes, i el a dal paso pa onra Hesus públikamente. Mirando tur esei, Hesus a bis’é: “Bo fe a salba bo; bai na pas.”​—⁠Lukas 7:⁠50.

Pero e fariseo sí a sigui mira e señora komo un pekador despresiabel. Kisas e tabata purba laga e señora sintié malu dilanti Dios pa loke el a hasi i lagu’é sinti bèrgwensa. Pero no ta amoroso pa konstantemente nos purba laga hende sinti nan kulpabel ora nan no hasi un kos manera nos ta haña ta bon. Ademas, ku tempu e proseder ei por asta stroba e persona di hasi e kambionan deseá. (2 Korintionan 9:⁠7) Loke ta duna e mihó resultado ta di imitá Hesus, esta: pone un bon ehèmpel, elogiá hende sinseramente i mustra konfiansa den nan, ounke tin bes ku reprendementu i konseho ta nesesario.​—⁠Mateo 11:​28-⁠30; Romanonan 12:10; Efesionan 4:⁠29.

Pues, remordimentu por ta bon i asta nesesario ora nos hasi algu malu. Proverbionan 14:9 (Tradukshon Knox) ta bisa: “Hende bobo ta minimisá kulpa ku ta eksigí ekspiashon.” Un konsenshi molestiá por pone nos konfesá i dal otro pasonan konkreto pa remediá e situashon, i nos mester duna oido na nos konsenshi tambe. Tòg, nos motivashon prinsipal pa sirbi Yehova no mester ta remordimentu sino amor. (Job 1:​9-11; 2:​4, 5) Beibel ta sigurá nos ku ora bon hende ser kurashá i refreská a base di amor, nan lo hasi tur loke nan por. Mas importante ainda, nan lo hasié ku goso.