Bai na kontenido

Bai na kontenido

Kiko Dios Ta Pensa di Violensia?

Kiko Dios Ta Pensa di Violensia?

E Punto di Bista Bíbliko

Kiko Dios Ta Pensa di Violensia?

TIN violensia tur kaminda i e ta manifestá su mes den vários manera. Ademas di violensia den guera, tin violensia relashoná ku droga i gèng, violensia den deporte, na skol, trabou i tambe den entretenimentu. Asta violensia na kas ta parse un kos normal den hopi famia. Por ehèmpel, un estudio ku a wòrdu hasi resientemente a indiká ku na Kánada alrededor di 1,2 mion hòmber i muhé a wòrdu ataka di un manera violento dor di nan partner por lo ménos un bes durante un periodo resien di sinku aña. Un otro estudio a yega n’e konklushon ku alrededor di 50 porshento di hòmbernan ku ta maltratá nan kasá, ta maltratá nan yunan tambe.

Siguramente, tal aktonan di violensia ta shòk abo tambe, meskos ku mayoria di otro hende. Sin embargo, violensia a bira un parti importante den mayoria entretenimentu di awendia. No ta solamente pelíkulanan di violensia ireal ta atraé hende, sino tambe violensia di bida real ku nan ta pasa na televishon. Bòkseo i otro deportenan violento ta masha gustá den hopi pais. Pero kiko Dios ta pensa di violensia?

Un Historia Largu di Violensia

Violensia tin un historia largu. E promé akto di violensia físiko ku un ser humano a kometé ta registrá i deskribí den Beibel na Génesis 4:​2-15. Kain e promé yu di Adam ku Eva, a bira yalurs riba su ruman Abel i a mata su ruman ku sanger friu. Kon Dios a reakshoná? Beibel ta splika ku Yehova Dios a kastigá Kain severamente pa e echo ku el a mata su ruman.

Na Génesis 6:⁠11, nos ta lesa ku mas ku 1.500 aña despues di e insidente ei, e tera tabata “yen di violensia.” Kiko tabata Dios su reakshon atrobe? El a duna hustu Noe e mandato pa traha un arka ku lo a protehá e ku su famia durante e diluvio ku Yehova a trese riba tera, pues ‘destruyendo tur karni’ di e sosiedat violento ei. (Génesis 6:​12-14, 17) Pero ta kiko a pone ku hende tabata asina inkliná na violensia?

Influensia di Demoño

E relato di Génesis ta revelá ku algun di e yunan di Dios òf angelnan ku a bira rebelde, a tuma kurpa humano i a kasa ku hende muhé, anto a produsí desendensia. (Génesis 6:​1-4) E desendensia, ku tabata konosí komo nèfilim, tabata hòmbernan gigante i di fama. Bou di influensia di nan tatanan demoño, nan a bira tiranonan violento. Ora e awa di diluvio a subi i a kubri tera, e tiranonan malbado aki a muri. Pero e demoñonan aparentemente a desmaterialisá i a bolbe na e region di spiritu.

Beibel ta mustra bon kla ku desde e tempu ei, e angelnan rebelde aki a influensiá hende masha hopi mes. (Efesionan 6:12) Nan lider, Satanas, ta wòrdu yama e “matadó” for di prinsipio. (Huan 8:44) Pues, apropiadamente nos por yama e violensia ku ta tuma lugá aki riba tera, algu demoniako òf satániko.

Beibel ta duna spièrtamentu kontra e poder seduktivo ku violensia tin. Na Proverbionan 16:⁠29, e ta bisa: “Un hende violento ta tenta su próhimo, i ta hib’é den un kaminda ku no ta bon.” Hopi hende awe a wòrdu sedusí pa aprobá, promové òf kometé aktonan di violensia. Tambe, miónes di hende a wòrdu tentá pa disfrutá di entretenimentu ku ta glorifiká violensia. Loke Salmo 73:6 ta bisa, ta e manera korekto pa deskribí e generashon djawe. E salmista ta bisa: “Orguyo ta nan koyar; violensia ta tapa nan manera un bistí.”

Dios Ta Odia Violensia

Kon kristiannan mester komportá nan mes den un mundu violento? E relato bíbliko enkuanto e yunan di Yakòb, esta Simeon i Levi, ta duna nos guia sano. Nan ruman muhé Dina tabatin amistat ku e hendenan inmoral di Síkèm. Esaki a pone ku un persona di Síkèm a viol’é. Simeon i Levi a tuma vengansa i sin miserikòrdia nan a mata tur e hòmbernan di Síkèm. Mas despues, bou di inspirashon divino Yakòb a maldishoná e rabia deskontrolá di su yunan bisando lo siguiente: “Simeon i Levi ta ruman; nan armanan ta instrumènt di violensia. No laga mi alma tin parti den nan konseho; no laga mi gloria uni ku nan asamblea.”​—⁠Génesis 49:​5, 6.

Na armonia ku e palabranan aki, kristiannan ta evitá di asosiá ku esnan ku ta promové òf kometé aktonan di violensia. Sin duda, Dios ta odia esnan ku ta promové violensia. Beibel ta bisa: “SEÑOR ta pone e hustu i e malbado na prueba, ma esun ku ta gusta violensia su alma ta odia.” (Salmo 11:⁠5) Kristiannan ta wòrdu spièrtá pa evitá tur forma di rabia deskontrolá, asta violensia verbal.​—⁠Galationan 5:​19-21; Efesionan 4:⁠31.

Violensia Lo Kaba un Dia?

E profeta di ántes, Habakuk, a puntra Yehova Dios: “Pa kuantu tempu lo mi sklama na bo pa ouksilio kontra violensia?” (Habakuk 1:⁠2, NW) Kisas bo a yega di hasi un pregunta similar. Dios a kontestá Habakuk i a primintié ku lo e kita “e malbado.” (Habakuk 3:13) E buki profétiko di Isaías tambe ta duna speransa. Einan Dios ta primintí: “Violensia lo no wòrdu tendé mas den bo tera, ni ruina ni destrukshon paden di bo fronteranan.”​—⁠Isaías 60:⁠18.

Testigunan di Yehova tin konfiansa ku pronto Dios lo kita for di riba tera tur forma di violensia i esnan ku ta promové. Na e tempu ei, en bes di wòrdu yená ku violensia, “tera lo wòrdu yená ku konosementu di e gloria di SEÑOR, manera e awanan ta tapa laman.”​—⁠Habakuk 2:⁠14.

[Plachi na página 16]

Violensia a kuminsá ora Kain a mata Abel